Dr. Dženan Kos je direktor Gradske Biblioteke u Travniku i predsjednik BZK Preporod SBK. Sa dr. Kosom razgovaramo o očuvanju bošnjačko identiteta, bosanskog jezika i kulturi čitanja.
Intelektualno: Skoro smo obilježili Dan materinjeg jezika. Nema identiteta bez jezika. Koliko je važno danas sačuvati svoj identitet?
Danas zapravo treba govoriti o promociji bošnjačkog identiteta, njegovoj posebnosti, zatim pluralizmu, sinkretizmima i slično. Jer taj identitet se u svojoj ukupnosti, a naročito pojedinačno jezički, književni, kulturni, religijski stoljećima unazad očuvao usprkos snažnim hegemonističkim nastojanjima. Zato je danas posebno važna njegova promocija. Naročito među mladima.
Intelektualno: Već godinama, od pojedinaca, čujemo i svjedočimo negiranju bosanskog jezika. Da li je naš svakodnevni govor, dakle, naš jezik, pečat i ovjera našeg identitet i višestoljetnog postojanja?
I ovdje bih najprije govorio o nužnosti promocije bosanskoga jezika naročito u smislu njegove svakodnevne upotrebe. Temelji koji su naročito u smislu savremenog bosanskog jezika davno postavljeni, a koje čine „Pravopis bosanskoga jezika“ iz 1996. godine, „Gramatika bosanskoga jezika“ iz 2000. godine, te niz rječnika bosanskoga jezika počev od Isakovićevog do Jahićevog predstavljaju cjelovitu sliku jedne osobite kulture, prostora, države i naroda. Pitanje promocije i njegove upotrebe danas je nešto sasvim drugo. U odnosu na drugi dio vašeg pitanja, termin negiranje valja zamijeniti terminom zabrana, jer danas na jednom velikom dijelu naše države imamo na snazi potpunu zabranu upotrebe i naziva bosanski jezik koja prvo krši Ustav, a zatim sasvim jasno oslikava prirodu i karakter onih koji takvo što sistemski nalažu i provode. Negiranje je u tom smislu blaža varijanta.
Intelektualno: Za Vas kažu da rijetko ko voli toliko knjige, da tu ljubav poput virusa širi u okolinu. Šta za Vas, kao profesora, I danas znači pročitana knjiga?
Nova pročitana dobra knjiga znači novi pogled na svijet oko sebe i svjetove u sebi.
Intelektualno: Direktor ste JU “Gradska biblioteka” Travnik. Mnogo toga ste uradili i radite, da u današnje vrijeme, kada je zaista teško, približite knjigu građanima Travnik. Koja je glavna barijera između čovjeka i knjige?
Strah. Užasan strah da se duboko intimno posvetite sebi. Jer u svim drugim ulogama osim u ulozi čitaoca mi se posvećujemo drugima.
Intelektualno: Gradska biblioteka Travnik, u saradnji sa institucijama i pojedincima, organizira svake godine niz kulturnih sadržaja. Da li dovoljno brinemo i čuvamo našu kulturu i tradiciju?
Govorimo li samo o onome što radi Gradska biblioteka Travnik i druge javne ustanove i udruženja kulture općine Travnik u smislu promocije knjige, kulture čitanja, kulture općenito, kulturnih i književnih tradicija onda smo sasvim sigurno na dobrom putu. Za znatno šire aspekte naročito znanstvene brige i proučavanja kultura i tradicija naše domovine nužno valja osigurati sistemsku podršku države.
Intelektualno: Za Vašu biblioteku čuli smo samo riječi hvale, tome svjedoče i gostovanja velikih umjetničkih imena u Travniku. Travnik je uvijek cijenio kulturu i volio kulturu. Koliko je teško danas, u vrijeme pdf i raznih čitača, ‘pridobiti’ nekoga da čita knjigu?
Jednostavno. Uradite sve što možete da biblioteka u vašem gradu bude centralno mjesto okupljanja djece i omladine. Šta smo mi uradili? Prvo smo potpuno renovirali biblioteku da bi bila jedan od najprijatnijih i najugodnijih prostora u Travniku. Zatim smo omogućili besplatno korištenje čitaonice, interneta i knjiga za učenike i studente. Unazad tri godine bilježimo stalno povećanje broja čitalaca za gotovo pedeset procenata za svaku godinu.
