U Sarajevu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci održana je promocija trećeg izdanja romana “Dugo svitanje” autora Halida Kadrića. Pored autora, o romanu su govorili predsjednik BZK “Preporod” Sanjin Kodrić, profesorica književnosti Ena Begović-Sokolija i urednik izdanja Elvir Resić. Promotori su diskutovali o sadržaju knjige koja obuhvata ogroman broj autentičnih dokumenata koji se mogu naći i u historijskim, sociološkim, panoramskim, monografskim, ili naučnim biografskim i autobiografskim djelima.
“Knjiga se čita bez obzira što je tako obimna, čitaoci rado prate svoju prošlost i željni su saznanja o tom vremenu, to je i razlog što se knjiga stalno i često izdaje i što jednostavno nalazi put bolje i lakše nego što sam uopšte ikad i pomislio da će biti. Naravno, to mi drago tim prije što je ta knjiga puna istine. To je ustvari literarna hronika državne, nacionalne i porodične povijesti cijelog jednog stoljeća i sama ta činjenica je dovoljno privlačna čitaocima da se odazivaju i da traže knjigu i da je čitaju”, rekao je Kadrić.
Sanjin Kodrić je između ostalog na promociji rekao “Halid nije nepoznata pojava u bosanskom i bošnjačkom književnom stvaralaštvu, on je prisutan od kraja 60- tih. Od rata na ovamo Halid se profilira kao dominantan pisac književnosti za odrasle i u tom smislu njegovo središnje djelo jeste četverotomni roman “Dugo svitanje” koji je stvarao punih 12 godina. Izvorno je objavljen u prvom izdanju 2010. godine, i predstavlja jednu od najspecifičnijih i najposebnijih pojava u savremenoj bošnjačkoj i bh. književnosti uopšte. To je roman koji bi se mogao odrediti kao klasični dokumentaristički i historijski. Roman koji ne teži ka funkcionalizaciji povijesti, već na neki način u književnost uvodi ono što je povijesna realnost, i na jedan književni način nastoji ispričati ono što je povijesna sudbina Bosne i Bošnjaka tokom 20. stoljeća.”
U romanu su, na osnovu arhivskih podataka, dokumenata, novinskih članaka i ostalih faktografskih izvora, literarno opisani najznačajniji događaji i znamenite ličnosti 20. stoljeća, godinu po godinu, Safvet-bega Bašagića, Edhema Mulabdića, Džemaludina Čauševića, Mehmeda Spahe, Alije Izetbegovića i drugih. Radi se o jedinstvenom djelu od preko 2.500 stranica. Knjiga sadrži četiri toma: u prvom je obrađen austrougarski period do 1918., u drugom Kraljevina Jugoslavija, u trećem život u SFRJ, a u četvrtom prijeratno i vrijeme iza agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Za Intelektualno.com priredio: Alen Borić
