Sead Arifi je bošnjački vijećnik u Skupštini grada Prizrena gdje živi jedna od najvećih bošnjačkih zajednica na Kosovu. On je član Demokratske stranke Bošnjaka – Koalicija Vakat. Sa Arifijem razgovoramo o pregovorima Srbije i Kosova, položaju manjina i Bošnjaka na Kosovu, odnosu BiH i Bošnjaka prema našoj zajednici na Kosovu.
Intelektualno: Nedavno je obilježena 15-a godišnjica Dana nezavisnosti Kosova u atmosferi višemjesečnih teških i turbulentnih blokada, kriza, napetosti.. Kakva je trenutno situacija na Kosovu?
Arifi: Situacija na Kosovu u ovom momentu je mirna, uz naravno ogroman broj otvorenih pitanja, koje u sekundu mogu stvoriti uslove za nove krize u određenim dijelovima Kosova. Nejasnoće oko procesa pregovora, slaba informiranost građana o navodnom francusko-njemačkom prijedlogu, dodatno dolijevaju zbunjenost, itekako već zbunjenoj javnosti na Kosovu. Zbog čega su sve oči javnosti uprte na pozitivne i negativne posljedice tog prijedloga za koji imamo selektivne informacije.
Intelektualno: Kakve su posljedice proteklih nemira i blokada na državu Kosovo i njene stanovnike?
Posljedice nemira i blokada, prije svega se ugledaju u bojkot institucija Republike Kosovo od strane predstavnika Srba na Kosovu, iako nikada nisu bili konstruktivni faktor unutar političkih procesa, ni zainteresirani za učešće u kreiranju politika na centralnom ili lokalnom nivou. Blokade su nažalost utjecale i na obične građane koji sa strepnjom gledaju na procese s nadom da neće doći do novih blokada ili nemira na Kosovu. Iako su blokade na putevima na sjeveru Kosova uklonjene, među građanima je ipak ostao strah da putuju tim predjelima, zbog nekoliko manjih incidenata i nakon uklanjanja blokada.
Intelektualno: Kakav je sada odnos sa Srbijom? Da li je došlo do promjene politike prema Kosovu?
Arifi: Odnosi sa Srbijom su na istom nivou kao i prije, nažalost, jedini odnos koji Republika Kosovo ima sa Srbijom su pregovori uz posrednike sa dijametralno suprotnim stavovima u svakom pogledu i sa vrlo malom dozom mogućnosti za približavanje stavova. Destruktivan odnos i remetilačke korake koje Srbija već duži niz godina vodi prema Kosovu su konstanta koju možemo amortizirati samo uz pomoć međunarodne zajednice.
Intelektualno: Kakav je položaj manjina na Kosovu?
Arifi: Položaj nevećinskih zajednica na Kosovu je nažalost tema koja je stavljena na marginama odnosa između albanske i srpske zajednice na Kosovu, pa se zbog toga stiče dojam, da je pitanje o nevećinskim zajednicama na Kosovu svedeno na prava i zahtjeve srpske zajednice. Ostale zajednice u tom pogledu imaju poteškoća da svoje probleme stave u fokus interesiranja javnosti i institucija Republike Kosovo. Nevećinske zajednice na Kosovu (izuzev srpske) su sastavni dio svih političkih procesa na Kosovu uz naravno ograničen prostor za djelovanje i utjecaj onoliko koliko omogućava Ustav i zakoni Republike Kosovo. Veliki niz problema koje su specifične za nevećinske zajednice na Kosovu ne dobivaju dovoljno pažnje od strane institucija Republike Kosovo a imaju ogromnog utjecaja na kvalitet života nevećinskih zajednica.
Intelektualno: Kakav je položaj Bošnjaka na Kosovu u navedenim okolnostima?
Arifi: Bošnjaci kao nevećinska zajednica na Kosovu su bili sastavni dio svih procesa koji su doveli do proglašenja nezavisnosti Republike Kosovo. Na Kosovu, prema posljednjem popisu, živi nešto manje od trideset hiljada Bošnjaka, uglavnom fokusirani na predjele oko Prizrena, Dragaša i Peći. Bošnjačka zajednica ima tri garantirana mjesta u Skupštini Kosova i to predstavlja najefikasniji mehanizam za promovisanje i odbranu prava pripadnika bošnjačke zajednice na Kosovu. Od posljednjeg rata na Kosovu 1999. godine imamo obrazovanje na bosanskom jeziku od predškolskog do univerzitetskog nivoa uz naravno ogroman broj problema sa udžbenicima. Ono u čemu je najveći problem pripadnika bošnjačke zajednice jeste proces decentralizacije, odnosno formiranje opština sa većinskim bošnjačkim stanovništvom. Tri mjesta na Kosovu ispunjavaju uslove za opštine ali do sada nikada nismo uspjeli da dobijemo političku podršku za formiranje opština s većinskim bošnjačkim stanovništvom. Smatramo da je ključ opstanka, razvoja i zaštite pripadnika bošnjačke zajednica upravo u procesu decentralizacije, tj formiranja opština u kojima Bošnjaci čine većinsko stanovništvo.
Intelektualno: Kakvi su odnosi Bošnjaka sa Bosnom i Hercegovinom?
Arifi: Da bi komentarisao kvalitet i nivo odnosa Bošnjaka sa Bosnom i Hercegovinom, prije svega, ti odnosi moraju postojati. A oni ne postoje a niti postoje pokušaji da se ustanove. Nemamo nikakvu saradnje ozbiljnije nacionalne prirode, ni na političkom, ni na ostalim poljima počevši od kulture, obrazovanja… Bosna i Hercegovina (barem bošnjački dio) naprosto nije zainteresirana za probleme i pitanja Bošnjaka u domovinskim zemljama, iako postoje inicijative i pokušaji sa naše strane da se uspostavi makar početna faza odnosa. Zbog složenog političkog sistema, kao i ogromnim brojem problema, sa kojima se suočavaju Bošnjaci unutar BiH, nisam optimista da će doći do boljih odnosa na relaciji Bošnjaci – Bosna i Hercegovina
