• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Rudarska djelatnost u Bosni: Fojničko srebro se isticalo po visokoj kvaliteti

Intelektualno Intelektualno
15/02/2019
in Aktuelno, Historija, Zanimljivosti
0
Rudarska djelatnost u Bosni: Fojničko srebro se isticalo po visokoj kvaliteti
0
Dijeljenja
301
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

U Bosni se rudarska djelatnost vezuje za razvoj gradova, kada i rudarstvo biva na višem nivou u odnosu na period samih početaka osmanske vlasti na teritoriji Bosne. Neki izvori govore da Osmanlije u Bosni zatiču rudarske zakone. Tako u Kanunu o rudniku Fojnica iz 1489. godine, spominje se raniji kraljev zakonik, a u Kanunu rudnika Srebrenica iz 1488. navodi se zakon vojvode Kovačevića. Rudarska proizvodnja imala je težište na plemenitim metalima: srebru, zlatu, olovu i bakru. Srebro je u početku bio najtraženiji metal, fojničko srebro se posebno isticalo po svojoj visokoj kvaliteti u odnosu na srebro iz ostalih rudnika. Sredinom 16. vijeka, najveću proizvodnju su imali redom rudnici: Kreševo, Fojnica, Srebrenica i Sase. Što se tiče zlata, ono se u Fojnici dobivalo ispiranjem pijeska iz okolnih rijeka, slična metoda se koristila i u istočnoj Bosni i njenim obližnjim rudnicima, Hranči i Bohorini. Veća nalazišta zlata u ovom periodu su bila u Olovu, Kreševu i okolnom području. Olovna ruda se proizvodila najviše u istoimenom gradu i susjednim selima. Nalazište u ovom rudniku je bilo veoma bogato, pa je tako 1489. godine, prihod iz ovog bazena iznosio 65.844 akči godišnje, a u Fojnici i Kreševu u tom periodu, proizvodnja srebra ima zaostatak od skoro 50% (38.130 akči). Željeza najviše tada ima u Čajniču, a bakra u srednjoj Bosni.

Pravi i pomoćni rudari

Slični tekstovi

Stari grad Doboj

Stari grad Doboj

01/07/2022
Francuski izbori: Ima li osnova za slavlje?

ANALIZA – Rast desnice i ljevice, pad Makrona: Kuda ide Francuska nakon izbora

27/06/2022

Razne promjene na čelu osmanske države su kočile sve privredne grane, a to je osjetila i rudarska djelatnost. Kako bi se izbjegao kolaps u rudnicima i cijeloj industriji, rudnici su sve više davani u zakup. Za vrijeme Bajazida II (1480-1512) dolazi do pokušaja stabilizacije rudarske industrije. Značajno biva donošenje nekih zakona koji idu u korist rudarima, ali napredak brzo prestaje. U narednom periodu vidljiva je razlika između rudarske proizvodnje u osmanskoj državi u odnosu na zapadne zemlje. Na Zapadu je industrija doživjela blagi porast, dok je u Carstvu rudarska industrija sve više slabila. Sulejman Veličanstveni je činio sve da se proizvodnja osnaži, pa je tako davao sve više rudnika pod zakup; stare su jame proširivane, a nove otvarane, gdje god se tome ukazala mogućnost. Bile su veoma pooštrene mjere naplate državnih prihoda, dok je značajan doprinos u rudarskoj djelatnosti predstavljala kodifikacija zakona iz 1536. godine.

Poslije vladavine Sulejmana Veličanstvenog, napori koji su do tada postignuti su se pokazali uzaludnim jer dolazi do naglog opadanja rudarske djelatnosti, a tadašnja kriza se odrazila i na monetarni sistem pa je akču sve više zamjenjivao evropski novac, groš. U Bosni je rudarska djelatnost u 17. vijeku gotovo stala. Tako imamo pad prihoda u Fojnici i Kreševu na svega 25.000 akči što je velika razlika u odnosu na ranije spomenutu 1489. godinu. Srednja Bosna je imala nagli pad od kojeg se dosta teško oporavljala, što je bilo dosta drugačije u odnosu na istočnu Bosnu gdje se osjetila stagnacija, doduše ne tako nagla, niti u mjeri u kojoj se to desilo u srednjoj Bosni. Rudarstvom su se bavile dvije vrste ljudi, Pravi rudari koji su zaduženi za vađenje rude i pomoćni rudari koji su zaduženi za posao ložara, rada na peći, kovačnici i drugo. Rudarskim pozivom najčešće se bavilo hrišćansko stanovništvo, međutim i veliki broj muslimana primjetan je u nekoj od rudarskih službi.

U srebreničko-zvorničkom području, najznačajniji su bili rudnici Srebrenica i Sase. Srebrenicu je osmanska vlast zatekla kao drugu varoš po naseljenosti, a po prihodima od srebra, ona je predstavljala najznačajniji rudnik u Bosni. Osobiti značaj imala je po tome što je tu od početka a i kasnije radila jedina kovnica novca u Bosni. U vrijeme Sulejmana Kanunija, ovdje je stanovništvo bilo klasificirano na povlaštene zanatlije (muslimanski džemat), običnu raju (kršćane u varoši) i filuridžije (rudare kršćane).Veliki broj muslimana je aktivno učestvovao u rudarskoj proizvodnji pa su bili oslobođeni od izvanrednih državnih nameta i običajnih tereta. Već je istaknuto da su u rudnicima srebra u Podrinju rudari zadržali status filuridžija, tj. u zamjenu za harač plaćali su godišnje od domaćinstva jednu filuriju. Carski dio od proizvodnje srebra je iznosio oko 2/3 od ukupnih prihoda u Srebrenici. Ti prihodi u samome mjestu u 16. st. su iznosili oko 100 hiljada akči, od čega je desetina od srebra iznosila 60 hiljada akči. Međutim krajem 16. st. proizvodnja prilično opada, a i akča znatno devalvira.

Proizvodnja soli u porastu 

Početkom 16. st. je započelo iskorištavanje željezne rude u porječju Sane i njenih pritoka. Prvo je oko 1571. otvoren rudnik u blizini Kamengrada, a kasnije su otvarani i drugi rudnici. Više naredbi Porte sandžakbezima u Bosni (kliškom i bosanskom) iz tih godina, sadržanih u Muhimme defterima, govore o organizaciji te proizvodnje, o angažovanju okolnog stanovništva i pribavljanju rudara i majstora. Nastojalo se tu proizvoditi topovske kugle, pa je navedene godine ovamo bilo premješteno pet vještih majstora iz rudnika Badž u smederevskom sandžaku, gdje je bila prestala proizvodnja topovske municije. Društveno-ekonomska struktura stanovništva angažovanog u rudarstvu tog područja bila je vlaška. To dokazuje ne samo njegov opći status filuridžija, nego što je u izvorima za dobar procenat stanovnika bilo naglašeno “Vlah”.

Proizvodnja soli je predstavljala poseban vid rudarske proizvodnje, po načinu proizvodnje i upotrebi gotovog proizvoda..  Premda je tuzlansko područje od davnina nosilo ime po soli, Osmanlije su 1463. te slane izvore zatekli zanemarene. Tuzlanska okolina obilovala je velikim brojem slanih izvora o čemu nam još govore antički izvori. Oko slanih izvora, gornjih i donjih, na rječici Jali, na međusobnoj udaljenosti od 9 km, još od ranije bila su utemeljena naselja Donje i Gornje Soli. U zakonu o tim solanama iz 1548. opisan je način proizvodnje i konkretizirani su državni prihodi. Proizvodnja je mjerena i dijeljena između države i radnika solara po danima. Država je zadržavala po jedan dan u sedmici, a u šest dana proizvodili su solari, plaćajući državnom eminu određenu cijenu (oko polovine procijenjene proizvodnje). Godine 1533. državni prihod u obje solane iznosio je 61.397 akči. Kada je došlo do rata sa Venecijom (1537-1540) i zbog slabe organizacije privatne proizvodnje, država se više angažovala i preuzela 4 dana u sedmici, a privatnicima ostavila 3 dana. Tuzlanski slani izvori, iako prvobitno malog kapaciteta, predstavljali su stalno najjači ekonomski faktor u razvitku kasaba Gornja i Donja Tuzla.

U komparaciji između rudarske i solarske privrede u Bosni može se zaključiti da je proizvodnja soli od početka bila u stalnom porastu, dok je rudarstvo bilo u konstantnom opadanju. Na ovakvo stanje u rudarskoj industriji uticalo je svakako i cjelokupno stanje u državi koje je doživljavalo razne promjene, uslijed sve češćih kriza koje su bile prouzrokovane učestalim vojnim neuspjesima čime se državna kasa u velikoj mjeri crpila. Iako su se sultani trudili da pomognu razvoj privrede, posebno rudarstva koje je donosilo dobar profit, rudarstvo Bosne je u odnosu na zemlje zapadne Evrope doživljavalo stagnaciju.

Za Intelektualno.com piše: Belmin Herić

Facebook komentar
Tags: Belmin HerićFojnicaKreševoOsmansko carstvoRudarstvoSrebrenica
Prethodni post

Despića kuća – preteča savremenog pozorišta u Sarajevu

Slijedeći post

Kušlat je najstarija vojna džamija u Bosni i Hercegovini

Slijedeći post
Kušlat je najstarija vojna džamija u Bosni i Hercegovini

Kušlat je najstarija vojna džamija u Bosni i Hercegovini

Preporučeno

Srpsko-četnički genocid nad Bošnjacima ima duboke korijene

Spomen-soba Mustafe Imamovića

23/01/21
U Minneapolisu održani 24. Susreti Bošnjaka Sjeverne Amerike

U Minneapolisu održani 24. Susreti Bošnjaka Sjeverne Amerike

05/09/19
Neizlazak na izbore postepeno je odricanje od domovine

Neizlazak na izbore postepeno je odricanje od domovine

17/08/20
Recesija: Sve što treba da znate

Recesija: Sve što treba da znate

17/04/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.