Godišnjica “Sarajevskog procesa”: Proces je bio potreban bh. komunistima za dokazivanje privrženosti ideji
Na današnji dan 21. augusta 1983. godine izrečena je presuda u čuvenom „Sarajevskom procesu“. Suđenje je, grupi bošnjačkih intelektualaca, održano pred Višim okružnim sudom u Sarajevu. Optužba je tvrdila da su Alija Izetbegović, Omer Behmen, Hasan Čengić, Ismet Kasumagić, Salih Behmen, Derviš Đurđević, Džemaludin Latić, Edhem Bičakčić, Melika Salihbegović,... Pročitaj više
Mala Antanta: Savez formiran s ciljem očuvanja zajedničkih interesa potpisnica sporazuma
Nakon završetka Prvog svjetskog rata dolazi do formiranja novog poretka u Europi, nazvan Versajski sistem po dvorcu Versaju gdje je održana mirovna konferencija po završetku sukoba. U cilju očuvanja mira i novouspostavljenog poretka u Europi, već na mirovnoj konferenciji pojavljuje se mišljenje o nužnosti obrazovanja regionalnih odbrambenih saveza, a... Pročitaj više
Albanski otok Sazan: Nekada vojna baza, a danas popularna turistička atrakcija
Otok Sazan smješten je na ulazu u Valonski zaljev, na jugozapadu Albanije. Nalzi se na mjestu gdje se spajaju Jonsko i Jadransko more. Sa površinom od  5,7 km2 najveći je albanski otok. Godine 2010. albanska vlada osnovala je morski nacionalni park Karaburun-Sazan, kojem osim poluotoka Karaburuna i otoka Sazana... Pročitaj više
Halima Husić za Intelektualno.com: Muzej heroja oslobodilačkog rata posjeduje lične i vojne predmete naših devet heroja
Muzej heroja oslobodilačkog rata za javnost je otvoren u aprilu 2019. godine. Muzej se nalazi u sklopu kompleksa Memorijalnog centra Kovači u Sarajevu, a posvećen je devetorici šehida pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine, a koji su odlikovani Ordenom heroja oslobodilačog rata, najvećim ratnim priznanjem. Magistrica historije i kustosica... Pročitaj više
Na današnji dan 1878. godine odigrala se osmosatna bitka za Sarajevo
Velika istočna kriza (1875-1878.) sa svojom kulminacijom koja se ogleda u sukobu Ruske Carevine i Osmanlija preludije je ogromnih tektonskih promjena koje će uskoro pogoditi Bosnu, a ponajviše Sarajevo. Ruske snage došle su do San Stefana, predgrađa Carigrada, te Osmanskom Carstvu nametnule da, između ostalog, Bosna postane autonomna pokrajina... Pročitaj više
Kraljevina Italija je u Prvom svjetskom ratu lavirala između dva saveza sa ciljem da ostvari teritorijalno širenje
Uzrok Prvog svjetskog rata možemo tražiti u mnogim političkim krizama sa početka XX stoljeća koje su često su bile na ivici da izazovu veliki sukob. Dvije marokanske krize, aneksiona kriza, balkanski ratovi itd., bili su poligoni za odmjeravanje snaga najvećih europskih sila podjeljenih u dva tabora: sile Antante i... Pročitaj više
Osmanski poštanski sistem: U vrijeme Topal Osman-paše u Bosni uvedene stalne poštanske linije
Najranija poštanska služba u Osmanskom Carstvu datira iz šesnaestog stoljeća, kada je veliki vezir Çelebi Lutfi-paša (g.v. 1539-1541) organizirao prijenos informacija u ime centralne vlasti. Korišten je za slanje naredbi sultana i povratne informacije o tome šta se događalo u provincijalnim dijelovima Carstva. Ovaj sistem nije bio dostupan generalnoj... Pročitaj više
Sistemski prikrivani zločin
Devetnaesto stoljeće za Bošnjake i općenito muslimane Balkana donijelo je niz radikalnih promjena. Posebno se to odnosi na muslimane u Srbiji koji su, uslijed Prvog i Drugog srpskog ustanka, doživjeli značajne ljudske gubitke. Srpski ustanci bili su i pokretač masovnih iseljavanja muslimanskog stanovništva iz Srbije prema Bosni i Turskoj.... Pročitaj više
Vlast je hapsila imame i vjeroučitelje s ciljem nestanka naroda Cham
Nedavno se proširila vijest o smrti Nuona Chea tvorca ideologije Crvenih Kmera i desne ruke Pola Pota u 93. godini života. Nuon Chea, poznatiji kao „Brat broj 2“ osuđen je na doživotni zatvor tek prošle godine. Zločinački režim Crvenih Kmera poznat po „Poljima smrti“ usmrtio je, prema većini relevantnih... Pročitaj više
Na današnji dan Bošnjaci kod Tuzle porazili austrougarsku vojsku
Na Berlinskom kongresu, koji je održan od 13. juna do 13. jula 1878. godine, Austro – Ugarska je dobila mandat da okupira Bosnu i Hercegovinu, uz saglasnost velikih europskih sila. Kao razlog okupacije, austrougarska diplomatija je navela nesređeno stanje u agrarnim odnosima u Bosni i Hercegovini, koje je kulminiralo... Pročitaj više