Stari grad Tešanj je izgrađen je na vrhu stjenovitog brijega uz rijeku Tešanjku. Utvrđenje koje se sastoji od dvije kule Tešnjaci zovu Gradina i za ovaj grad je simbol otpora i ponos.
Ovo utvrđeno naselje iz srednjovjekovnog perioda, pripada skupini većih, utvrđenih gradova na uzvišenju, tačnije podignuto je na vrhu stjenovitog brijega sa kojeg se u cijelosti vidi grad Tešanj u kotlini. Tvrđava je od brončanog doba, u kojem je, smatra se, izgrađena pa do danas, vremenom pala u svojevrsni zaborav i za nju nisu postojale potrebe, a stoga ni neki poseban interes. Tešanjska tvrđava se, poslije one u Jajcu, smatra jednom od najvećih tvrđava u BiH.
Međutim, važno je napomenuti da je sedamdesetih godina 20. stoljeća započela njena višestruka zaštita koja traje sve do danas. Tvrđava svakako izaziva interesovanje slučajnih prolaznika, turista.
Tešanj sa svojom Tvrđavom razvijen je u jednoj kotlini na padinama brežuljaka, a u sredini se izdiže jedna vrlo zanimljiva fortifikacijska tačka, brdo, na kojem je očito od brončanog doba do danas razvijan jedan fortifikacijski objekt ili Tvrđava.
Nije nikada prerasla u značajniji administrativni centar. Međutim, u 15. stoljeću je došla pod vlast brata bosanskog kralja Stjepana Tomaša Radivoja Krstića. Tvrđava je pod osmansku vlast došla 1463. godine, ali nije poznato je li bila posjednuta i osmanskom vojnom posadom. Nije jasno da li je u 15. stoljeću u podnožju tešanjske Tvrđave postojalo civilno naselje, ali se može pretpostaviti, jer franjevci su očito bili tu zbog stanovništva.
Smatra se da je Tvrđava pod trajnu osmansku vlast došla 1520. godine te je u nju postavljena stalna vojna posada. Tokom narednih stoljeća objekt je popravljan, obnavljan i proširivan u skladu sa političkim i vojnim zbivanjima i ekonomskim mogućnostima Bosanskog pašaluka. Tešanjska tvrđava je postojala i u srednjem vijeku, a takvu će je preuzeti i Turci. Za vrijeme sultana Sulejmana Veličanstvenog dograđen jedan ulazni prospekt u tu tvrđavu koji je, na neki način, osiguravao ulaz u tvrđavu.
Austrijska vojska je pod zapovjedništvom princa Eugena od Savoye 1697. godine napala i opsjela tvrđavu u Tešnju. Ova teška opsada tešanjske tvrđave i grada završena je nakon trodnevnih neuspješnih napada. Austrijska vojska se povukla u pravcu Slavonije.
Krajem 18. i početkom 19. stoljeća slabi njen značaj, a dolaskom Austrije ona tone u zaborav. Nove tehnike ratovanja i nova sredstva su minimilizirala značaj tvrđave iako će za vrijeme Drugog svjetskog rata isti objekt biti posjednut posadom Nezavisne Države Hrvatske da bi 9. septembra. 1944. godine na jedan specifičan način taj objekt preuzele jedinice Narodnooslobodilačke vojske. Od tada tvrđava ponovo pada u zaborav, da bi tek sedamdesetih godina započela njena višestruka zaštita koja traje i danas.
Tvrđava je do danas očuvana zahvaljujući intervencijama koje su provedene 60-tih godina kada je od raspadanja zaštićena jedna kula u koju je pukao grom. Preživjela je mnoge ratove, osvajače, a i danas stoji ponosna na uzvišenju u gradu Tešnju i prkosi vremenu i neprijateljima.
Za Intelektualno.com pripredio: Mirza Malović
