Od 1. oktobra, više od 100 kineskih vojnih aviona provokativno se kretalo zonama za identifikaciju protivvazdušne odbrane u obližnjem Tajvanu – nešto više od 100 milja istočno. Ti vojni manevri služe samo za stvaranje neizvjesnosti u dijelu svijeta u kojem SAD žele vidjeti stabilnost i mir, rekao je sekretar za štampu Pentagona John F. Kirby. “NR Kina (Narodna Republika Kina) pojačala je napore da zastraši i izvrši pritisak na Tajvan i druge saveznike i partnere, uključujući povećanje njihovih vojnih aktivnosti koje se provode u blizini Tajvana, Istočnog kineskog mora i Južnog kineskog mora, za koje vjerujemo da su destabilizirajuće i samo povećavaju rizik pogrešnih izračuna “, rekao je Kirby tokom brifinga u Pentagonu.
Uprkos nedavnom kineskom pokazivanju sile, Kirby je poručio javnosti da SAD ostaju privržene očuvanju Tajvanskog tjesnaca mirnom regijom.
“Nastavit ćemo podržavati mirno rješavanje pitanja preko tjesnaca, u skladu sa željama i najboljim interesima naroda Tajvana, a naša predanost Tajvanu čvrsta je i doprinosi održavanju mira i stabilnosti u cijelom tjesnacu i unutar regionu “.
Kirby je također izjavio da su SAD zainteresirane da osiguraju da Tajvan nastavi biti u stanju da se brani. Sjedinjene države imaju stalni interes za mir i stabilnost preko Tajvanskog tjesnaca i zato će nastaviti pomagati Tajvanu u održavanju dovoljne sposobnosti samoodbrane. Ministarstvo odbrane željelo da Peking poštuje svoje obaveze prema miru i stabilnosti u regionu. John F. Kirby je pozvao Peking da prekine ovaj vojni, diplomatski i ekonosmki pritisak prema Tajvanu.
Ipak, nije sve tako jednostavno da se može objasniti na jednoj press konferenciji za štampu. Tajvan je jako važan geo-strateški prostor. Osim tehnologije, Tajvan ima i vitalnu stratešku važnost zbog svog geografskog položaja. Zajedno sa Japanom na sjeveru i Filipinima na jugu, Tajvan je dio “prvog ostrvskog lanca” duž kineske obale koji ometa pristup zemlje Tihom okeanu. Historijski gledano, ključna lokacija Tajvana kraj kineske obale i između sjeveroistočne i jugoistočne Azije služila je raznim strateškim svrhama za regionalne sile, ofenzivne i odbrambene. U savremenoj eri Tajvan geografski ostaje na sjecištu većine opasnih tačaka istočne Azije. Za Sjedinjene države, Tajvan ima još jedan strateški značaj, on je savršeno uporište prema Kini. Sa druge strane, američko prisustvo na Pacifiku je nakon Drugog svjetskog i hladnog rata, postalo dominantno. Kina je „opkoljena“ američkim vojnim bazama. U Južnoj Koreji je trenutno stacionirano oko 28.000 američkih vojnika. Japan je nakon Drugog svjetskog rata postao blizak saveznik Sjedinjenim državama. Njihova saradnja nije samo ekonomska, u vojnom pogledu, ona je mnogo plodonosnija. Japan je također u posljednjih 30 godina dao veliki doprinos – 4-5 milijardi dolara godišnje – za podršku američkim snagama u Japanu, koje broje oko 54.000 vojnih efektiva. Na Filipinima postoji pet američkih vojnih baza. Pored svih stacionisanih snaga širom Indokine, Sjedinjene države imaju jaku zračnu bazu u Guamu, koji je smješten u Filipinskom moru.
Šta je stvarnost ? Kina pokušava da prekine zatvaranje izolacionog obruča na Pacifiku. Priča o pripajanju Tajvana je samo podloga za javnost. Takav obruč bi unazadio kinesku ekonomiju, vanjsku trgovinu i vanjske utjcaje. Zbog toga Sjedinjene države naoružavaju i obučavaju tajvansku vojsku. To se sve odvija u kontekstu borbe utjecaja u Aziji. U krajnjoj mjeri, Tajvan je isuviše uzak prostor za odvijanje bilo kakvih vojnih operacija između Kine i Sjedinjenih država.
Dana 9. oktobra, kineski predsjednik Xi Jinping, koji je odbio isključiti vojnu silu da zauzme Tajvan ako je potrebno, rekao je da je “ponovno ujedinjenje” Kine i Tajvana neizbježno.
Dan kasnije, tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen rekla je da Taipei neće popustiti pod pritiskom Pekinga. “Niko ne može natjerati Tajvan da krene putem koji nam je Kina zacrtala”, rekla je dodavši da o budućnosti demokratskog ostrva treba odlučiti njegovih 24 miliona ljudi. Sa druge strane tjesnaca, nalazi se predsjednik najmnogoljudnije države na svijetu sa nešto drugačijim političkim interesima. Konačan cilj Sjedinjenih država je smanjiti kineski utjecaj u Indokini i na Pacifiku.
Za Intelektualno.com piše: Mustafa Dedović
