Oleksiy Sorokin diplomirao je na Univerzitetu u Torontu sa diplomom B.A. političkih nauka i historije. Po završetku prakse u Transparency International Ukraine, pridružio se Kyiv Postu u oktobru 2018. godine. Sa Sokorinom smo razgovarali o razvoju tenzija na granici sa Rusijom i gomilanju ruskih trupa na Krimu, trenutnoj sutuaciji na tom crnomorskom poluostrvu, te odnosu Sjedinjenih Američkih Država prema trenutnoj krizi.
Razgovarao: Faris Marukić
Zašto Rusija gomila trupe na granici s Ukrajinom i unutar njenogokupiranog teritorija? Da li Ukrajina ima podršku Sjedinjenih Američkih Država , Europske unije i drugih sila?
Sorokin: Postoji nekoliko razloga, bilo zbog nedavnih izjava SAD-a i Bidena o Putinu i sveukupnog pogoršanja američko-ruskih odnosa nakon inauguracije ili zbog nedavnog napada Zelenskog na proruske snage u Ukrajini (stranka Oporbena platforma, Medvedchuk, pro-ruske medije itd.). Mislim da je oboje. Putin pokušava projicirati snagu i pokazati da kontrolira situaciju.
Važno je da SAD pokazuju jasne signale podrške Ukrajini. Telefonski razgovor Biden-Zelensky bio je jako produktivan- predložene su nove oštre sankcije. Velika Britanija je također pokazala svoj stav, pa će održati vojne vježbe s 5 zemalja NATO-a pod nazivom Cossack Mace 2021. Ovo je važna i glasna podrška da se pokaže da Ukrajina nije sama.
Kako se vlast u Ukrajini ponaša u odnosu na novonastalu situaciji? Zabilježena su i masovna kretanja bjeloruskih oružanih snaga. Da li imaju veze sa situacijom na ukrajinskoj granici?
Sorokin: Ukrajina trenutno pokušava izbjeći rat u cjelini, ali također šalje oružje u blizini okupiranog regiona. Vanredna sjednica parlamenta održana je 30. marta, a parlament je podržao ministra odbrane i pozvao na deeskalaciju. Predsjednik Zelenski, ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba vode bilateralne razgovore sa stranim diplomatama o tom pitanju.
Mislim da Bjelorusija nije uključena u ovo. To je zasebno pitanje.
Da li Vladimir Putin kroz prijetnju o daljnjoj eskalaciji nastoji Ukrajinu prisiliti da prizna trenutno stanje i aneksiju Krima?
Sorokin: To se nikada neće dogoditi, nego on zapravo skreće pažnju sa svoje domaće situacije (Navalny, itd.) na vanjska pitanja. On nastoji stvoriti sliku o vlastitoj nedodirljivosti, kao osoba koji drži taoce u filmovima. Prijeti se eskalacijom prema vani ako se unutrašnja pitanja Ruske Federacije nastave razmatrati. To je poput čovjeka koji drži taoce i traži avion i milion dolara.
Na Krimu vlada nestašica vode, a Rusija krivi Ukrajinu za taj problem. O čemu se zapravo radi?
Sorokin: Prije 2014. godine, voda na Krim se snabdijevala iz rijeke Dnjepar u kopnenoj Ukrajini preko Sjevernokrimskog kanala. Nakon što je Rusija okupirala Krim, Ukrajina je zatvorila kanal. Sada Krim nema dovoljno vode za navodnjavanje. Prema Ženevskoj konvenciji, okupacione snage odgovorne su za dobrobit ljudi koji žive pod okupacijom. Stoga Ukrajina kaže da će se kanal otvoriti tek nakon što Rusija napusti poluotok.
U neformalnom razgovoru si spomenu Tatare, pa želim nešto i o tome reći. Postoji i problem odnosa prema krimskim Tatarima, koji ispaštaju zbog lojalnosti Ukrajini od 2014. godine. Mnogi su bili prisiljeni da napuste Krima, jer su predmet raznih istraga i optužnica pod vrlo sumnjivima okolnostima.
Intelektualno.com
