• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Doktorantica Zerina Kurtović: Švedska je šesta država koju nazivam domom

Intelektualno Intelektualno
26/01/2021
in Aktuelno, Dijaspora, Obrazovanje, Pozitivne priče
0
Doktorantica Zerina Kurtović: Švedska je šesta država koju nazivam domom
0
Dijeljenja
111
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Mlada naučnica 27-godišnja Zerina Kurtović je na nedavnom održanom 3MT ili 3-minute thesis (doktorat u tri minute) takmičenju za doktorantice i doktorante iz Bosne i Hercegovine i dijaspore za prezentaciju svog doktorata osvojila Prvu nagradu publike. Naravno da je to bio “okidač” za razgovor sa još jednim biserom bh. dijaspore:
“3MT je takmičenje koje je dalo priliku doktoranticama i doktorantima da objasne svoje projekte široj javnosti u 3 minute s krajnjim ciljem umrežavanja mladih istraživača bosanskohercegovačkih korijena. Prezentacije je ocjenjivao stručni žiri, ali i javnost glasanjem putem lajkanja prezentacija na YouTubeu. Ja sam osvojila prvu nagradu publike, sa gotovo 4.500 lajkova i 15 hiljada pregleda. Učestvovati na 3MT takmičenju mi je zaista bila čast i zahvaljujem se svim organizatorima. Nadam se da smo uspjeli doći do srednjoškolske omladine i motivirati ih da postanu istraživačice i istraživači.” za agenciju BHDINFODESK kazala je mlada naučnica.

Iza ovog značajnog priznanja stoje godine rada i truda što se može vidjeti iz njene akademske biografije: “Vidite sve je počelo kada sam u Sarajevu 2012. završila gimnaziju, onda sam se preselila u Istanbul, gdje sam studirala na Odsjeku za molekularnu biologiju i genetiku na Tehničkom univerzitetu u Istanbulu (ITU). Moje godine na ITU-u su bile čarobne. Imala sam odlične profesorice i profesore, koji su se obrazovali na prestižnim svjetskim univerzitetima, a onda vratili da svoje znanje šire studentima u domovini. Nakon što sam diplomirala kao student generacije na Odsjeku za molekularnu biologiju i genetiku, preselila sam se 2016. u München, gdje sam radila magistarski na Univerzitetu Ludwig Maximilian (LMU). Magistarski na LMU je zaista bio odličan izbor, najviše iz razloga što sam imala slobodu sama osmisliti plan svog magistarskog studija. Ja sam svoj magistarski sastavila iz Humane biologije i Genetike, predmeti i vježbe su najvećim dijelom bili vezani za imunologiju. Kvalitet obrazovanja na LMU je jako visok i postoji mnogo studentskih poslova na samom Univerzitetu. Sam magistarski rad sam radila na Univerzitetu Cambridge sa prof. Stephenom Sawcerom. Rad je bio vezan za genetiku MS-a, tokom kojeg sam imala priliku upoznati mnoge naučnike koji su dali veliki doprinos ovom polju istraživanja. Najviše me se dojmila njihova skromnost i poštovanje koje su imali prema meni kao mladoj magistrantici. Jako sam sretna što sam imala priliku jedan dio svog obrazovanja provesti u Cambridgeu, gdje se akademska atmosfera osjeti u cijelom gradiću. U to vrijeme je moja sestra bila studentica na Oxfordu, pa smo se tako i nas dvije mogle šaliti o Oxbridge rivalstvu.” 

Slični tekstovi

Upotreba pametnih telefona na frontu kao uzrok ruskih gubitaka

Upotreba pametnih telefona na frontu kao uzrok ruskih gubitaka

16/05/2022
Hoće li biti uvedene sankcije Rusiji zbog Ukrajine?

Ukrajinska vojska tvrdi da Rusija i dalje trpi ogromne ljudske i materijalne gubitke

11/05/2022
Zerina Kurtović / Private album

Naravno, nakon završetka magisterija uslijedio je logičan slijed daljnjeg školovanja – dokorat. “Doktorantica sam na Odsjeku za fiziologiju i farmakologiju na Karolinska Institutu (KI), u Stockholmu. U Švedskoj je rad doktorantica i doktoranata stvarno cijenjen i mi kao istraživačice i istraživači imamo radne uvjete kao zaposlenici u drugim sektorima. KI je okupio vrhunske stručnjake iz medicinske biologije i grupe sarađuju međusobno više nego i u jednoj drugoj ustanovi u kojoj sam radila. Najnovije metode i tehnologije su dostupne, a KI se trudi stalno napredovati u korak s vremenom, što je za molekularna istraživanja esencijalno. Također, forsira se zdrava konkurencija gdje se svi trudimo dati najbolje od sebe i pomoći jedni drugima. Moja mentorica, profesorica Camilla Svensson, je sastavila svoj tim od osoba iz 13 različitih zemalja. Ono što je zajedničko svima nama je to što svi rado dijelimo svoje znanje i iskustvo s ostalima.”

Možeš li za naše čitaoce pojasniti šta tačno istražuješ u okviru svog doktorata i kako to uopšte u zapadnom svijetu funkcioniše?

„Moj doktorat je vezan za pronalazak novih načina umanjivanja bolova u zglobovima koji su uzrokovani reumatoidnim artritisom. Bez obzira što danas postoje odlični imunosupresivni lijekovi, koji zaustavljaju upalu u zglobovima, mnogi pacijenti i dalje osjećaju bolove. Mi pokušavamo naći molekularne mehanizme koji su odgovorni za percepciju upravo te preostale boli. Znamo da postoje specijalni neuroni (ćelije) koji prenose informaciju (osjećaj boli) od zglobova do mozga. Međutim, ti neuroni u bolesti nastavljaju signalizirati i kada sama upala u zglobu prestane. Mislimo da je to vezano za ćelije koje se nalaze pored ćelijskog jezgra neurona i koje komuniciraju s neuronima. Mi tražimo način za modificiranje te komunikacije kako bi bol prestala. Da bismo to uspjeli, moramo prvo karakterizirati te susjedne ćelije. Za sada znamo da su to ćelije imunog sistema.  Ja sam bila mnogo izbirljiva kad sam tražila doktorski projekat, bila sam sigurna da želim raditi na multipli sklerozi. Međutim, predomislila sam se kada sam naišla na oglas za projekat, na kojem radim sada, upravo zato što je bol tako univerzalan problem. Svima nam je poznato da i i kratkotrajna glavobolja može smanjiti efikasnost pa i onemogućiti obavljanje planiranih aktivnosti. Zamislite da osjećate neprestanu hroničnu bol. Također, organizacija samog projekta mi je bila vrlo primamljiva. Moj doktorat je dio Integrative Training Network-a (ITN) koji se zove TOBeATPAIN (To beat pain – pobijediti bol). Finansiran je od strane Europske Unije pod programom Horizon 2020 Marie Sklodowska Curie Actions. Osim mene, u okviru TOBeATPAIN networka radi još 10 doktorantica i doktoranata u Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj, Austriji i Švedskoj. Svi mi radimo istraživanja vezana za bolove nastale kao rezultat raznih bolesti, kao što su Alzheimerova, Parkinsonova, Fabrijeva bolest, fibromialgija te reumatoidni artritis. Moja pozicija je specifična jer spaja industriju i akademiju. Ja sam, u okviru TOBeATPAIN zaposlena od farmaceutske firme Kancera kao doktorantica u grupi Svensson, na Karolinska Institutu. Kombinacija akademije i industrije je potrebna da bi se rezultati do kojih dođemo istraživanjem najbrže moguće iskoristili za razvijanje lijekova. Rad na ovakvom projektu mi daje iskustvo koje je potrebno za akademska istraživanja, ali i iskustvo rada u realnoj industriji. Nas 11 doktorantica i doktoranata se sastajemo više puta godišnje kako bismo razmjenjivali iskustva i informacije, te dajemo konstruktivne kritike i prijedloge jedni drugima. Na nekim sastancima su prisutni i naše profesorice i profesori. Network također organizira razne radionice s ciljem naše bolje pripremljenosti za daljnju karijeru. Rad TOBeATPAIN networka se može pratiti na linku: https://tobeatpain-itn.net/latest-news/

Mlada naučnica je za kraj imala jednu univerzalnu poruku za sve naše građane:
Nadam se da predstavljanjem naših istraživanja široj publici, možemo uticati na sliku koju javnost u Bosni i Hercegovini ima o nauci. Poražavajući je podatak da samo 5% nas ne vjeruje ni u jednu teoriju zavjere vezanu za pandemiju. Jedini način da to promijenimo je da približimo naša istraživanja javnosti. Javnost ne treba da otpisuje naučne studije kao nešto što je rezervisano za naučne krugove, jer naučnike uglavnom plaćaju poreski obveznici. Apeliram na društvo da čita vijesti iz oblasti nauke iz renomiranih izvora. Moramo se vratiti naučnim činjenicama, ako želimo da nam društvo napreduje. 

Inače, Zerinini roditelji su rođeni u Prijepolju, njena sestra i ona u Danskoj, odrastala je u Herningu i Sarajevu i slobodno se može već sada nazvati građankom svijeta. To potvrđuju i njene riječi na kraju ovog razgovora: “Švedska je šesta država koju nazivam domom. Živim i radim tamo gdje u datom trenutku mogu biti najefikasnija.”

Razgovarao: Namik Alimajstorovic – BHDINFODESK

Facebook komentar
Tags: Bošnjaci u ŠvedskojNamik AlimajstorovićZerina Kurtović
Prethodni post

Demokratski svijet odahnuo, a srpski nacionalisti tuguju za Trumpom

Slijedeći post

Šta je to Aprilski paket?

Slijedeći post
Nema revizije nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH

Šta je to Aprilski paket?

Preporučeno

A onda Željin stadion gledam, vidim ponos tvoj

Krupalija: Osvrt na gradsku fudbalsku kulturu

11/01/21
Džohar Dudajev, čovjek čija je smrt označila kraj snova o nezavisnosti Čečenije

Džohar Dudajev, čovjek čija je smrt označila kraj snova o nezavisnosti Čečenije

21/04/22
Džemat Ikre Minhen: Očuvanje bošnjačkog identiteta, običaja i bosanskog jezika jedan su od značajnih ciljeva našeg djelovanja

Džemat “Ikre” iz Minhena gradi Islamski centar vrijedan 4,5 miliona eura

09/05/20
U kretanju se traži selamet

Korona virus kao maska za stigmatizaciju migranata

05/04/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.