Damir Mujezinović je saradnik u The Inquisitr. Autor je tekstova s fokusom na američku politiku, vanjsku politiku i tehnologiju.
Razgovarao: Faris Marukić
Kakvi su odjeci gašenja Twitter naloga još uvijek aktualnog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa?
Demokrate su, očekivano, podržale tu odluku, a Republikanci ne. Treba napomenuti da su Trumpovi nalozi na svim većim društvenim mrežama deaktivirani, ne samo na Twitteru, mada ne trajno, barem po trenutnim informacijama. Ne mora se imati pozitivno mišljenje o Trumpu da se taj potez okarakteriše kao opasan presedan i demonstracija monopolističke sile, te pokušaj tehnoloških giganta da se dodvore Bidenovoj administraciji i Demokratama, koji već duže vrijeme signaliziraju da će krenuti sa razbijanjem monopola. Pomalo je ironično da je Trump imao četiri godine da nešto poduzme po pitanju dominacije Silicijske doline, ali nije imao želje ni fokusa da uradi bilo šta osim da tweeta.
Kakve promjene u odnosu prema Evropi, Balkanu i posebno Bosni i Hercegovini možemo očekivati izborom Bidena za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država?
Mogu se očekivati bitne promjene. Biden je liberalni intervencionista, a Trump atipični konzervativac koji je, barem na momente, pokazivao neke izolacionističke sklonosti. Nadalje, za razliku od Trumpa, Biden neće imati antagonistički odnos prema organizacijama poput NATO-a. Nastojaće da se ponaša kao svjetski lider i imaće sasvim drugačiji pristup tradicionalnim Američkim saveznicima u Europi, pa i na Balkanu. Radi se o dokazanom prijatelju BiH. Treba pogledati šta je Biden radio i šta je govorio o BiH 90-ih godina, u momentima kada su takvi stavovi bili nepopularni u njegovoj partiji i uopšte na nezainteresovanom zapadu. Ono što je ključno je činjenica da su Bidenovi najblizi saradnici također dokazani prijateli BiH: državni sekretar Antony Blinken, administratorica USAID-a Samantha Power i drugi. Ukratko, okružen je ljudima koji dobro poznaju situaciju u BiH. Bosanskohercegovački politički lideri apsolutno moraju da iskoriste ove okolnosti, jer ovakve šanse se ne ukazuju dvaput.
Kakav je odjek imao upad pristalica Donalda Trumpa u njegovoj partiji i kolika je zaista podijeljenost unutar Republikanske partije?
Podjele su uvijek postojale, ali većinom samo u teoriji. Sve relevantne ankete pokazuju da Republikanska glasačka baza naprosto obožava Donalda Trumpa.
Republikanski lideri, donatori i ključne figure u toj partiji su bili suprotstavljeni Trumpu 2016, tokom preliminarnih partijskih izbora. Nakon što je osvojio nominaciju i pobijedio Hillary Clinton zauzeli su sasvim suprotan stav, tako da je sve četiri godine svog mandata Trump uživao snažnu, gotovo univerzalnu podršku od svoje partije.
Republikanci su od Trumpa dobili: deregulaciju tržišta, smanjenje poreza, imenovanje konzervativnih sudija. Dakle, isto ono što bi dobili od bilo kojeg Republikanskog predsjednika. Prestao im je biti koristan onog momenta kad je izgubio izbore. Ipak, čak i nakon toga, većina ga je podržavala i svjesno obmanjivala javnost u vezi sa predsjedničkim izborima, za koje je Trump tvrdio — i još uvijek, bez ikakvih dokaza, tvrdi — da su namješteni. Naravno, riječ je o političkim kalkulacijama jer, prema istraživanjima, ogromna većina konzervativnih glasača zaista vjeruje da je Trump pokraden. Upravo iz ovih razloga su se Senatori Ted Cruz i Josh Hawley usprotivili potvrdi rezultata elektorskog kolegija, ponajviše u nastojanju da se pozicioniraju kao mogući Trumpovi nasljednici. Obojica imaju predsjedničke ambicije i već se spekuliše da će se kandidovati 2024. Tek nakon napada na Capitol pojavile su se vidljive i ozbiljne podjele unutar Republikanske partije, sa Trumpovim lojalistima na jednoj i konvencionalnim Republikancima na drugoj strani. Idućih nekoliko godina će biti ključne za Republikansku partiju, koja će morati naći način da u isto vrijeme pomiri različite frakcije, sačuva Trumpovu glasačku bazu i disciplinuje njene najradikalnije elemente.
Koliko znamo o grupi koja je organizirala upad u Capitol?
Još uvijek se ne zna dovoljno, ali očigledno je da se nije radilo samo o protestu koji je izmakao kontroli, već o organizovanom, mada uzaludnom, pokušaju da se zaustavi brojanje elektorskih glasova i ponište rezultati izbora. Ključna je činjenica da su pobunjenici uživali podršku pojedinih članova Kongresa, po trenutnim informacijama. Demokrate iz predstavničkog doma, manje-više otvoreno, tvrde da je postojao stepen koordinacije između pobunjenika, pojedinih Republikanaca, desničarskih aktivista, pa čak i jednog dijela obezbjeđenja na Capitolu.
Intelektualno.com