• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Osmanske džamije – dragulji arhitektonske umjetnosti

Intelektualno Intelektualno
16/01/2019
in Aktuelno, Kultura i tradicija, Umjetnost
0
Osmanske džamije – dragulji arhitektonske umjetnosti
0
Dijeljenja
489
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Imperija koja se prostirala na tri kontinenta stvorila je kulturu o kojoj će se pričati stoljećima nakon njene propasti. Osmansko carstvo, pojam uz kojeg se najčešće vežu bitke, osvajanja, imperatori izgradit će civilizaciju kakvu tadašnji svijet nije poznavao. Islamska umjetnost u svojoj srži ne predstavlja vidljivi svijet, a njena glavna težnja je da razumom otkriva lijepo u kosmičkom svijetu i zakonima koji vladaju njima, čovjekom i njegovom sudbinom. Islamski vjerski propisi nalagali su zabranu slikarskog i vajarskog prikaza božanstava, kao i prikaz svih drugih živih bića, što je u krajnjoj liniji arhitekturu predstavilo kao glavnu granu umjetnosti u Osmanskom carstvu. Osnova osmanske arhitekture počiva na arapskim građevinskim rješenjima, nadogradnja istih dolazi osvajanjem novih krajeva i preuzimanjem njihovih arhitektonskih rješenja. Osmanlije od svojih predaka Seldžuka naslijedili su smisao za polihromiju. Polihromni efeakt postižu dekorativnim vezovima zidanja opekom i oblaganjem fajansom. Osmanska imperija oblikovala je tri arhitektonska stila bursanski, ranocarigratski te klasični stil

Ulu džamija osobenost bursanskog stila

Slični tekstovi

Udruženje za razvoj saradnje domovine i dijaspore organizira panel dijaskusiju na temu “”Utjecaj medija dijaspore u kontekstu očuvanja identiteta”

Udruženje za razvoj saradnje domovine i dijaspore organizira panel dijaskusiju na temu “”Utjecaj medija dijaspore u kontekstu očuvanja identiteta”

15/01/2021
Damir Mujezinović za Intelektualno.com: Bidenova administracija donosi brojne promjene; Brisanje Trumpovog naloga opsan presedan

Damir Mujezinović za Intelektualno.com: Bidenova administracija donosi brojne promjene; Brisanje Trumpovog naloga opsan presedan

14/01/2021

Bursa, kao prva prijestolnica carstva, oblikuje arhitektonski stil kojim se grade prve džamije, medrese i druge kako vjerske  tako i svjetovne građevine. Osobenost ovog stila je izgradnja ulu džamija. Ulu džamija predstavlja veoma karakterističan i jedinstven način gradnje koji se ogleda u izgradnji kvadratnih polja na pravougaonoj osnovi nad kojim se na četverougaonim stubovima nadvisuju kupole.  Škrtost ukrasa karakteristična je za brusanski stil, kao i njegovanje prostora u kojem se postiže potpuni mir i povezanost s bogom. Najznačajnija građevina podignuta u ovom stilu je čuvena Jesil (zelena) džamija u Bursi. Ješil džamija podignuta je 1421. godine.

Ranocarigadski stil

Osvajanjem Istanbula 1453. godine, Osmanlije, dolaze u doticaj sa vrhunskim bizantskim arhitektonskim djelima te po njihovom uzoru stvaraju novi stil gradnje tzv. ranocarigradski.  Po uzoru na Aja Sofiju osmanski graditelji konstruišu viseće kupole na carigradskim građevinama, u prvom redu džamijama. U ranocarigadskom stilu dominira tip džamije sa izduženim glavnim molitvenim prostorom ispod dviju jednakih kupola, ili ispod kupole i polukupole, sa bočnim prostorima i ulaznim potkupolnim trijemom. Najznačajnija građevina podignuta u ranocarigradskom stilu je džamija Sultana Mehmeda II Osvajača, ona predstavlja prvu džamiju na kojoj je vidljiv potpuni utjecaj konstruktivnog rješenja Aja Sofije. Podignuta je u Istanbulu 1470. godine.

Klasičnim arhitektonski stilom izgrađene najimpozantnije građevine

Izgradnja džamije sultana Bajazita II u Istanbulu 1502. godine predstavlja početak klasičnog stila. Ovu džamiju gradi mimar Hajredin, predhodnik čuvenog osmanskog mimara Sinana. Mimar Hajredin u osmansku arhitekturu unosi novi vid gradnje, naime Hajredin prvi konstruira longitudinalni prostor ispod jedne centralne kupole i dvije polukupole koje se oslanjanju na snažne lukove na kojima leži centralna kupola. Nakon smrti mimara Hajredina, njegovi naslijednici nisu donosili promjene u konstruiranju osmanskih građevina. Period stagnacije u osmanskoj arhitekturi traje sve do dolaska Sinana na poziciju glavnog mimara carstva. Na ovu poziciju Sinan dolazi 1539. godine, što predstavlja početak novog uspona osmanske arhitekture. Prva džamija koju gradi miman Sinan je džamija Šehzade. Ova džamija podignuta je 1548. godine u Istanbulu i ne predstavlja Sinanovo veliko umjetnično dijelo. Svoje potpuno umijeće mimar Sinan predstavlja izgradnjom dviju džamija i to džamijom Sulejmanijom (1557) u Istambulu i Selimijom (1575) u Edirneu. Smatra se da su mimar Sinan i njegova škola iza sebe ostavili preko tristotine sakralnih i svjetovnih građevina širom nekadašnjeg Osmanskog carstva.

Osmanski klasični stil u Bosni i Hercegovini

Godine 1463. Osmanlije osvajaju Bosnu. Proces kulturnog prebražaja počinje krajem 15. stoljeća, zbog čega brusanski i ranocarigradski stil u Bosni nije realizovan. Zlatno doba osmanske arhitekture u Bosni veže se za 16. stoljeće, a građevine koje se grade na ovom području pripadaju klasičnom arhitektonskom stilu. U Bosni se grade dva tipa džamija koje pripadaju ovom stilu, i to prvi čiji je molitveni prostor pokriven kupolom i drugi s kupolom i polukupolom.

Većina džamija u Bosni konstruisana je tako da je molitveni prostor pokriven kupolom. Neke od njih su  Čekrečijina džamija (1526) u Sarajevu, Jeni džamija (1549) u Travniku, Aladža (1550) u Foči, Karađoz-begova džamija (1557) u Mostaru i mnoge druge.

Gazi Husrev-begova džamija (1530) u Sarajevu i Ferhat-pašina džamija (1583) u Banja Luci su jedini primjeri džamija čiji je prostor pokriven kupolom i polukupolom.

Piše: Nermana Crnčalo

Intelektualno.com

Facebook komentar
Tags: ArhitekturaDžamijeNermana CrnčaloOsmanlijeOsmansko carstvostilovi
Prethodni post

Sandžak: Bošnjaci su se uvijek brinuli o svojim komšijama Srbima

Slijedeći post

Čitanje je bitna aktivnost u životu svakog pojedinca

Slijedeći post
Čitanje je bitna aktivnost u životu svakog pojedinca

Čitanje je bitna aktivnost u životu svakog pojedinca

Preporučeno

Investicije iz dijaspore nikad važnije za oporavak ekonomije

Investicije iz dijaspore nikad važnije za oporavak ekonomije

03/09/20
„Sve se nekako preživi osim smrti“ – poetska drama

„Sve se nekako preživi osim smrti“ – poetska drama

26/03/19
Izbori u Srbiji: Bošnjake će u republičkom parlamentu zastupati pet poslanika

Izbori u Srbiji: Bošnjake će u republičkom parlamentu zastupati pet poslanika

22/06/20
Ponovno uspravljanje Aladža džamije je najbolji ramazanski poklon svim ljudima

Ponovno uspravljanje Aladža džamije je najbolji ramazanski poklon svim ljudima

04/05/19

Pratite nas putem:

  • 16.2k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled

Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.

Non-necessary

Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.

×
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.