• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Moderna bošnjačka politika – je li Kanton važniji od Države?

Intelektualno3 Intelektualno3
12/10/2020
in Aktuelno, BiH, Mišljenje
0
Nema revizije nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH
0
Dijeljenja
212
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Bošnjaci su narod sa vrlo kratkom historijom političke suverenosti. Od pada Bosanskog kraljevstva 1463. godine Bosna je bila dio različitih višenacionalnih tvorevina, od Osmanskog Carstva, Austrougarske monarhije do dvije Jugoslavije. 

Slični tekstovi

Upotreba pametnih telefona na frontu kao uzrok ruskih gubitaka

Upotreba pametnih telefona na frontu kao uzrok ruskih gubitaka

16/05/2022
Hoće li biti uvedene sankcije Rusiji zbog Ukrajine?

Ukrajinska vojska tvrdi da Rusija i dalje trpi ogromne ljudske i materijalne gubitke

11/05/2022

U svim ovim zajednicama Bosna i Hercegovina je uvijek bila posebna upravno-administrativna jedinica, osim za kratko vrijeme od šestojanuarske diktature do Drugog svjetskog rata. Sačuvanje teritorijalnog integriteta BiH i ravnopravnosti bošnjačkog naroda u njoj je bio glavni strateški cilj bošnjačke politike od Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije, Federativne Narodne Republike Jugoslavije do Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Lider Jugoslovanske muslimanske organizacije Dr. Mehmed Spaho je bio personifikacija takve politike politike ali svakako je činjenica da su Bošnjaci u redovima Komunističke Partije Jugoslavije lobirali za poseban status Bosne i Hercegovine u Titinoj Jugoslaviji.

Zbog ovih historijskih okolnosti bošnjačka politika je tradicionalno u defanzivi, gdje je prioritet uvijek bio fizički opstanak naroda i države u kliještima dva agresivna nacional-šovinistička velikodržavna pokreta Srbije i Hrvatske. Sam opstanak je bio uslovljen stalnim balansiranjem između Zagreba i Beograda. Zapravo, nikad nismo bili u poziciji da biramo između dobra i zla, već od dva zla manje zlo. 

1992. JE POČETAK POLITIČKE SUVERENOSTI KOD BOŠNJAKA

Disolucijom SFRJ Bošnjaci prvi put u modernoj političkoj historiji postaju aktivni subjekat u međunarodnoj politici. Riječi Alije Izetbegovića na predizbornom skupu SDA u Velikoj Kladuši 1990. godine “Velikim Bogom se kunemo da robovi biti nećemo” i “muslimanski narod oružjem će braniti Bosnu” oslikavaju ovu politiku, gdje se naglašava da su Bošnjaci spremni koristiti političke, diplomatske ali i vojne mehanizme u obdrani svoje države. 

To je bilo vrijeme kad su se Bošnjaci izborili za vlastitu državu, vojsku, policiju, simbole, televiziju ali i za vlastiti identitet. Prvi put su se borili pod svojom zastavom za svoje interese. Narod koji je bio osuđen na nestanak u toj borbi je postao vojni i politički faktor u vlastitoj zemlji i aktivni subjekt u međunarodnoj politici. 

Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine Bosna i Hercegovina nastavlja svoj pravni kontinuitet sa modificiranim Ustavom, gdje bitne odluke zahtjevaju konsenzus dva entiteta i tri naroda. U novoj državi novi suveren de jure i de facto postaje Visoki predstavnik, koji ima apsolutnu političku moć bez odgovornosti domaćim zakonodavnim institucijama. 

Prve poslijeratne godine ova moć se koristila za reintegraciju države i uklanjanje optuženih ratnih zločinaca sa političke scene. Da bi se očuvala i ojačala jedinstvena, zajednička Bosna i Hercegovina Bošnjaci su pod pritiskom međunarodne zajednice odustali od vlastite vojske, simbola, televizije. Naime, bošnjačka politika je podržavala svaki integracijski proces i povećavanje nadležnosti države i u situacijama kad su od toga imali više štete nego koristi. 

Interes međunarodne zajednice se polahko smanjivao zbog neuspješnih aprilskih, butmirskih i prudskih paketa. Od tada saradnja srpske i hrvatske politike postaje sve tijesnija u blokadama države s ciljem da se Bosna i Hercegovina pokaže kao nefunkcionalna džava što je dovelo bošnjačku politiku u defanzivnu poziciju. 

ATOMIZACIJA JE GLAVNA KARAKTERISTIKA MODERNE BOŠNJAČKE POLITIKE

U ovom kratkom osvrtu na političku historiju vidimo da Bošnjaci nisu naučili da vladaju, a posljedice toga vidimo danas u bošnjačkoj politici koja je pasivna i razjedinjena s manjkom samopouzdanja. Glavne karakteristike su preferiranje partikularnih interesa naspram državnih i nacionalnih, snažni animoziteti između bošnjačkih političkih subjekata i nedostatak dugoročne vanjskopolitičke strategije. 

Često kao pojedinci ali i kao politički subjetki postavljamo lične i stranačke interese ispred interese zajednice, odnosno države. Zakon o prebivalištu i asimetrična rješenja u entitetskim ustavima su primjeri kakve pogubne posljedice ovakav pristup ima prema državi. Prema podacima Centralne izborne komisije iz 2018. godine u BiH ima 150 političkih stranaka, što je jedna stranka na svakih 23.500 stanovnika. U BiH sukobi stranačkih frakcija završavaju tako da poražena grupa ili pojedinac osniva vlastitu stranku, tako da imamo desetine stranaka slične ideološke orijentacije koje ne mogu međusobno sarađivati. Te stranke nisu nastale zbog ideala, ideologije ili većih društvenih ciljeva, nego zbog ličnih frustracija i neslaganja sa stranačkim vrhom. 

Posljedica visokog broja političkih stranaka je svakako nestabilnost političkog života. Danas su kantoni s bošnjačkom većinom najnestabilnije administrativne jedinice u Bosni i Hercegovini, gdje je rijetkost da novoizabrana izvršna vlast ostaje na funkciji do kraja mandata. Neke političke stranke djeluju samo na prostoru jednog kantona, što dovodi do kantonizacije moderne bošnjačke politike. Umjesto da lobiramo u Briselu, Washingtonu, Pekingu i Moskvi za državne i nacionalne interese fokus bošnjačke politike je na tome ko će biti 18. ruka za smjenu sarajevske kantonalne vlade. 

Na prostoru Balkana Bošnjaci su jedini narod koji nije suveren u vlastitoj državi, dok primjera radi Srbi imaju državu i entitet u BiH, Hrvati državu i trećinu vlasti u BiH oni ipak nastupaju jedinstveno u političkom životu tamo gdje je to nacionalni interes. Tako je opozicioni političar iz manjeg entiteta Mirko Šarović izjavio da su SNSD i SDS politički konkurenti ali je Mostar tačka nacionalnog jedinstva. Dok sa druge strane bošnjačka opozicija nije u stanju da nastupa zajedno u općinama gdje su počinjeni masovni ratni zločini nad Bošnjacima, kao što su Srebrenica, Foča i Višegrad. No, politički animozitet je samo jedna karakteristika bošnjačke autodestruktivnosti. U istoj mjeri su štetni regionalne podjele kako između Krajišnika, Sandžaklija, Hercegovaca tako i između Krajine, Zenice, Tuzle i Sarajeva. 

Posljedica kantonizacije je nedostatak ozbiljne vanjskopolitičke strategije s ciljem da se privuče što viši interes i podrška od svjetskih centara moći od Washingtona do Pekinga. Ne možemo računati da zbog Haških presuda o udruženom zločinačkom poduhvatu i genocida svijet neće više dozvoliti da se isto ponovi, ili raspad države BiH. Svijet će to gledati sa ravnodušnošću, jer u međunarodnoj politici nema ljubavi i empatije, već jedino interes. Naše tradicionalne veze sa Republikom Turskom, iako je regionalna sila i članica NATO-saveza, nisu dovoljni za opstanak naše države u ovakvom okruženju. Jednostavno moramo jačati naše institucionalno lobiranje kod svjetskih sila.

Regionalna inicijativa o Mini-Šengenu je još jedan primjer straha od vlastite države i suverenosti koji se liječi traganjem u veće, nadnacionalne zajednice država i naroda. Karakteristično je da su glavni bošnjački politički subjekti zauzeli pozitivnu poziciju spram inicijative bez šire javne rasprave o nedostacima i prednostima ovakvih integracija. Jedan od razloga takvog stava je svakako aktivna podrška SAD i EU ovom projektu. No, slijepo praćenje inicijative većih sila, čak kad su na štetu državnih interesa, je posljedica vječitog balansiranja između različitih centara moći odnosno biranje između dva zla. 

Da se ne nalazimo u neprijateljskom okruženju neke stvari, kao što su politički pluralizam, bi bili sasvim opravdane. Ali zbog činjenice da su i dan danas aktivni velikodržavni projekti Bošnjaci nemaju pravo na taj luksuz, već je potrebna politička homogenizacija posebno tamo gdje su Bošnjaci posljedicom genocida danas manjina. Dalje, moramo uvijek staviti državne i nacionalne interese iznad naših ličnih, stranačkih ili regionalnih interesa. I zadnje, bošnjačka politika mora definisati strategiju političkog djelovanja unutar zemlje i na međunarodnom planu. Bez suštinskih promjena u našem odnosu prema državi rizikujemo naš opstanak na ovim prostorima, jer je Andaluzija primjer da sudbina evropskih muslimana može biti tragična. 

Za Intelektualno.com piše: Ermin Zec

Facebook komentar
Tags: Bosna i HercegovinaBošnjačka politikaDržavaErmin ZecKanton
Prethodni post

“Bošnjačka emigracija: izazovi i perspektive” (VIDEO)

Slijedeći post

Prilozi za razumijevanje književnohistorijskog djela Muhsina Rizvića

Slijedeći post
Prilozi za razumijevanje književnohistorijskog djela Muhsina Rizvića

Prilozi za razumijevanje književnohistorijskog djela Muhsina Rizvića

Preporučeno

Nagle promjene u proizvodnji u 18. i 19. stoljeću dovele su do brže reprodukcije i promjene svakodnevnice stanovništva

Nagle promjene u proizvodnji u 18. i 19. stoljeću dovele su do brže reprodukcije i promjene svakodnevnice stanovništva

12/09/19
Zuko Džumhur i „marifetluci“ u dalekom Teheranu

Uživajte u virtualnoj posjeti nekim od najznačjanijih muzeja u Iranu

28/03/20
Da nije bilo Alije Izetbegovića, danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine

Da nije bilo Alije Izetbegovića, danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine

08/08/20
Bijela i Crvena džamija u Atini Sibira

Bijela i Crvena džamija u Atini Sibira

13/05/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.