• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Značaj stimulisanja prirodno priraštaja: Finska općina Lestijärvi daje majkama “bebin bonus“ od 11.000 dolara po djetetu

Intelektualno Intelektualno
05/12/2019
in Aktuelno, BiH, Mišljenje, Zanimljivosti
0
Značaj stimulisanja prirodno priraštaja: Finska općina Lestijärvi daje majkama “bebin bonus“ od 11.000 dolara po djetetu
2
Dijeljenja
31
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Ukupna stopa prirodnog priraštaja u Južnoj Koreji prošle godine pala je na najniži nivo od početka mjerenja. Ukupna stopa plodnosti mjeri prosječan broj djece koju će žena imati tokom svog života. U 2018. godini priraštaj se smanjilo na 0,98  ili manje od jedne bebe po ženi, a pad u odnosu na prethodnu godinu kada je stopa iznosila 1,05 beba po ženi.

Južna Koreja spada u grupu najsofisticiranijih ekonomija svijeta, a pad prirodnog priraštaja čest je u visokorazvijenim zemljama.  Gdje je tu Bosna i Hercegovina?

Slični tekstovi

URSD organiziralo panel diskusiju o važnosti registriranja dijaspore za predstojeće izbore

URSD organiziralo panel diskusiju o važnosti registriranja dijaspore za predstojeće izbore

25/06/2022
24 godine od prvih poslijeratnih izbora u Bosni i Hercegovini

Udruženje za razvoj saradnje domovine i dijaspore organizira online panel diskusiju o važnosti registracije građana BiH u dijaspori za izbore

24/06/2022

Zvanične statistike navode da je prirodni priraštaj u Federaciji Bosne i Hercegovine bio negativan. U prvoj polovini ove godine iznosio je -2757. U Republici Srpskoj stanje je i lošije jer je tokom 2018. godine rođeno ukupno 9.568 djece, a umrlo 14.763 osoba.

Problem predstavlja percepcija koja se kroz izvještavanja i „analize“ brojnih medija stvara o djeci i porodici. Neke idu tako daleko da se veći broj djece u porodici pripisuje njihovoj nazadnosti, nedostatku seksualne edukacije. Ustvari naprotiv, veći broj djece nam je prijeko potreban. Smanjen broj stanovnika odbija strane investitore, koji ne vide u takvim zemljama potentno tržište. S druge strane potreban je i radi održavanja penzionog sisteme, koji ne može opstati bez povećanja broja radnika.

Stopa zamjene stanovništva, stopa prirodnog priraštaja potrebna za održavanje veličine stanovništva u društvu, je 2,1 djece po ženi. Iako stope priraštaja variraju od zemlje do zemlje, u globalnom planu oni opadaju. U Europi je ta stopa u 2017. godini bila 1,59 rođenih po ženi. Ako se taj trend nastavi, Europska unija neće imati dovoljno radnika, koji bi pokrili troškove sve starijeg stanovništva. Zato je radna snaga iz drugih zemalja prijeko potrebna.

Neke zemlje poduzimaju značajne mjere kako bi poboljšale negativnu statistiku. Mađarska je kroz različite mjere stopu nataliteta podigla sa 1,25 na 1,40. U 2013. godini, općina Lestijärvi, na finskoj obali, počela je rješavati vlastiti jaz između stanovništva nudeći ženama „bebin bonus“ od 11.000 dolara po djetetu, koji isplaćuju u periodu od 10 godina. Od tada, gotovo dva puta više beba rođeno je u Lestijarvi – što je značajan napredak jer Finska doživljava najnižu stopu nataliteta ikada. Zemlja nije dostigla nivo zamjene stanovništva od 1969. godine.

„WeForum“ navodi da Francuska troši više javnog novca za porodice od bilo koje druge zemlje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Uz mjesečni dodatak za djecu i dječji vrtić, subvencioniran od strane države, roditeljima je dodijeljeno 1.000 američkih dolara za pomoć za rođenje beba. Dok se francuski natalitet smanjuje, on je  i dalje među najvišim u Europi, sa 758.000 beba rođenih u 2018. godini.

U našoj zemlji smanjen prirodni priraštaj praćen je i drugim negativnim trendovima. Nedostaje opsežan paket mjera kojim bi se ovaj trend zaustavio. Administrativna organizacija Bosne i Hercegovine značajna je prepreka. Neke lokalne zajednice, čine što je u njihovoj mogućnosti da kroz pomoć porodicama s više djece pomognu demografskom oporavku.  Osim toga , potrebna je demistifikacija mnogobrojnih porodica. Mediji svojim izvještavanjem često stavljaju znak jednakosti između mnogobrojne porodice i siromaštva. Pozitivni primjeri kojih ima mnogo više ostaju u sjeni depopulacijske kampanje koja se svjesno ili ne vrši aktivno.

Za Intelektualno.com piše: Faris Marukić

Facebook komentar
Tags: Bosna i HercegovinaFaris Marukićmedijinatalitetprirodni priraštaj
Prethodni post

Razvoj privrede u monarhističkoj Jugoslaviji: Poljoprivreda kao dominantna privredna grana

Slijedeći post

Nurija Delić-“Bila mi je čast”: Pjesma o Srebrenici; rodnoj grudi

Slijedeći post
Nurija Delić-“Bila mi je čast”: Pjesma o Srebrenici; rodnoj grudi

Nurija Delić-"Bila mi je čast": Pjesma o Srebrenici; rodnoj grudi

Preporučeno

Čuvajte i očuvajte svoju naciju i ime Bošnjak

Udruženje za razvoj saradnje domovine i dijaspore organiziralo diskusiju posvećenu Danu bošnjačke dijaspore

12/04/21
Pregled regionalne štampe | 29.06.2020.

Pregled regionalne štampe | 29.06.2020.

29/06/20
Ko je bio hafiz Ibrahim Trebinjac

Ko je bio hafiz Ibrahim Trebinjac

20/06/20
Promocija četvrtog broja časopisa ACTA ILLYRICA

Promocija četvrtog broja časopisa ACTA ILLYRICA

24/01/21

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.