• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Crni petak i konzumerizam: Anatomija pohlepe

Intelektualno Intelektualno
01/12/2019
in Aktuelno, Ekonomija, Zanimljivosti
0
Crni petak i konzumerizam: Anatomija pohlepe
0
Dijeljenja
34
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Policija Filadelfije 1966. godine bila je toliko frustrirana zbog zagušenih ulica, prometnih gužvi, pa su, kako se vjeruje, skovali naziv “Crni petak” u nadi da će ljude odvratiti da idu u trgovine. Pokušaj je potpuno propao, ali naziv je ostao.

Novac ne kupuje sreću, naravno ni materijalizam: Istraživanja pokazuju da su ljudi koji cijene visoku vrijednost bogatstva, statusa i drugih stvari, depresivniji i anksiozniji i manje društveni od onih koji to ne čine. Nova istraživanja pokazuju da materijalizam nije samo lični problem. Također je ekološka. „Otkrili smo da bez obzira na ličnost, u situacijama koje aktiviraju potrošački način razmišljanja, ljudi pokazuju različite vrste problematičnih obrazaca,“ kaže psiholog sa Sveučilišta Northwestern Galen V. Bodenhausen. Studija je provedena sa kolegama Monikom A. Bauer, Jamesom E. B. Wilkiejem i Jungom K. Kimom, objavljena je u časopisu Psychological Science.

Slični tekstovi

Sin generala Mahmuljina: Otac mi je uvijek govorio da mi nismo kao oni

Sin generala Mahmuljina: Otac mi je uvijek govorio da mi nismo kao oni

23/01/2021
Srpsko-četnički genocid nad Bošnjacima ima duboke korijene

Spomen-soba Mustafe Imamovića

23/01/2021

Porast konzumerizma danas očit je kako u zemljama u razvoju tako i u razvijenim zemljama. To se može vidjeti u masovnoj proizvodnji luksuzne robe, a mediji su zasićeni reklamama. Dugovi pojedinaca također se povećavaju  na globalnom nivou, što ukazuje na to da više ljudi kupuje robu prekomjerno na impuls ili bez odgovarajućeg financijskog planiranja.

Vance Packard, jedan od najranijih istraživača ovog fenomena, povezao je konzumerizam sa strategijama za uvjeravanje potrošača da brzo prošire svoje potrebe i želje, čineći ih „ kompulzivnim“. To dokazuje i činjenica da potrošačka kultura nikada nije bila življa. Ona potiče potrošnju na robu široke potrošnje poput automobila, odjeće, obuće, umjesto štednje i ulaganja. Potrošači kupuju robu i usluge kako bi bili u toku sa modom /trendovima. Potraga za boljom robom traje bez prestanka.

Iako je donedavno praznik konzumerizma „crni petak“ izgledao kao nešto strano polako se uvukao i u naše društvo. Redovi bez kraja, zastoji na ulicama, dugotrajno bjesomučno pretresanje robe na policama stigli su i kod nas. Sreća, nismo bili svjedoci većih incidenata koji se nerijetko dešavaju u zemljama gdje je „sveti dan“ konzumerizma već dugo aktualan, ali to, moguće, predstavlja sljedeću fazu, fazu nadgradnje.

  1. Degradacija okoliša:

Povećana potražnja za robom vrši veliki pritisak na prirodne resurse, poput vode i sirovina. Konzumerizam također rezultira prekomjernom upotrebom energije. Konzumerizam također potiče upotrebu hemikalija za koje se zna da degradiraju okoliš. Ukratko, konzumerizam nanosi više štete nego koristi okolišu.

  1. Moralna degradacija:

Povećavanje konzumerizma teži udaljavanju društva od važnih vrijednosti poput integriteta. Umjesto toga, snažno se fokusira na materijalizam i konkurenciju. Ljudi imaju tendenciju da kupuju robu i usluge koje im nisu potrebne tako da mogu biti ujednačene ili na višem nivou od svih ostalih.

  1. Viši nivo duga:

Konzumerizam također povećava nivo duga u društvu. Broj ljudi koji uzimaju kratkoročne kredite kao što su zajmovi na otplatu za kupovinu luksuzne robe drastično se povećao. Danas se mnogi kratkoročni krediti ne usmjeravaju u konstruktivnu upotrebu.

  1. Problemi sa mentalnim zdravljem:

Konzumerizam povećava nivo duga što zauzvrat rezultira problemima mentalnog zdravlja poput stresa i depresije. Pokušaj da pratite najnovije trendove kada imate ograničene resurse može biti vrlo iscrpljujuće za um i tijelo. Konzumerizam tjera ljude da teže rade, više se zadužuju i manje vremena provode s voljenim osobama, tako se stavljajući na put plodonosnih odnosa. Dugoročno negativno utječe na sveukupno blagostanje ljudi, jer su istraživanja dokazala da ljudi ne dobivaju vrijedno i dugotrajno ispunjenje kroz materijalne stvari.

Za Intelektualno.com piše: Faris Marukić

Facebook komentar
Tags: Faris MarukićKonzumerizampohlepaPotrošnja
Prethodni post

Osnovana Islamska zajednica Bošnjaka u Italiji

Slijedeći post

Pokrenite se ili šutite

Slijedeći post
Ajdin Huseinspahić za Intelektualno.com: Za domovinu se moramo boriti svakim danom sve jače i jače

Pokrenite se ili šutite

Preporučeno

Palestinska kultura u centralnom Londonu

Palestinska kultura u centralnom Londonu

07/02/19
Australija: Univerzitet Victoria udovoljio antibošnjačkim ideologijama

Australija: Univerzitet Victoria udovoljio antibošnjačkim ideologijama

09/06/20
Edirne – druga prijestolnica Osmanskog carstva

Bajram u Turskoj: Avionske i autobuske karte za bajram se kupuju dva-tri mjeseca prije

03/06/19
Rudarska djelatnost u Bosni: Fojničko srebro se isticalo po visokoj kvaliteti

Rudarska djelatnost u Bosni: Fojničko srebro se isticalo po visokoj kvaliteti

15/02/19

Pratite nas putem:

  • 16.2k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled

Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.

Non-necessary

Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.

×
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.