Iseljavanje Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine proces je koji traje još od austrougarske okupacije 1878. godine, kada je veliki broj Bošnjaka emigrirao prema Turskoj. Za razliku od tog perioda, kada je bošnjačko stanovništvo svoje domove napuštalo zbog vjerskih razloga i nepovoljne političke situacije, početkom devedesetih godina prošlog stoljeća razlog za naglo iseljavanje Bošnjaka bila je agresija na Bosnu i Hercegovinu. Od početka do kraja agresije stanovnici Bosne i Hercegovine utočište su pronalazili širom Evrope, ali i po drugim dijelovima svijeta.
Jedna od država koja je nesebično pružila utočište našim građanima bila je Kraljevina Danska. Prije rata u ovoj skandinavskoj zemlji bilo je veoma malo ljudi iz Bosne i Hercegovine, a riječ je uglavnom bilo o osobama za koje se tada znalo reći da su “radnici na privremenom radu”. Danas u Danskoj boravi između 20.000 i 22.000 građana bosanskohercegovačkog porijekla, za koje domaćini znaju reći da su najbolje integrirana zajednica. To svakako vrijedi istaći i zbog činjenice da su Bošnjaci jedna od najmlađih zajednica koja se doselila na teritoriju ove države.
Da su Bošnjaci aktivni i u javnom životu Kraljevine Danske, dokaz su dva bosanskohercegovačka medija s adresom u Danskoj – “BH Radio Odense” i časopis BH Glas. “BH Radio Odense” djeluje u okviru “Useljeničkog radija” na frekvenciji FM 107,1. Program emitira svakog utorka od 17.00 do 19.00 sati. Realizira se na bosanskom jeziku, a cilj je očuvanje bosanskohercegovačke tradicije i kulture.
Osim navedenih medija sa bh. predznakom, u ovoj skandinavskoj zemlji djeluje i niz udruženja i džemata koji putem zajedničkog djelovanja žele približiti dijasporu domovini i obratno. Uspješni Bošnjaci značajno doprinose danskom društvu, te na taj način izražavaju svoju zahvalnost za “dansku susretljivost” iskazanu u trenucima kada im je bilo najpotrebnije.
Izvor: Admir Lisica, Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja, Sarajevo, 2018. Str. 31-32.
intelektualno.com
