• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Grčka vanjska politika prema zemljama bivše Jugoslavije tokom devedesetih

Intelektualno Intelektualno
24/02/2021
in Aktuelno, BiH, Historijski događaji, Mišljenje, Region
0
Grčka vanjska politika prema zemljama bivše Jugoslavije tokom devedesetih
0
Dijeljenja
53
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Analiziramo li vanjsku politiku Grčke prema zemljama bivše Jugoslavije tokom devedesetih godina prošlog stoljeća, veoma lahko možemo primijetiti jasno zauzimanje stavova prema određenim akterima u ratovima koji su se vodili u periodu od 1991. do 1999. godine. Naime, tadašnji grčki politički predstavnici, a posebno premijeri Konstantin Mitsotakis (1990-1993) i Andreas Papandreu (1993-1996), te zamjenik ministra vanjskih poslova George Mangakis, kategorično su bili na strani Srbije koju je tada suvereno vodio Slobodan Milošević. Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu, Milošević i politički lider bosanskih Srba Radovan Karadžić, bili su česti gosti različitih grčkih funkcionera koji su svaku priliku koristili da im iskažu podršku u ratnim aktivnostima na području Bosne i Hercegovine. 

Prema pisanju grčkog novinara Takisa Michasa u djelu Nečasni savez – Grčka i Miloševićeva Srbija, grčka nakolnost prema Srbima je išla tako daleko da je ostrvska općina Zakinthos 1993. godine Radovanu Karadžiću dodijelila titulu počasnog građanina. Kada je riječ o Miloševiću, njegovi zahtjevi prema “grčkim prijateljima” su redovno ispunjavani u vidu različite podrške, na što je on znao odgovoriti idejom o stvaranju konfederacije između Srbije i Grčke, uz uključivanje cjelokupne teritorije Makedonije koja bi prema tom planu trebala biti podjeljena ravnopravno između Srbije i Grčke. Na ovu ideju pomenuti trojac Papandreu, Mitsotakis i Mangakis regirali su izuzetno pozitivno, zanemarujući suverenitet i teritorijalni integritet susjedne Makedonije. Upravo se na odnosu prema Makedoniji primjećuje da, iako su svoje savezništvo sa Srbijom pravdali vjerskom poveznicom, to ipak nije toliko istinito jer su Makedonce koji su također većinski pravoslavci tretirali znatno drugačije u odnosu na Srbiju. Čvrste stavove u vanjskoj politici prema Srbiji i Makedoniji bitnije nisu promijenili do danas, što je mnogim evropskim analitičarima u nekim trenucima bilo enigma jer je Grčka članica Evropske unije i NATO-a. Koliko su radili pojedini grčki zvaničnici u suprotnosti sa tadašnjom politikom NATO-a svjedoči zapis iz grčkog dnevnika Eleftherotypia u kojem je zabilježen sastanak ministra vanjskih poslova tadašnje SR Jugoslavije, Vladislava Jovanovića i grčkog premijera Andreasa Papandreua, na kojem je Papandreu kritizirao NATO zbog njihovog djelovanja u Bosni i Hercegovini. 

Slični tekstovi

Udruženje za razvoj saradnje domovine i dijaspore organizira diskusiju povodom 11. aprila – Dana bošnjačke dijaspore

Udruženje za razvoj saradnje domovine i dijaspore organizira diskusiju povodom 11. aprila – Dana bošnjačke dijaspore

10/04/2021
Udruženje za razvoj saradnje domovine i dijaspore povodom Međunarodnog dana migranata

Dan bošnjačke dijaspore: Dijaspora je imala veliki udio u reafirmaciji našeg identiteta

09/04/2021

Samuel Huntigton zbog ovakvog i sličnih držanja Grčke tokom devedesetih, u autorskom djelu The Clash of Civilizations and the Remaking of World Order,  konstatira da je Grčka u tom periodu prestavljala jednu vrstu anomalije u sklopu NATO-a. Stavovi Grčke prema ratu u Bosni i Hercegovini se nisu mijenjali tokom čitavog njegovog toka, o čemu svjedoči nepromjenjen odnos prema srpskim liderima čak i nakon genocida u Srebrenici 1995. godine. Da je Grčka bila odlučna u svojoj jednostranoj podršci politici Srbije primjer je i 1999. godina i rat na Kosovu kada je Srbija krenula u etničko čišćenje Albanaca. Godinu dana prije dešavanja na Kosovu tokom posjete predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Billa Clintona Atheni, održan je protest većeg broja građana koji su na taj način odlučili izraziti svoje nezadovoljstvo politikom Sjedinjenih Američkih Država na Balkanu. Tokom rata na Kosovu, anti NATO i anti Američka kampanja su bile izuzetno izražene u Grčoj javnosti, o čemu govori i poznata fotografija nastala u proljeće 1999. godine kada grupa demonstranata ritualno pali lutku sa likom tadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. 

Podrška srpskim vojnim kampanjama u Bosni i Hercegovini i na Kosovu bila je izuzetno bitna, jer osim političke podrške, grčka vlast i kontraverzni biznismeni koji su joj bili bliski, podržavali su Srbiju i logistički putem isporuka goriva i ostalih potrebnih stvari. Grčka kontinuirana podrška Srbiji u ratovima tokom devedesetih, te zategnuti odnosi prema susjednoj Makedoniji koji su potrajali faktički sve do skorašnje promjene zvaničnog imena ove zemlje u Sjeverna Makedonija, oblikovali su većinom vanjsku politiku Grčke prema bivšim jugoslovenskim republikama. 

Grčki stavovi prema Bosni i Hercegovini i Kosovu dodatno su zakomplikovali njenu relaciju sa Turskom, što je još jednom pokazalo svu osjetljivost balkanskih odnosa i njihovo preljevanje na druge odnose u Evropi i svijetu. Obje države, i Grčka i Turska, članice su NATO saveza pa ta činjenica zasigurno amortizuje situaciju koja je decenijama napeta izmedju te dvije zemlje. Da NATO, i pored svih različitosti, pozitivno doprinosi međusobnim odnosima zemalja članica, govori i prijem Makedonije u NATO koji je relaksirao napetosti u tom dijelu Zapadnog Balkana. Van granica NATO-a u ovom dijelu svijeta su ostali samo još Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo, čija bi integracija u Savez konačno stavila tačku na sigurnosna pitanja na jugoistoku Evrope. 

Piše: Admir Lisica

Izvor: Institut za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost

Facebook komentar
Tags: Admir LisicageopolitikaGrčkaIGES
Prethodni post

Nedžib Šaćirbegović preselio na Ahiret

Slijedeći post

Mediji čuvaju bosanski jezik u dijaspori i domovinskim zemljama

Slijedeći post
VKBI će dostaviti Rječnik bosanskog jezika svim ustanovama u RS-u

Mediji čuvaju bosanski jezik u dijaspori i domovinskim zemljama

Preporučeno

Bivša nogometna zvijezda gradi džamiju u Sevilli nakon 700 godina

Bivša nogometna zvijezda gradi džamiju u Sevilli nakon 700 godina

20/05/20
Zajedno protiv virusa poricanja

Zajedno protiv virusa poricanja

04/07/20
Senusije – pokret čiji je otpor gajio simpatije čitavog islamskog svijeta

Senusije – pokret čiji je otpor gajio simpatije čitavog islamskog svijeta

17/06/20
London: Profesor Ahmed Kovačević dobitnik prestižne nagrade  Kraljevskog instituta mašinskih inžinjera Velike Britanije

London: Profesor Ahmed Kovačević dobitnik prestižne nagrade Kraljevskog instituta mašinskih inžinjera Velike Britanije

26/11/20

Pratite nas putem:

  • 16.3k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled

Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.

Non-necessary

Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.

Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.