• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Bošnjaci u Italiji njeguju kulturu sjećanja na genocid

Intelektualno Intelektualno
20/01/2021
in Aktuelno, BiH, Dijaspora, Historije Bosne i Bošnjaka, Historijski događaji, Mišljenje
0
Međunarodna zajednica je pred pad Srebrenice  bila zbunjena i međusobno podijeljena
0
Dijeljenja
178
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Sljedeće nedjelje, 24. januara, Islamska Zajednica Bošnjaka u Italiji u saradnji sa COREISom (Italijanska Islamska Vjerska Zajednica) će promovisati webinar „Međunarodni dan sjećanja 2021“, u znak sjećanja na jevrejske žrtve drugog svjetskog rata, povodom „Dana sjećanja“, tj. dana koji se u Italiji zakonom broj 211 od 20. jula 2000 godine definiše kao dan u kojem se prisjećamo žrtava holokausta i fašističkog terora.

Kao Bošnjaci muslimani, koji smo polovinom devedesetih godina doživjeli horor genocida na sopstvenoj koži, imamo duboku moralnu dužnost da se suprotstavimo svakom obliku diskriminacije gdje god na svijetu, i da nikada ne dopustimo relativizaciju takvog užasa kao što jeste genocid nad jednim narodom. Nažalost svijet i na primjeru genocida Jevreja u drugom svjetskom ratu, kao i na primjeru genocida u Srebrenici, se mogao uvjeriti da nakon svakog genocida slijedi, odnosno pokuša se nametnuti faza relativizacije istog, koja u slučaju da prođe u javnom diskursu, biva slijeđena fazom negiranja genocida.

Slični tekstovi

VKBI će dostaviti Rječnik bosanskog jezika svim ustanovama u RS-u

Mediji čuvaju bosanski jezik u dijaspori i domovinskim zemljama

24/02/2021
Grčka vanjska politika prema zemljama bivše Jugoslavije tokom devedesetih

Grčka vanjska politika prema zemljama bivše Jugoslavije tokom devedesetih

24/02/2021

U kontekstu Evrope, neosporno je da Bošnjaci i Jevreji dijele tu tužnu historijsku poveznicu koja ih spaja: i jedni i drugi su doživjeli genocid od strane dojučerašnjih komšija isključivo iz razloga što su bili ono što jesu – pripadnici jedne kulturno-vjerske dimenzije koja je od strane njihovih komšija percipirana kao strano tkivo Evrope. Rješenje tog problema je bilo masovno istrebljenje populacije tog „stranog tkiva“ s ciljem da se totalno otkloni, i time „očisti“ ta mrlja koja je toliko smetala društvu u kojem su živjeli.

Kao Bošnjaci, ne smijemo dopustiti da nas političke kalkulacije i događaji i situacije iz zemalja sa kojim nemamo direktnog dodira, odvrate od nazivanja stvari pravim imenom i izražavanja najdubljeg poštovanja prema žrtvama jednog horora koji nema sličnosti u ljudskoj historiji. Kao što je nama neshvatljivo da bilo ko, usljed svojih političkih kalkulacija, relativizira i negira genocid u Srebrenici, ne smijemo nikad dopustiti da mi upadnemo u tu prljavu igru kalkulacija i da ono što ne volimo da se nama radi, radimo drugima.

Genocidi dvadesetog vijeka su novina u historiji ljudskog roda. Takvo planiranje, takvo korištenje tehnologija, takva logistika koja je potrebna za izvedbu genocida, je nešto što je bilo moguće izvesti isključivo u 20om vijeku. I u tome leži užas te konstatacije. Svi mi volimo da mislimo, nekako nam prirodno dođe, zamišljati historiju čovječanstva, kao jednu neprestanu linearnu pozitivnu evoluciju ljudskog roda od „barbarizma“ ka „civilizaciji“. I sjećanje na genocide prethodnog stoljeća nam kvari tu lijepu, prelijepu sliku, koju smo sebi stvorili.

Prisjećati se genocida, odvojiti sopstveno vrijeme da duboko razmislimo o tome šta je značilo svirepo ubijanje čitavog jednog naroda u ludom uvjerenju da je to nešto normalno, i potrebno, pogotovo u ovom društvu istant-lajkova na društvenim mrežama, nije lijepo. Ljepše je, lakše je naći neki video na Facebooku, neku story, neki novi trač da se ima nešto o čemu da se priča i da nam prođe vrijeme. Zašto da se prisjetimo prošlosti, hajmo gledati budućnost. Šta nas briga za prošlost.

Pustimo prošlost. Hajdmo gledati budućnost. Ako postoji narod na svijetu koji ne smije upasti u ovu grešku, to smo mi. I  91′ smo gledali u budućnost, vjerujući da se ne može desiti rat, a kamoli genocid, pa se desio. Nakon 95′ ni u snu ne bismo pomislili da će u budućnosti političari u BiH i susjednih zemalja koje su aktivno učestvovale u agresiji i genocidu relativizirati, negirati ili slaviti horor koji su napravili u ratu, pa nam se desilo.

Naša dužnost je da pamtimo i opominjemo. I da duboko saosjećamo sa svakim kome se desilo ono što i nama. Jer kad se počne relativizirati ili negirati bilo koji genocid, ne nužno onaj koji je počinjen nad Bošnjacima, od strane „civilizovanih“ elita pričom da se treba gledati u budućnost a ne u prošlost, budite sigurni da je sljedeći genocid i sljedeća patnja koja će se relativizirati i negirati, biti ona od Bošnjaka u agresiji na BiH.

Za Intelektualno.com piše: Nermin Fazlagić

Facebook komentar
Tags: Bosna i HercegovinaBošnjaci u ItalijiGenocidNermin Fazlagić
Prethodni post

Čovjek koji ne krije suze i voli ljude

Slijedeći post

Važnost pravilnog određivanja životnih prioriteta

Slijedeći post
Motivacija i uspjeh: 10 odabranih citata

Važnost pravilnog određivanja životnih prioriteta

Preporučeno

Iskoristimo vrijeme za čitanje, učenje i jačenje odnosa sa porodicom i komšijama

Nermin Fazlagić za Intelektualno.com: Uvijek nastojim promovisati Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu na najbolji mogući način

06/02/21
Na današnji dan prije 50 godina otvoren je Aeorodrom Sarajevo

Na današnji dan prije 50 godina otvoren je Aeorodrom Sarajevo

02/06/19
Krug 99: Genocid u Srebrenici tiče se cjelokupnog današnjeg čovječanstva

“Djeca Boraca Srebrenice”: Potomci ubijenih Srebreničana zahtijevaju od Inzka da nametne zakon o zabrani negiranja genocida

07/07/20
Ugledni danski politički magazin RÆSON: Punopravno članstvo BiH u NATO je najveći garant mira i stabilnosti na Balkanu!

Članstvo u NATO-u donosi stabilnost i ekonomski rast

02/02/21

Pratite nas putem:

  • 16.2k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled

Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.

Non-necessary

Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.

Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.