Uskoro na evropskom i svjetskom tržištu, ljubitelji srednjovjekovne historije, imat će priliku pronaći novi Zbornik radova, a koji se dotiče historije srednjovjekovne Bosne. Riječ je o Zborniku radova „Medieval Bosnia and south-east european relations: Political, religious and cultural life at the adriatic crossroads“ u izdanju ugledne izdavačke kuće „Arc-Humanities”. Autori radova u ovom Zborniku su uglavnom mlađi istraživači srednjovjekovne historije, a urednici su doc. dr. Dženan Dautović, Vanjski saradnik na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bihaću i kustos Zavičajnog muzeja u Travniku, doc. dr. Emir O. Filipović, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Odsjek za historiju i dr. Neven Isailović, uposlenik Istorijskog instituta u Beogradu. O ovom velikom poduhvatu, razgovarali smo sa urednikom Zbornika doc. dr. Dženanom Dautovićem.
Intelektualno: Možete li nam reći nešto više o samom projektu ? Kako je došlo do ideje ?
Dautović: Do ideje za pisanje ovog Zbornika došli smo posrednim putem. Naime, u stalnoj potrazi za novim izdavačkim projektima, „scout“ Arc-Humanities Press-a je pronašao moje ime na spisku učesnika najčuvenije svjetske medievističke konferencije – International Medieval Conference, koja se svake godine održava u Leeds-u, a na kojoj sam trebao imati izlaganje 2016. godine. Nakon što je „scout“ obavio svoj posao i istražio podatke, kontaktirao me je preko e-maila sa ponudom da moja doktorska disertacija o odnosima Bosne i papinstva u srednjem vijeku, bude objavljena u okviru edicije ”Beyond Medieval Europe” koju publikuje kuća Arc-Hummanities Press iz Leeds-a, u suradnji sa renomiranim Amsterdam University Press. Kako u tom momentu još uvijek nisam odbranio disertaciju, te je ona bila daleko od objave, predložio sam mu da se za sada preorijentišemo na izdavanje jednog Zbornika radova posvećenog srednjovjekovnoj Bosni, ali i širem prostoru jugoistočne Europe, pogotovo što Zbornik takve tematike još nikada nije bio objavljen u okrilju izdavača od svjetskog značaja. Stručni odbor Arc-Hummanities Pressa je prihvatio ideju, nakon čega mi je preostalo samo da pronađem suradnike koji će pomoći u uređivanju Zbornika, budući da mi je odmah bilo jasno da se radi o prevelikom zalogaju za samo jednog čovjeka, te da pozovemo kolege, za koje smo smatrali da svojim radovima mogu odgovoriti zahtjevima jednog ovakvog projekta. U prvom zadatku sam imao mnogo sreće da su cijenjene kolege Emir O. Filipović i Neven Isailović pristali da također budu urednici Zbornika, što mi je automatski dalo mir i sigurnost da će konačni produkt biti na zadovoljavajućem nivou. U početnom odabiru autora, odlučili smo se za mlađu generaciju medievista sa ovih prostora, uz svega par iskusnijih kolega i to onih autora koji nisu bili u punom jeku izrade svojih disertacija, ne želeći da im snage odvučemo od tog najvažnijeg cilja.
Intelektualno: Kako je tekla realizacija projekta ? Sa kojima ste se problemima susretali ?
Dautović: Ne bih rekao da su bili u pitanju problemi, koliko suočavanje sa realnošću zapadnjačkog, pa moram reći, i kapitalističkog pristupa izdavaštvu općenito, ali i pisanju naučnog rada konkretno. U prvoj fazi trinaestero autora, koje smo kontaktirali, poslalo je svoje radove, od čega smo u našoj selekciji, što zbog ograničenosti prostorom, što zbog problema sa prevodom na engleski, morali odbaciti dva rada. Onda je uslijedilo angažiranje anonimnog recenzenta rukopisa, koji je odradio jako dobar posao, ali se pokazao i jako strogim, te smo u toj fazi ostali bez još dva priloga, za koje je smatrao da zahtijevaju mnogo više prepravki nego što imamo vremena na raspolaganju. Kada smo pomislili da smo pri kraju i da imamo konačni sadržaj, uslijedili su novi zahtjevi za skraćivanjem rukopisa, odustajanja autora, niz za nas tada potpuno čudnih i nepoznatih faza, kao što su ”proofreading”, ”gatekeeping”, zahtjev za angažiranjem ”native reader-a” (na ovom mjestu moram istaći da veliku zahvalnost koju dugujemo poštovanoj dr. Judith Rasson, koja nam je izašla u susret i bez naknade obavila ovaj zadatak), pa niz peripetija oko autorskih prava za kartu koju smo odabrali da bude prilog u Zborniku (i koju smo, nažalost, morali da izbacimo), te oko motiva za naslovnicu. Sve u svemu, bio je ovo zaista veliki izazov, neprocijenjivo iskustvo i škola za buduće slične projekte, a na kraju možemo reći da se svjetskoj sceni predstavljamo sa kvalitetnim i interesantnim materijalom, koji će imati zadatak da prevaziđe veliki jaz koji još uvijek postoji u poznavanju srednjovjekovne prošlosti ovih prostora u općim europskim i svjetskim okvirima.
Intelektualno: Šta će čitaoci moći pronaći u Zborniku radova „Medieval Bosnia and south-east european relations: Political, religious and cultural life at the adriatic crossroads“ ?
Dautović: Zbornik ukupno ima 157 stranica, na kojima se nalazi sedam naučnih radova. Početni prilog autorstvo je jednog od urednika, kolege Nevena Isailovića sa Istorijskog instituta iz Beograda pod naslovom „Bosnia and Croatia-Dalmatia in the Late Middle Ages: A Historical Perspective“. Riječ je o radu koji pokriva jednu od dosada postojećih „rupa“ u historiografiji – odnos srednjovjekovne Bosne i njenih prvih zapadnih susjeda, dalmatinskih gradova, na jedan zaista iscrpan i sintetički način. Sama tema ovog rada je dovela da on bude jako opsežan, sa 48 stranica, zauzima gotovo trećinu rukopisa. Vodili smo zaista prave ”verdunske bitke” sa izdavačima koji su konstantno zahtijevali da se ovaj rad gotovo pa prepolovi, no, na kraju smo zaključili da bi to značilo sakaćenje jednog zaista kvalitetnog i prijeko potrebnog teksta, pa smo i sami zauzeli oštriji stav, te se uspjeli izboriti da ipak bude kompletan uvršten u Zbornik. Još jedan rad je posvećen odnosima Bosne sa neposrednim susjedom, ovaj put istočnim – Srpskom despotovinom, što je obrađeno u prilogu Enesa Dedića sa Instituta za historiju u Sarajevu „Relations between the Bosnian Kingdom and the Serbian Despotate in a Regional Context“. Slijedeća dva rada tematski nisu vezana za bosanski prostor, nego za širi kontekst jugoistočne Europe. Francesco Dall’Aglio sa Bugarske akademije nauka u Sofiji autor je rada „The Opposition between Bulgaria and the Latin Empire of Constantinople: A Neccessary Hostility?“, dok se Güneş Işiksel sa istanbulskog Mediniyet Univerziteta predstavio radom „Ottoman Power Holders in the Balkans (1353-1580): A Case of Upward and Downward Elite Mobility“. Mladi kolega iz Hrvatske, Davor Salihović, trenutno doktorant na Cambridge-u, ponudio je dio svoje magistarske teze posvećene Nikoli Iločkom, titularnom kralju Bosne nakon sloma Kraljevstva 1463. godine u radu pod naslovom „Exploiting the Frontier – A Case Study: The Common Endeavour of Matthias Corvinus and Nicholas of Ilok in Late Medieval Bosnia“. Ja sam autor članka „The Papacy and Marriage Practices in Medieval Bosnia“ u kojem pišem o reakcijama papinstva kao institucije na različite bračne prakse u srednjovjekovnoj Bosni, naročito na neobični običaj ”braka na bosanski način”. Zbornik zaključuje rad još jednog mladog medieviste iz Hrvatske, Igora Razuma, doktoranta na Centralnom Europskom Univerzitetu, koji potpisuje članak „Ecclesiastical Reformer and Politician: The Two Faces of Bishop Stephen II of Zagreb 1225-1247“.
Intelektualno: Koji je značaj novog Zbornika ?
Dautović: Kada je značaj Zbornika u pitanju, prvenstveno je to što je ovo zaista prvi Zbornik sa pretežno bosanskim temama koji je objavljen na engleskom jeziku, u okviru važne naučno-izdavačke kuće kakve ARC-Hummanities i Amsterdam University Press sigurno jesu. Jako je važno ponuditi rezultate istraživanja srednjovjekovne prošlosti ne samo Bosne, nego i okolnih zemalja široj naučnoj zajednici, koja općenito jako malo zna o tome. Koliko god je predratna medievistika bila kvalitetna, toliko je bila i zatvorena u samu sebe i jako rijetko su njeni uspjesi dopirali do inostranih istraživača, kojima su sigurno mogli biti od velike koristi. Jedna od posljedica takve prakse je i općenito dosta slab kvalitet magistarskih i doktorskih disertacija na inostranim univerzitetima kada su u pitanju teme iz srednjovjekovne Bosne (to je jedno od istraživanja koje trenutno sprovodim). Jednostavno, članovi komisija nisu imali na čemu da provjeravaju rezultate koji su im nuđeni. Potpuno druga dimenzija je što pojedini primjeri iz Bosne i susjednih zemalja mogu zaista obogatiti opise i znanja nekih procesa dugog trajanja u okviru srednjovjekovnog života u Europi uopće, no, jednostavno nisu bili na raspolaganju. Prije izvjesnog vremena (2014. godine) na CEU u Budimpešti održana je konferencija pod nazivom ”A Forgotten Region? East Central Europe in the Global Middle Ages”, općenito jedna od najznačajniji konferencija u dužem vremenskom periodu, koja je rezultirala nastankom MECERN-a. Na toj konferenciji u moru izlaganja o Ugarskoj, Poljskoj, Češkoj, Litvaniji, Bugarskoj itd, o srednjovjekovnoj prošlosti prostora današnjih Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Kosova, dakle istočnim dijelovima centralnog Balkana, bio je posvećen samo jedan poster sa kratkim trominutnim izlaganjem. Dakle, jasno je koja je ”zaboravljena regija” unutar ”zaboravljene regije”. Jedan od najvažnijih zadataka nove generacije medievista mora biti savladavanje spomenutog jaza, što ovom Zborniku i naročito u njemu objavljenim radovima daje posebnu težinu, daleko veću nego da su objavljeni pojedinačno. Također se nadamo da će Zbornik sam po sebi pobuditi interes u europskoj i svjetskoj javnosti, pa da i druge izdavačke kuće uvide svoj ekonomski interes (koji je, da se ne varamo, preduslov bez kojeg neće ni pomisliti da uđu u projekat) i da ćemo u budućnosti svjedočiti novim i što kvalitetnijim Zbornicima i knjigama o srednjovjekovnoj Bosni, prvenstveno na engleskom jeziku.
Intelektualno: Da li će Zbornik u skorije vrijeme biti dostupan na bh. tržištu na bosanskom jeziku ?
Dautović: Na prostoru Europe, Zbornik se može trenutno nabaviti samo preko izdavača, po inače standardnoj, no za naše uslove vjerovatno pomalo visokoj cijeni od 99 €. Ugovori koje smo morali potpisati uvjetuju da se Zbornik ili pojedini njegovi radovi gotovo sigurno neće u skorije vrijeme pojaviti na bosanskom jeziku. Dok jednom kada istekne predviđeni vremenski rok, vjerovatno više neće biti ni smisla u njihovom ponovnom objavljivanju. Inače sam načelno protivnik samo-recikliranja, dosta prisutnog u našoj historiografiji, tako da smatram da ovaj Zbornik treba i da ostane u ovom svom originalnom obliku, u kojem će ga, nadam se, čitati diljem Svijeta, dok domaća zainteresirana publika, vjerujem (ipak smo u 21. stoljeću), neće imati većih problema u čitanju ovih članaka.
Za Intelektualno.com razgovarao: Alen Borić
