Danas je u prostorijama Filozofskog fakulteta u Sarajevu upriličena promocija drugog broja Godišnjaka Acta Illyrica. Časopis je izdat od strane Udruženja BATHINVS. Udruženje sa bavi proučavanjem i promocijom antičkog naslijeđa ovih prostora, a primarno područja današnje Bosne i Hercegovine. Ovaj broj časopisa posvećen je uvaženom akademiku bosanskohercegovačke zajednice prof. dr. sc. Esadu Pašaliću.
Domaćin današnje promocije bio je Centar za historijska istraživanja (CeHIS). Moderator promocije bila je asistentica na Filozofskom fakultetu Odsjeka za historiju Minela Radušić, MA. Ona je na početku svog izlaganja govorila o značaju profesora Pašalića, njegovom doprinosu u proučavanju antičkog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Potom je najavila doc. dr. Amira Duranovića, koji se prisutnima obratio ispred Centra za historijska istraživanja. Doc. dr. Duranović je upoznao prisutne sa nekoliko značajnih epizoda u historiji Odsjeka za historiju. To je jedan od najstarijih odsjeka na Filozofskom fakultetu, koji je izrastao iz katedre, a značajan doprinos njegovom razvoju dao je i profesor Pašalić.
Potom je Minela Radušić najavila promotora časopisa prof. dr. Envera Imamovića, te mu je postavila pitanje kakav je utisak ostavio profesor Pašalić, na Imamovića kao kolega od kojeg je učio ? Prof. dr. Enver Imamović je istakao kako bismo trebali biti sretni, jer smo u našoj akademskoj zajednici imali čovjeka kao što je Esad Pašalić. Iz svog života, prof. dr. Imamović je istakao da je kao gimnazijalac imao priliku da učestvuje sa profesorom Pašalićem na iskopavanjima arheološkog lokaliteta na Ilidži. Također, smatra da njegovo epohalno djelo „Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini“, trebaju poznavati i savremeni inžinjeri, kako bi današnje putne komunikacije bolje razumjeli. Iz istraživanja profesora Pašalića, prof. dr. Enver Imamović ističe i eksploataciju ruda u antičkom periodu i ljekovitih izvora. Na kraju je istakao kako je velika šteta što nas je profesor Pašalić rano napustio te postavlja pitanje, šta bi sve dobili da je duže živio ?
Sljedeći promotor bio je prof. dr. Adnan Kaljanac, koji je ujedno i član recezentskog odbora časopisa BATHINVS. On je predstavio radove iz ovog broja časopisa, te smatra kako i članci u časopisu odražavaju život Esada Pašalića i njegova djela. Analizirao je radove i postavio ih u nekoliko dijelova. Tu su biografija profesora Pašalića, etnogeneza, identitet, komunikacije, biografski radovi, prikaz knjiga i izvještaji. Ocjena časopisa prof. dr. Adnana Kaljanca je da je ovo velika knjiga koja pruža mogućnost različitog promatranja na različita pitanja.
Asistentica Minela Radušić je pozvala glavnu i odgovornu urednicu doc. dr. Amru Šačić Beća da podijeli svoje iskustvo na radu u pripremi časopisa. Doc. dr. Amra Šačić Beća je istakla kako se prof. Pašalić odlučio baviti temama koji daju odgovore na pitanje od čega su ljudi u antičkom periodu živjeli. Rad na časopisu je trajao godinu dana. Ona se nada da će jednog dana biti osnovan institut za antičku historiju i arheologiju, koji će nositi naziv po Esadu Pašaliću. Doc. dr. Šačić Beća je rekla da je Pašalić jedan od najvećih naučnika u Bosni i Hercegovini i da su njegovi radovi citirani širom Evrope.
Prisutnima se obratio i predsjednik Udruženja BATHINVS dr. Edin Veletovac. On je najavio treći broj časopisa i kako je od sljedeće sedmice otvoren konkurs za nove radove. Moderatorica je potom najavila akademika Dževada Juzbašića koji je govorio o svom životnom putu. Otkrio je da je sudjelovao na istraživanjima na Ilidži sa profesorom Pašalićem, koji ga je ujedno htio i za asistenta. Na kraju se prisutnima obratila kćerka Esada Pašalića profesorica Adila Pašalić Kreso. Ona se zahvalila na velikoj zainteresiranosti za djelo Esada Pašalića, te je prisutnima poručila da nastave ići putem nauke.
Za Intelektualno.com piše: Alen Borić
