U Foči održana promocija knjige „Foča – središte Hercegovačkog sandžaka“ autora dr. Muamera Hodžića
U subotu, 4. augusta 2019. godine, u Foči je, u ugodnom ambijentu harema ponovno izgrađene Aladža-džamije, održana prva promocija knjige “Foča središte Hercegovačkog sandžaka” autora dr. Muamera Hodžića.
O knjizi su govorili dr. Kemal Bašić i dr. Sedad Bešlija, v. d. direktora Instituta za historiju UNSA.
Dr. Bašić je u svom izlaganju prisutne upoznao s tehničkim detaljima i sadržajem knjige, kazavši kako se ova monografija o Foči naročito ističe kompozicijom i strukturom, što je razlikuje od prethodnih radova o Foči u osmanskom periodu. Vrijednost knjige obrazložio je kroz prizmu njene cjeline u historijskoj sintezi ukupnog urbanog razvoja Foče od 1470. do 1576. godine, do kada je bila i sjedište hercegovačkog sandžakbega.
U nastavku svog izlaganja dr. Bašić se osvrnuo na historijat i uspostavu imena Foča kao i geografski položaj kao važan faktor u razvoju grada. Apostrofirao je činjenicu da granice urbane gradske jezgre definirane u 16. stoljeću nisu bitnije pomjerene ni u današnje vrijeme, ali da je urbana panorama znatno promijenjena rušenjem mnogih sakralnih i profanih objekata iz tog perioda. Ukazujući na visoke civilizacijske domete tadašnjeg fočanskog društva ukazao je na fenomen skriptorija, koji je tada djelovao u gradu. U završnici svog izlaganja dr. Bašić je kao važnu historijsku činjenicu o Foči tog perioda izdvojio svjedočanstva stranih putnika, koji su o gradu i njegovim stanovnicima napisali vlastite impresije, te da o tome i danas postoje pisani tragovi.
Dr. Bešlija je knjigu analizirao s tri aspekta. Najprije je publici približio sve kompetencije, stručna znanja i istraživački napor koji su potrebni da bi se uopće napisala jedna historijska monografija grada u osmansko doba, kakav je slučaj s knjigom dr. Hodžića. Zatim je govorio o poziciji knjige u bosanskohercegovačkoj historiografiji i osmanistici, s akcentom na to da je riječ o knjizi koja se već sada može smjestiti u red vrlo uspješnih i naučno utemeljenih historijskih monografija o prošlosti bh. urbanih sredina.
Dr. Bešlija je autora uvrstio u plejadu istraživača koji su dio svog naučnog rada posvetili prošlosti Foče i to u njeno zlatno doba. Istakao je lepršav i jednostavan stil pisanja dr. Hodžića koji će omogućiti jednak pristup knjizi svim čitaocima, bez obzira na stepen obrazovanja. Na kraju, dr. Bešlija se dotakao i civilizacijske vrijednosti knjige te pouka koje ona nosi za sadašnje i buduće generacije, istakavši da je ona svjedok i trag vremena o kojem govori, ali i onoga u kojem je nastala. Pozvao je žitelje Foče, bez obzira na to jesu li starosjedioci ili naseljenici, kao i sve Fočake ma gdje bili, da pročitaju knjigu o Foči kako bi upoznali historijat grada i izgradili osjećaj respekta prema njemu.
Na kraju promocije skupu se obratio i autor dr. Muamer Hodžić, naučni saradnik u Orijentalnom institutu UNSA, koji se zahvalio na organizaciji promocije knjige te podijelio svoja iskustva i interesantne crtice o procesu pisanja ovog djela koje je plod devetogodišnjeg predanog rada i naučnog istraživanja.
Na promociji su, osim dr. Adnana Kadrića, direktora Orijentalnog instituta UNSA, te muftije goraždanskog Remzije ef. Pitića, jednog od organizatora promocije i sponzora štampanja knjige, bile prisutne i ličnosti iz javnog i kulturnog života Foče i BPK-a, među kojima premijerka BPK-a Aida Obuća, te predsjednik SO Foča Izet Spahić. Promociju knjige moderirala je Emina Šarić-Krajišnik.
Orijentalni Institut u Sarajevu
