Šaban Ibrišimović za Intelektualno.com: Osnovni ciljevi Udruženja “Čuvari bosanske krune Bobovac” su zaštita kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa u bobovačkoj dolini Šaban Ibrišimović za Intelektualno.com: Osnovni ciljevi Udruženja “Čuvari bosanske krune Bobovac” su zaštita kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa u bobovačkoj dolini
Šaban Ibrišimović po zanimanju je magistar ekonomije. Pored posla, Ibrišimović se bavi društveno – korisnim radom. Svoj aktivizam usmjerio je, između ostalog, ka očuvanju,... Šaban Ibrišimović za Intelektualno.com: Osnovni ciljevi Udruženja “Čuvari bosanske krune Bobovac” su zaštita kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa u bobovačkoj dolini

Šaban Ibrišimović po zanimanju je magistar ekonomije. Pored posla, Ibrišimović se bavi društveno – korisnim radom. Svoj aktivizam usmjerio je, između ostalog, ka očuvanju, popularizaciji i sanaciji srednjovjekovnog bosanskog grada Bobovac. Trenutno je predsjednik Udruženja „Čuvari bosanske krune Bobovac“. Sa Ibrišimovićem smo razgovarali o Udruženju, aktivnostima koje provode, te problemima sa kojima se susreću.

Razgovarao: Alen Borić

Intelektualno.com: Možete li na reći nešto više  o Udruženju Čuvari bosanske krune Bobovac? Kako  je došlo do ideje pokretanja Udruženja, te koji su ciljevi?

Ibrišimović: Naše udruženje je nestranačka i neprofitna organizacija, multietničkog sastava, koji okuplja sve prijatelje BiH i inostranstva. Registrovanih članova imamo preko stotinu. Od toga je oko 20% stranaca, preko 20% članstva čini naša dijaspora, a ostatak je članstvo koje trenutno živi u državi Bosni i Hercegovini.  Djelujemo službeno od 2008 godine, kada smo se i zvanično registrovali, a svoje prve aktivnosti smo započeli u 2004./2005. godini. Ideja za pokretanje i osnivanja Udruženja je stara oko dvadeset godina, međutim okolnosti koje su bile u tim godinama, lične, političke, organizacione, logističke i iskustvene, naravno i socijalne prirode su nas pomjerile do navedenih godina, kada smo čvrsto odlučili, da ulazimo u projekat osnivanja. Šta nas je navelo najviše na registraciju i osnivanje Udruženja? To je sporost u rješavanju nekih prioritetnih aktivnosti od strane lokalne mjesne zajednice, lokalnog organa uprave na nivou općine i najviših nivoa zakonodavne i izvršne vlasti u državi BiH. Osnovni ciljevi osnivanja našeg Udruženja su zaštita kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa u bobovačkoj dolini, gdje se uglavnom i nalaze ovi resursi, zatim očuvanje kulturnog i tradicijskog identiteta naroda koji okružuju Kraljevski grad Bobovac, razvoj svih oblika selektivnog turizma sa akcentom na seoski, kulturni, tradicijski, rekreativni, agroturizam sa ciljem ekonomski održivog ostanka mladih i uopće ruralnog stanovništva na selu. Kao četvrti osnovni cilj je podizanje svijesti kod lokalnog stanovništva na značaju o čistoj i zdravoj okolini za ukupno funkcionisanje eko -sistema.

Intelektualno.com: Koliko ste zadovoljni posjećenošću Bobovca? Kakave su reakcije turista koji dođu na Bobovac?

Ibrišimović: Mi smo kao NVO vodili, od trenutka kada smo napravili turisti info-pult i suvenirnicu na sjevernoj kapiji grada, najkompletniju statistiku u zadnjih nekoliko godina. Posjećenost tvrđavi u neka prijašnja vremena je jedan od razloga, koji nas je motivirao da registrujemo Udruženje. Do tog momenta, djelovali smo kroz aktivnosti čišćenja i obezbjeđenja minimalnih uslova, da turisti mogu nesmetano doći do osnovnih lokacija objekata na tvrđavi. Dakle, prije 15 godina  tvrđavu je pohodilo  par stotina gostiju turista-izletnika. Međutim uspostavom određenih uvjeta za prihvat gostiju u ovom periodu, naprimjer otvaranjem, čišćenjem i održavanjem svih unutarnjih staza kroz zonu obuhvata tvrđave i njenih pristupnih staza, skidanjem vegetacije, postavljanjem košara za smeće, uređenjem kompletnog prostora, čišćenjem Mauzoleja ili kraljevske grobnice, dovođenjem pitke vode, osposobljavanjem mokrih čvorova, postavljanjem stolova i klupa u hladovniku, organizacijom nekoliko seoskih domačinstava u selima Mijakovići i Dragovići za pružanje usluga ishrane i smještaja turista, današnje statistike bilježe između 10 i 15 hiljada posjetilaca na Bobovcu na godišnjem nivou. Naravno kičmu ovih aktivnosti je iniciralo, idejno i projektno realizovalo i vodilo naše Udruženje sa svojim menadžmentom i vanjskim saradnicima u tehničkim segmentima kod projektnih rješenja. Moram spomenuti pomoć u finansiranju od domaći vladinih institucija sa viših nivoa i naravno pomoći u finansiranju od strane međunarodnih organizacija, koja je itekako impozantna. Ove nas statistike ohrabruju, jer nam potvrđuju, da nismo u jarak uložili žrtvu i naš trud. Ovo nije naš vrh i potpuno dostizanje cilja, kada je posjeta gostiju u pitanju. Naš je cilj minimalno 100 hiljada turista na godišnjem nivou, s ciljem da taj finansijski feedback od te posjete, bude ekonomska snaga održivosti tvrđave Bobovac u svakom smislu te riječi. Također, cilj je izgradnja ekonomskog kapaciteta u dijelu trgovišta, koji ambijetalno ne bi narušio izgled tvrđave u arhitektonskom i građevinskom smislu. Ako se vratimo unatrag u historiju naših početaka na realizaciji svih naših aktivnosti u pravcu promocije, sanacije i revitalizacije Bobovca, kao tako važnog kulturnog i graditeljskog naslijeđa države BiH, zatim naše uloge u tome, da uđemo u fazu razvoja, unapređenja u djelatnosti turizma, kroz izgradnju resursa za prijem turista, svakako možemo reći, da je bilo jako puno pionirskih koraka, početničkih ideja, te učenja u hodu kroz prijem prvih turista, kojima smo pružili prvu uslužnu ruku, nudeći im uglavnom samo domaće proizvode. Organizovanjem prvih vodića necertificiranih, koji su uglavnom imali za reći o narodnim predajama i legendama u  bobovačkoj dolini, kroz njenu burnu prošlost, zatim uvođenjem certificiranih turističkih vodića, ostvarili smo niz kontakata sa širokom strukturalnom lepezom turista iz svih krajeva svijeta. Izgradnjom suvenirnice i turist-info punkta na sjevernoj kapiji smo dobili jako puno i mi i turisti, jer smo imali živu lokaciju za živu i direktnu konverzaciju, imali smo ponudu u prodaji suvenira, domaćih proizvoda od mještana, a što je najvažnije ovo je bila recepcija za seoski turizam i recepcija za tvrđavu. Ovim smo imali živu komunikaciju sa svakim posjetiocem. Uveli smo knjigu posjeta, knjigu utisaka, gdje su gosti imali priliku ostaviti utiske na pruženu uslugu tokom boravka na tvrđavi, prirodno okruženje, našu uslugu u ponudi, kao i na okolišne elemente o čistoći mikro prostora tvrđave. Dakle, imaju pisani utisci gostiju i naravno oni su pozitivni u svim segmentima za one elemente za koje smo mi kao NVO bili odgovorni. Naravno bilo je i pisanih utisaka koja su usmjerena ka vladinim nivoima države BiH, koja veoma malo ili nedovoljno posvećuje pažnje ovom tako važnom simbolu državotvornosti BiH kroz vijekove njene postojanosti u kontinuitetu. Ovdje se misli na njenu sanaciju, obnovu, konzervaciju i ukupnu revitalizaciju, pogotovo ako uporedimo aktivnosti države na drugim i manje važnim srednjovjekovnim tvrđavama na prostoru BiH.

Intelektualno.com: Koliko je teško brinuti se o Bobovcu? Koje su Vaše dalje aktivnosti u očuvanju srednjovjekovnog bosanskog  grada? Kakav značaj danas, po Vama, ima Bobovac?

Ibrišimović: Prijestolni grad Bobovac je jedna od najkompleksnijih tvrđava u BiH u graditeljskom i prostornom smislu i naravno u onom zapuštenom i nemarnom odnosu države naspram nje kao takve. Prošlo su duge godine nemara i to je ostavilo jako velikog traga na njene temelje. Nekada kažem, da je lokacija ove tvrđave daleko od očiju političara i glavnih centara moći u našoj državi, te kao takve se sjete u ponekim simboličkim datumima ili kroz svoje stranačke aktivnosti, da bi privukli svoju biračku bazu. Ovo bi po našim analizama bio prvi razlog zašto su ostaci ove tvrđave u ovakvom katastrofalnom stanju. Drugi bi bio onaj najpogubniji, svojatanje države u jednonacionalne interese. Prijestolni grad Bobovac je nacionalno blago države Bosne i Hercegovine, a nikako samo jednog naroda. Ovo bi bila najpogubnija teza za ovu kulturno istorijsku lokaciju u svim posmatranjima i njenog tretiranja. Ova lokacija je svih Bosanaca i Hercegovaca i samo tako može biti i trajati, jučer, danas i sutra, ma koje god političke mutacije budu domaćini u ovoj državi. Godine 2015. smo uradili idejni projekat prekrivanja mauzoleja sa svim tehničkim prijedlozima iz usvojene Studije Zavoda za zaštitu spomenika kulture i ponudili ga državi na realizaciju. Nadležni Zavod je dao apsolutnu saglasnost na predstavljeni projekat. Međutim, trebalo je proći četiri godine da se on realizuje. U 2016. godini smo imali međunarodnog investitora  preko kojeg smo uradili nekoliko manjih projekata u bobovačkoj dolini i na samom objektu tvrđave kao što su izgradnja dvije nadstrenice za turiste sa klupama i stolovima za odmor, solarne panele za objekat suvenirnice sa video nadzorom. Tim povodom smo uradili projekat sanacije jedinog živog objekta na tvrđavi, a radi se o jedinoj Čatrnji na donjoj palači. Dostavili smo ga nadležnom Federalnom ministarstvu na usaglašavanje. Samo radi našeg projektnog prijedloga ubodnih mjesta  buduće zaštitne ograde, koji je uradio vrstan stručnjak iz oblasti građevinske struke, oni nisu dali saglasnost na taj projekat. Obzirom da je investitor dao nama rok za dobijanje saglasnosti imali smo pet mjeseci na raspolaganju da to riješi nadležni Zavod i ministarstvo, kojem smo uputili zahtjev, da oni preko svojih stručnjaka u Zavodu predlože adekvatno rješenje. Međutim, to oni nikad nisu uradili i naravno projekat nije realizovan, investitor je utrošio novac negdje drugo. Zaista sumnjamo u personalna i kadrovska rješenja na ovim nivoima, koji trenutno brigu brinu o ovom resursu, a koji je jedinstven i unikatan. Naša intencija je bila da zaista država BiH mora ući u aktivniju ulogu u rješavanju potreba prema prijestolnom gradu Bobovcu. S pravom možemo kazati da, dok smo mi bili ugovoreni domaćini na ovoj tvrđavi, stvari su išle naprijed step by step. U našoj namjeri da dovedemo na tvrđavu  vladine službe i da se počne aktivnije hrvati sa svim potrebama i da nastave sa onih pozicija koje smo mi sa prijateljima postigli, u 2018. godini smo učestovali kao podrška i sagovornici u registrovanju JU za kulturu pri općini Vareš, koja bi trebala preuzeti aktivnu brigu o tvrđavi, naravno ta se registracija i dogodila i od augusta iste godine su bili prisutni na tvrđavi do kraja turističke sezone. Međutim, u 2019. godini, ta ustanova je bila prisutna  na tvrđavi samo u mjeri održavanja čistoće i objekata sa jednim radnikom do početka  augusta tekuće godine. Od toga momenta je tvrđava ponovo postala briga ovog Udruženja isključivo na pokušaju održavanja osnovnih higijenskih uslova, da gosti mogu nesmetano doći i proći stazama tvrđave. Nikada se nisu pojavili u suvenirnici, tako da je ona izgubila svoju ekonomsku održivost. Na ovakav način ova tvrđava ponovo postaje jedan izgubljeni prostor bez stalne brige nadležnih institucija, a zaista mislimo, da im je jedini cilj bio da nas kao NVO odstrane sa ovog lokaliteta, jer su se umislili, da mi idemo jednosmjernom ulicom, što je apsolutna manipulacija pojedinaca. Bez obzira na pokušaj hajke na nas i devalviranje naših aktivnosti u zadnjih 15-tak godina na ovom lokalitetu, mi ćemo i dalje raditi na očuvanju, zaštiti i promociji ovog lokaliteta u skladu s našim mogućnostima, te sa  Statutarnim ciljevima i Zakonom o djelovanju NVO i fondacija u Federaciji BiH. Koje će to aktivnosti biti, mi ćemo to uskladiti sa našim planovima i programima rada i djelovanja za 2020 godinu. Poručujemo lokalnoj i višim nivoima vlasti države BiH, da se ne odričemo  svoje uloge i potreba  koju zahtijeva i traži tvrđava Bobovac, a na kojima mi možemo najuspješnije učestvovati i kao takvi, bez obzira na sva guranja nas u stranu, pružamo ruku saradnje na svakoj aktivnosti. Naš je cilj, prije svega, spasiti lokaciju Čatrnje i kule na Visu tzv. Branić kulu, kao prioritet, pojačanje izvorišta postojećeg vodovoda za tvrđavu, uraditi nekoliko kameno drvenih odmorišta od suvenirnice do mauzoleja, zatim nastaviti aktivnu promociju  tvrđave i njenog prirodnog okruženja kroz manifestacione evente u našim i organizacijama srodnih NVO i vladinih organizacija. Potom, obezbjeđenje stalnog ljudskog nadzora nad objektima tvrđave, ostvariti sezonski rad objekta suvenirnice u punom kapacitetu, kao i tekuće održavanje čistoće  i pristupnih staza na tvrđave u zoni obuhvata. Nemjerljiv je značaj tvrđave Bobovac  u onom historijsko – državotvornom kontekstu, ako i jedna lokacija zaslužuje taj fokus vladinih  institucija države BiH, ova je na prvom mjestu. Onog momenta kada izabrani predstavnici vlasti ostvare taj fokus, rezultati će biti vidljivi i veliki. Nedostaje nam svijest o tome kom pripadamo i šta su nam vrijednosti, taj se odnos poremetio u ovolikim godinama partiokratizma, lažnih obećanja, masovne i organizovane kriminalne mafije i koruptivnog djelovanja u svim sferama BH društva. Ovim su pogrešno odgojene mlade generacije kroz period tranzicije i prekompozicije, koje ne znaju za vertikalu vrijednosti. Izgubili smo osjećaj valorizovanja kulturnih i državnih vrijednosti.

Intelektualno.com: Koliko su vlasti zainteresovane za Bobovac i sprovođenje aktivnosti na Bobovcu? Da li političari osjećaju odgovornost spram Bobovca? Kakva su Vaša iskustva s njima?

 

Ibrišimović: Mislim da sam dao  odgovor na ovo pitanje u prethodnom odgovoru ili se ono može pročitati između redova. Lokalni nivo vlasti u trenutnom stanju finansijske moći nisu u stanju ni sebi pomoći. To se mora Javno priznati i tražiti institucionalnu pomoć viših nivoa vlast, kao i od eventualnih pomoći odgovornih međunarodnih organizacija, koje ne traže ovdje hipoteku kao garanciju ili obeštećenje. Sa ljudskim kapacitetima lokalni organ uprave jako malo može popraviti stanje na tvrđavi Bobovac, jer nema kompetentnih i stručnih kadrova. U ovu konstataciju smo se uvjerili, jer ovdje se vode lokalne politike za rad ličnih interesa, koji su na malograđanskom i pomalo radikalnom nivou, jer se pokušava  ovaj lokalitet  staviti u neki minorni plan važnosti, a nasuprot toga, trećerazredni lokaliteti u općini, staviti na listu prioriteta. Da, slažemo se sve je važno, ali Kraljevski grad Bobovac  je na prvom mjestu. Viši nivoi vlasti su samo djelomično ukljućeni u potrebe ove lokacije i sporadično na naše idejne projekte su uključivani u aktivnosti, koje su sprovođene na tvrđavi, kroz finansijsku podršku. Veoma malo u aktivnosti koje su organizacijski i poticajno organizovane od strane vladinog sektora. Međutim možemo konstatovati, da su druge i slične lokacije bile više u fokusu svih nivoa vlasti u državi u dosadašnjem periodu, što se može vidjeti kroz sve vrste medija. Ovdje možemo pohvaliti akademsku zajednicu koja je uvijek pozitivno odgovarala ili djelovala na prostoru ovog lokaliteta. Rijetki su politički predstavnici koji svoja djelovanja provode ili su provodili na ovom lokalitetu izuzev pokušaja približavanja svog biračkog tijela svojim ideologijama u predizbornim kampanjama. Da je suprotno, ova lokacija bi ličila na slične lokacije izvan BiH i svjedočila BiH državnost, sa centrom za prihvat diplomata, terenskom kancelarijom predsjedništva BiH i muzejom sa izvjesnim izvornim eksponatima koji pripadaju ovom prostoru. Naša iskustva sa vlastima u aktivnostima koje smo provodili na tvrđavi Bobovac svih ovih godina su bila na nekom srednje zadovoljavajućem nivou i mogu se mjeriti od slučaja do slučaja. Najkvalitetnija saradnja do sada je bila sa vladama ZE-DO kantona, sa kojima smo na najbrži način ostvarivali kontakte koji su isto tako na kraju završavali sa pozitivnim ishodima u korist rješenja aktivnosti koje smo provodili u datom momentu. Možemo pohvaliti i onaj sastav vlade Federacije sa nadležnim ministarstvima u mandatu 2010-2014 godine, koji su podržavali naša idejna rješenja, a koja su bila potreba na tvrđavi Bobovac i njenom okruženju.

Intelektualno.com

Facebook komentar

Intelektualno