• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Kriza koja može prerasti u nove ratove

Intelektualno Intelektualno
28/04/2021
in Aktuelno, Diplomatija, Geopolitika
0
Kriza koja može prerasti u nove ratove
0
Dijeljenja
54
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Piše: Admir Lisica

Uprkos razornoj pandemiji novog virusa korona, koja je u velikoj mjeri u proteklih 12 mjeseci utjecala na globalne međunarodne odnose, neka od starih neprijateljstava ponovo su se našla u fokusu. Druga polovina aprila 2021. godine može se smatrati za jedan od najturbulentnijih perioda u kontekstu odnosa između Rusije i Ukrajine, odnosno Rusije i Republike Češke. Podsjećanja radi, tokom 2013. i 2014. godine na istoku Ukrajine, u regiji Donbas, vođeni su ratni sukobi između proruskih separatista, pomognutih od Rusije, i Ukrajine. Epilog sukoba jeste više od 10.000 žrtava, ali i aneksija Krima, koja se dogodila u februaru 2014. godine. Zbog aneksije Krima, Rusiji su uvedene sankcije Evropske unije, a s aneksijom se,  osim Ukrajine, ne slažu ni Sjedinjene Američke Države i Republika Turska.

Slični tekstovi

Švedska političarka bošnjačkih korijena Umihana Rašović-Kasumović: Ima nas mnogo više, koji osuđujemo Izraelsku vladu i njihov genocid nad Palestincima

Švedska političarka bošnjačkih korijena Umihana Rašović-Kasumović: Ima nas mnogo više, koji osuđujemo Izraelsku vladu i njihov genocid nad Palestincima

26/10/2023
Usvojena peticija e-1837 u kojoj se traži krivično sankcionisanje negatora genocida u Srebrenici u Kanadi

IGK traži od UN-a da proglasi 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

13/09/2023

REAGIRALI MACRON I BIDEN

Evropu, posebno njen istočni dio, ponovo zahvata ozbiljna kriza koja svakog trenutka može eskalirati u nove razorne sukobe između Ukrajine i Rusije. Ovog puta krizu je izazvalo gomilanje ruskih vojnih snaga u pograničnom dijelu, što je uznemirilo građane Ukrajine. Prema procjenama stranih medija, trenutno je duž pogranične zone raspoređeno više od 30.000 ruskih vojnika. Ovaj čin zvanična Rusija pravda vojnim vježbama koje su, kako tvrde, dio njihovih redovnih aktivnosti. S druge strane, ukrajinski predsjednik  Volodimir Zelenski izrazio je zabrinutost zbog ovakvog razvoja situacije, o čemu je obavijestio i tradicionalne ukrajinske partnere u Evropskoj uniji. Ranije, u februaru ove godine, Zelenski je ličnom naredbom odlučio ukinuti tri proruske TV kuće na teritoriji Ukrajine u cilju smanjenja ruskog utjecaja u zemlji.

Da je kriza na istoku Evrope izuzetno ozbiljna, govori i činjenica da je rusko gomilanje vojnih snaga naišlo na oštre osude svjetskih lidera, među kojima je jedan od najglasnijih francuski predsjednik Emmanuel Macron. On je u izjavi za CBS News iskazao zabrinutost da bi Rusija mogla započeti novu invaziju na Ukrajinu, te da zbog toga mora uslijediti jasna reakcija međunarodne zajednice. Macron je poručio da međunarodna zajednica mora shvatiti ozbiljnost situacije i povući crvenu liniju prema Rusiji, prije svega zbog prethodnog sirijskog iskustva kada je učinjen niz propusta zato što se blago gledalo na zločine počinjene pod vodstvom sirijskog predsjednika Bashara al-Assada. Ipak, Macron poziva i na dijalog između suprotstavljenih aktera. Slično je reagirao i predsjednik SAD-a Joe Biden, koji je izrazio spremnost na sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Kada je riječ o ukrajinskoj reakciji, može se spomenuti njihovo naoružavanje jugoistoka zemlje turskim bespilotnim letjelicama, što zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Rjabkov ne smatra opasnim po Rusiju. Prema mišljenju ruskih političkih predstavnika, od “vojne vježbe” koju provode znatno je opasniji ulazak američkih ratnih brodova u Crno more. Ruska strana odlučna je i u optužbama da ustvari oni koji podržavaju Ukrajinu narušavaju mir u ovom dijelu Evrope. Dmitro Kuleba, šef ukrajinske diplomatije, istakao je da Rusija ovakvim potezima prijeti uništenjem Ukrajini, naglašavajući ozbiljnost situacije.

 Da je situacija krajnje ozbiljna, smatra i analitičarka Liana Semchuck, doktorandica Univerziteta u Oxfordu, koja ipak procjenjuje da od većih sukoba u ovom trenutku nema ništa, jer su obje strane svjesne šta bi eskalacija sukoba značila za čitavu Evropu. U autorskom tekstu na američkom portalu National Interest Liana Semchuck navodi da je, primjerice, okupacija Krima direktno Rusiju koštala više od 23 milijarde američkih dolara, a problem ovog okupiranog područja leži i u činjenici da je zvanični Kijev otežao opskrbu Krima vodom, što je Rusiji dodatni finansijski problem.

Iako se u ovom trenutku čini da velike svjetske sile poput SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Njemačke otvoreno stoje na strani Ukrajine, pitanje je u kojoj bi mjeri one bile spremne vojno podržati Ukrajinu, čiji se narod prije nekoliko godina suočio s velikim ratnim stradanjem.

RUSIJA UZVRATILA ČEŠKOJ ISTOM MJEROM

Osim Ukrajine, novo pitanje oko kojeg je došlo do većeg spora između ovih svjetskih sila i Rusije jeste reakcija Republike Češke prema ruskim diplomatskim predstavnicima od prije nekoliko dana. Sumnjajući na umiješanost ruskih diplomatskih špijuna u eksploziji češkog spremišta streljiva iz 2014. godine, u kojem su poginule dvije osobe, dok ih je više povrijeđeno, Češka se odlučila da o svojim saznanjima obavijesti partnere u Evropskoj uniji i NATO-u. Također, kao znak protesta prema Rusiji, odlučili su da iz Češke protjeraju 18 članova ruskog diplomatskog kora uz objašnjenje da istraga ukazuje na rusku umiješanost u ovaj veliki incident od prije sedam godina. Rusija je uzvratila istom mjerom Češkoj, uz poruku da su češke optužbe besmislene. Ova previranja između Češke i Rusije nisu ostala u sjeni nove ukrajinske krize, o čemu govori veoma brza reakcija ministra vanjskih poslova Velike Britanije Dominica Raaba, koji je u ime svoje države iskazao nedvojbenu podršku Republici Češkoj u rješavanju afere u koju je, prema njihovim tvrdnjama, umiješana Rusija. Britance su u ovom stavu podržale  Sjedinjene Američke Države, koje su iz Ambasade ove zemlje u Pragu objavile podršku Republici Češkoj. Prateći historijsku hronologiju odnosa između Češke i Rusije, ovo su svakako najveće tenzije između dvije zemlje u posljednjih tridesetak godina, o čemu pišu i svi relevantniji svjetski mediji. Diplomatska kriza u odnosima članica Evropske unije i SAD-a, s jedne,  i Rusije, s druge strane, prijeti da preraste u veći problem. Za cijelu situaciju bit će sasvim sigurno značajan stav zvanične Turske, koja, iako u relativno dobrim odnosima s Rusijom, nema pozitivno mišljenje o jednostranom anektiranju Krima. Turska je prodajom naoružanja Ukrajini također iskazala određenu vrstu podrške, iako zvanična Ankara potencira svoju neutralnost u cjelokupnoj situaciji. Uzimajući u obzir činjenicu da je prije nekoliko sedmica objavljen i famozni “non-paper” u kojem se poziva na prekrajanje granica u regiji, s posebnim fokusom na Bosnu i Hercegovinu, bitno je shvatiti ozbiljnost ukupne geopolitičke situacije u Evropi, koja po, svemu sudeći, ulazi u izuzetno turbulentan period.  

Izvor: STAV

Facebook komentar
Tags: Admir LisicaČeškageopolitikaIstočna EvropaRusijaUkrajina
Prethodni post

Ramazan u Novom Pazaru

Slijedeći post

Amir Duranović za Intelektualno.com: Islamska zajednica je od svoga osnutka do danas, zajednica koja kontinuirano radi

Slijedeći post
Doc. dr. Amir Duranović za Intelektualno.com: Gavrilo Princip je prošao put od „zločinca“ pa  „heroja“ do „celebrity ličnosti“

Amir Duranović za Intelektualno.com: Islamska zajednica je od svoga osnutka do danas, zajednica koja kontinuirano radi

Preporučeno

Zašto Italija želi turske dronove?

Zašto Italija želi turske dronove?

20/11/22
“Merhamet Norge“ pokrenuo akciju prikupljanja sredstava za kupovinu respiratora

“Merhamet Norge“ pokrenuo akciju prikupljanja sredstava za kupovinu respiratora

19/04/20
Halima Husić za Intelektualno.com: Muzej heroja oslobodilačkog rata posjeduje lične i vojne predmete naših devet heroja

Halima Husić za Intelektualno.com: Muzej heroja oslobodilačkog rata posjeduje lične i vojne predmete naših devet heroja

19/08/19
Zanimljive činjenice o Drugom svjetskom ratu: Od britanske propagande do pokušaja japanske invazije na SAD

Zanimljive činjenice o Drugom svjetskom ratu: Od britanske propagande do pokušaja japanske invazije na SAD

28/05/19

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.