Arheološki muzej u Zagrebu je jedan od direktnih nasljednika nekadašnjeg Narodnog muzeja, najstarije muzejske ustanove grada Zagreba. Prva nacionalna muzejska institucija započela je sa djelovanjem 1846. godine. Muzej je svoje djelovanje započeo u sklopu sa Gospodarskim društvom.
Na prijedlog sabora 1866. godine postao je Zemaljskim zavodom Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, djelujući pod zaštitom Sabora i pod upravom Akademije. Tada je muzej bio podijeljen na Arheološki i Prirodni odjel, da bi od 1878. godine ovaj prvi počeo sa samostalnim djelovanjem, ali u sklopu Narodnog muzeja.
Tek od 1939. Arheološki odjel prerasta u samostalni muzej, a Narodni muzej prestaje sa radom. Muzejski fundus danas broji više od 450.000 raznih artefakata. Najveći dio spomeničke građe Muzej je sakupljao kupovinom ili poklonima.
U posljednjim decenijama 19. stoljeća, Muzej je započeo sa iskopavanjima arheoloških lokaliteta na području Hrvatske i na taj način prikupio bogatu građu, koji se danas nalaze izložene u stalnoj postavci Muzeja. Na prvom spratu muzeja posjetioce dočeka postavka numizmatičke zbirke. Srednjovjekovni bosanski novac u zbirci Arheološkog muzeja u Zagrebu Na sljedećem spratu nalazi se antička zbirka i srednjovjekovna zbirka muzeja.
Na posljednjem spratu nalazi se stalna postavka muzeja iz prethistorijskog perioda i Egipatska zbirka. Muzej također još sadrži i pedagoški odjel, gdje najmlađi uče o historiji i važnosti muzeja. Jako interesantno je da se u bašti Muzeja nalazi kafić, gdje se posjetitelji mogu odmoriti, i uz to pogledati epigrafske spomenike koji su izloženi u istom.
Za intelektualno.com piše: Alen Borić
