Protesti u Iranu: Koliki je teret sankcija? Protesti u Iranu: Koliki je teret sankcija?
Najmanje 106 demonstranata u 21 iranskom gradu stradalo je tokom najnovijih protesta u ovoj zemlji, pokazuju vjerodostojni izvještaji koje je primio Amnesty International. Organizacija... Protesti u Iranu: Koliki je teret sankcija?

Najmanje 106 demonstranata u 21 iranskom gradu stradalo je tokom najnovijih protesta u ovoj zemlji, pokazuju vjerodostojni izvještaji koje je primio Amnesty International. Organizacija vjeruje da je stvarni broj smrtnih slučajeva mnogo veći, jer neki izvještaji sugeriraju da je čak 200 osoba poginulo. Državni mediji govore o nekoliko zabilježenih smrtnih slučajeva među demonstrantima, kao i smrti najmanje četiri pripadnika snaga sigurnosti.

Protesti su izazvani naglim povećanjem cijena goriva. Osim toga ekonomski pokazatelji ukazuju na niz negativnih trendova izazvanih sankcijama koje su Sjedinjene Američke Države uvele nakon napuštanja nuklearnog Sporazuma iz 2015. godine.

Prve godine po potpisivanju Sporazuma iranska ekonomija je „odskočila“ i BDP je porastao 12,3%, prema podacima Centralne banke Irana. Ali veliki dio tog rasta pripisan je naftnoj i plinskoj industriji, a oporavci ostalih sektora nisu bili tako značajni koliko su se mnogi Iranci nadali. Rast se smanjio na 3,7% u 2017. godini, što je pomoglo da se potakne ekonomsko nezadovoljstvo koje je dovelo do najvećih antivladinih protesta u Iranu decembra te godine.

O stanju u zemlji za „France24“ jedan vlasnik restorana iz Teherana kaže sljedeće: “Pooštravanje američkih sankcija ne iznenađuje. Naša država već mjesecima popunjava naslove u svjetskim medijima, ali istina je da više ne pratimo vijesti. Mi samo pokušavamo preživjeti iz dana u dan.“

MMF je krajem aprila iznio prognozu da očekuje da će se iranska ekonomija smanjiti za 6% u 2019. godini. Ta procjena pokazala se kao preblaga posmatrajući ekonomske tendencije u Iranu zadnjih dana. U oktobru ove godine MMF donosi podatke da će do kraja godine kontrakcija iranske ekonomije iznosit 9,5%. Svjetska banka donosi nešto bolje prognoze o usporavanju od 8,7%. Samo dvije ekonomije svijeta (Libija i Venecuela) pokazuju lošije performanse.

“Ovo je rijetka epizoda veoma niskog ekonomskog rasta u savremenoj historiji Irana”, rekao je jedan iranski ekonomista u razgovoru za „Financial Times“. “To nismo imali tokom većeg dijela rata sa Irakom (1980-ih), a prije toga možda samo kada su Iran zauzele anglo-sovjetske snage u Drugom svjetskom ratu.”

Zbog pada potražnje za iranskom naftom izazvanom sankcijama, vlasti u toj zemlji nisu imale izbora nego pokušati smanjit deficit povećanjem cijena goriva. Prije par dana cijene naftnih derivata porasle su za oko 50%, što je izazvalo najnoviji val protesta. Čak i najveći kritičar uvođenja sankcija Iranu Kina, a sa ciljem da izbjegne negativne reperkusije na svoju ekonomiju, odlučuje smanjiti uvoz iz Islamske Republike. Mnoge druge zemlje povukle su slične poteze, a neke su potpuno zaustavile kupovinu iranskog crnog zlata.

Kao i u mnogim zemljama, naglo povećanje cijena gasa predstavlja politički eksplozivan potez. Nakon masovnih protesta, administracija Hassana Rouhanija bila je primorana da odustane od istovrsnog plana 2017. godine “, rekao je Henry Rome, analitičar iz grupe Eurasia. Posljednja najava povećanja cijena objavljena je usred noći prije vikenda, odmah je stupila na snagu, bez direktnih konsultacija sa zakonodavcima.

Sankcije su se negativno odrazile i na stabilnost domaće monete. Zabilježen je snažan porast potražnje za stranim valutama među običnim građanima Irana. Iranski rijal, kojim se u vrijeme sklapanja nuklearnog sporazuma trgovalo u omjeru 32.000 prema 1 USD, sada se trguje sa preko 118.000 za 1 USD. Statistički centar za Iran (SCI) dao je još pesimističniju procjenu sa ukupnom stopom inflacije od 47,2%, sa stopama od 63,5% za hranu i gorivo.

“Ljudi potroše veći dio svog prihoda na esencijalne robe, nemaju mnogo novca za ništa drugo osim za to,” rekao je Ehsan Soltani, iranski ekonomista, dodajući da nije ostalo mnogo novca kojeg bi trošili na druge vrste robe, što dovodi do ozbiljne ekonomske stagnacije.

Međutim, sa Trumpovom politikom sankcija “maksimalnog pritiska” i bez konkretnih prijedloga politike Teherana koje bi se bavile sumornim ekonomskim prognozama, Iranci će se vjerojatno suočiti s većim poteškoćama u 2020. godini.

Za Intelektualno.com piše: Faris Marukić

Facebook komentar

Intelektualno