• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Hoće li svijet još jednom dopustiti rat u Bosni i Hercegovini?

Intelektualno Intelektualno
13/01/2022
in Aktuelno, BiH, Mišljenje, Svijet
0
Neuspjeli separatistički poduhvati Karadžića, Jelavića i Dodika
0
Dijeljenja
69
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Pišu: Umihana Rašović Kasumović i Admir Lisica 

Švedska televizija je 3. januara emitirala film Quo vadis, Aida? Film prikazuje genocid nad Bošnjacima u Srebrenici. U isto vrijeme dok se film prikazuje širom svijeta kako bi nas podsjetio da se historija ne smije ponoviti, politička kriza u Bosni i Hercegovini raste.

Slični tekstovi

Sinan Ogan će podržati Erdogana u drugom krugu!

Sinan Ogan će podržati Erdogana u drugom krugu!

22/05/2023
Crna Gora u majskim jutrima naših postojanja

Crna Gora u majskim jutrima naših postojanja

21/05/2023

Milorad Dodik, jedan od tri izabrana predsjednika Bosne i Hercegovine, i njegova stranka SNSD prijete ustavu i opstruiraju rad nekoliko državnih institucija. SNSD je nacionalistička partija isključena iz Grupe socijalista u Evropskom parlamentu.

Dodik prijeti i formiranjem vlastite vojske u Republici Srpskoj, koja je u sastavu Bosne i Hercegovine, što je najveća prijetnja Bosni i Hercegovini od 1990-ih. Izvan Bosne i Hercegovine se prijetnje Milorada Dodika ne shvata ozbiljno, kao ni EU. Ovo jako podsjeća na devedesete kada vanjski svijet nije ozbiljno shvatio prijetnju od Karadžića, a rezultat je bio genocid.

Istovremeno, Dodik dobija podršku od Rusije i od mađarskog premijera Viktora Orbana.

Ambasador Rusije u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov, najavio je da će Rusija podržati nezavisnost Republike Srpske u granicama BiH, što znači da Republika Srpska u praksi može postati država što podsjeća na neke ranije scenarije u Moldaviji, Gruziji i Ukrajini. Rusija vidi svoju šansu da proširi svoju moć na Balkanu i u Evropi na ovaj način. Za to vrijeme mađarski nacionalistički premijer Viktor Orban također koristi situaciju i nastoji bosanske muslimane prikazati radikalnim i velikom prijetnjom za Evropu. On podržava Dodikove planove i populističke izjave da podstaknu islamofobičnu retoriku u Evropi.

Kada je država u krizi, prirodno je da susjedne zemlje prve pruže podršku i pomoć. Nažalost, za Bosnu i Hercegovinu je suprotno. Nacionalističke snage u Hrvatskoj i srbijanska vlada doprinose još većoj nestabilnosti u Bosni i Hercegovini. Gotovo svake sedmice visoki političari u Srbiji omalovažavaju i uvredljivo govore o svojim susjedima, posebno o Bošnjacima. Izjave uglavnom dolaze od predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Vulina i premijerke Ane Brnabić.

Da bismo izbjegli novi rat u Evropi, EU i Švedska se moraju probuditi iz sna i ozbiljno shvatiti situaciju u Bosni i Hercegovini. Većina stanovništva želi mir, ali im je potrebna pomoć vanjskog svijeta. EU mora jasno staviti do znanja Miloradu Dodiku da je to što on radi neprihvatljivo. Takav signal iz EU bio bi dokaz da svijet nije ponovo zaboravio Bosnu i Hercegovinu.

Milorad Dodik, širi propagandu zastrašivanja o opasnosti multikulturalnog društva, tačnije, strah ga je građanske države kojoj Evropa teži. Razlog njegovog straha i izazivanja problema jeste težnja da osigura glasove na izborima u oktobru 2022. i ostane na vlasti. Njegova trenutna propaganda je slična onoj koju je nekada vodio osuđeni za genocid Radovan Karadžić. Milorad Dodik svjestan je da će, ukoliko ne bude reizabran, njegovi navedeni poslovi biti ispitani i riskira krivično gonjenje. 

Konačno, postavlja se pitanje da li je EU, uključujući i Švedsku, spremna pomoći bosanskohercegovačkom narodu da održi mir i razvije demokratiju ili će  biti kao i oni koji će poslije rata devedesetih reći da nisu vidjeli posljedice ekstremističkih nacionalista unaprijed.

(Autori: Umihana Rašović Kasumović, Predsjedavajuća okruga Lijeve stranke Skåne i Admir Lisica, magistar historije, istraživač u oblasti regionalnih političkih odnosa, međunarodnih politika i dijaspornih zajednica. Tekst je izvorno objavljen u listu Svenska Dagbladet.)

Facebook komentar
Tags: Admir LisicaSituacija u Bosni i HercegoviniŠvedski medijiUmihana Rašović-Kasumović
Prethodni post

Knjiga “Genocidna namjera – Bratunac 1992” donosi priče preživjelih žrtava genocida

Slijedeći post

Teška godina iza i izazovna ispred Bošnjaka u domovinskim zemljama

Slijedeći post
Čuvajte i očuvajte svoju naciju i ime Bošnjak

Teška godina iza i izazovna ispred Bošnjaka u domovinskim zemljama

Preporučeno

Odabrane misli iz djela “Islamska deklaracija” autora Alije Izetbegovića

Odabrane misli iz djela “Islamska deklaracija” autora Alije Izetbegovića

18/10/19
Koliko je opasan amonijev nitrat: Eksplozija u Teksasu 1947. godine

Koliko je opasan amonijev nitrat: Eksplozija u Teksasu 1947. godine

07/08/20
Šaljiva pjesma u doba korone

934,403 pacijenata se uspješno oporavilo od virusa korona

28/04/20
Porajmos: Genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu

Porajmos: Genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu

02/08/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.