• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Bosanski jezik u dijaspori

Intelektualno Intelektualno
21/02/2021
in Aktuelno, BiH, Dijaspora, Kultura i tradicija
0
Ukidanje rezultata agresije i genocida nije moguće bez dijaspore
0
Dijeljenja
48
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Piše: Admir Lisica

Činjenična historija, te mišljenje struke mnogim mitomanima nisu ni danas dovoljni argumenti za posebnost bosanskog jezika, o čemu je napisano dovoljno, pa tome detaljnije neće biti posvećena pažnja u ovom tekstu.

Slični tekstovi

VKBI će dostaviti Rječnik bosanskog jezika svim ustanovama u RS-u

Mediji čuvaju bosanski jezik u dijaspori i domovinskim zemljama

24/02/2021
Grčka vanjska politika prema zemljama bivše Jugoslavije tokom devedesetih

Grčka vanjska politika prema zemljama bivše Jugoslavije tokom devedesetih

24/02/2021

Borba za očuvanje bosanskog jezika posebno je bila izražena među pripadnicima bošnjačke dijaspore, koja je usred različitih okolnosti bila pred velikim iskušenjem u kontekstu kvalitetnog odgovora na način kako sačuvati bosanski jezik među bošnjačkom i bh. zajednicom izvan domovine.

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu ta borba je bila najizraženija, jer su stotine hiljada bošnjačkih izbjeglica bili primorani na otvaranje nove stranice u svojim životima izvan domovine. Mnogi od njih su u prvim godinama agresije živjeli po izbjegličkim kampovima i kolektivnim smještajima, kao što je to bio slučaj u Njemačkoj ili skandinavskim zemljama.

U njima su učili nove jezike, koje do tada nisu poznavali, kako bi se što prije navikli na nove životne okolnosti u zemlji svog novog domaćina. Često je to privikavanje trajalo dosta dugo, što je u konačnici u manjoj mjeri utjecalo i na odnos prema maternjem bosanskom jeziku.

Shvativši da se ipak mora sistematski djelovati, pripadnici bošnjačke i bh. dijaspore već u prvim ratnim godinama pokreću različite projekte koji su imali za cilj čuvanje bosanskog jezika, historije i naše tradicije. Za razliku od skandinavskih zemalja, Njemačke ili Austrije, u Velikoj Britaniji je bilo svega nešto više od 10.000 pristiglih izbjeglica iz Bosne i Hercegovine.

Razlog što u Švedskoj danas ima preko 100.000 građana porijeklom iz naše zemlje, a u Velikoj Britaniji gotovo deset puta manje, leži u činjenici ograničenja tadašnjih britanskih vlasti koji su dozvoljavali doseljavanje samo ranjenicima ili onim Bošnjacima koji su proveli određeno vrijeme u nekom od mnogobrojnih logora pod kontrolom vlasti bosanskih Srba i Hrvata.

Iako je broj naših iseljenika u ovoj zemlji skoro pa zanemariv u odnosu na druge navedene zemlje, na teritoriji Velike Britanije se nakon 1993. godine otvaraju mnogobrojne bosanske dopunske škole u kojima se čuvao bosanski jezik, ali i naša historija.

Prva škola na bosanskom jeziku otvorena je u prostorijama Ambasade Bosne i Hercegovine u Londonu, ratne 1993. godine, a nakon nje bosanski jezik se počinje izučavati i u još deset drugih gradova širom Velike Britanije.

Danas je ta brojka nešto manja, ali naša zajednica se može istaći da se bosanski jezik kontinuirano izučava u Londonu, Hertfordshireu, Derbyu, Coventryu, Birminghamu i Manchesteru. Važno je napomenuti da se u mnogim školama u ovoj zemlji bosanski izučava kao strani jezik, a diploma od naših dopunskih škola priznata je kao dokaz o znanju dodatnog jezika pri studiranju ili zaposlenju.

Kada je riječ o drugim zemljama, bosanski jezik se izučava kontinuirano putem dopunskih škola, koje najčešće organiziraju naši džemati širom svijeta.

Kolika je bila izražena želja kod Bošnjaka u ratnim i poslijeratnim godinama da očuvaju bosanski jezik, pokazatelj je i slučaj sa dalekog Islanda, gdje se prema nezvaničnim podacima u vrijeme agresije nalazilo oko 300 doseljenika iz Bosne i Hercegovine.

Naime, u glavnom gradu Islanda, Reykjaviku, tokom 1996. godine također je formirano odjeljenje bosanske dopunske škole, uz velikodušnu pomoć gradskih vlasti ovog grada. Značajan uspjeh u afirmiranju bosanskog jezika postignut je i u dalekoj Australiji, koja također ima veliki broj bosanskih dopunskih škola koje postoje preko dvadeset pet godina.

Ono što treba istaći u kontekstu promoviranja i očuvanja bosanskog jezika na ovom kontinentu je i uspjeh naše zajednice koja je na državnom SBS Australia radiju dobila prostor za emitiranje programa isključivo na bosanskom jeziku.

Bošnjačke zajednica na teritoriji Sjeverne Amerike, također je u prethodnim godinama postigla izuzetan uspjeh u očuvanju bosanskog jezika, o čemu svjedoče mnogobrojne dopunske škole, koje iz godine u godinu postaju sve ozbiljnije organizirane.

Svi ovi podaci idu u prilog konstataciji da se bosanski jezik brižno čuva među bošnjačkom dijasporom širom svijeta, iako imamo i onih ne baš pozitivnih primjera gdje potomci Bošnjaka već u trećoj generaciji, slabo ili nikako ne poznaju svoj maternji bosanski jezik.

Za očuvanje bosanskog jezika u dijaspori podjednako je važna uloga roditelja, koji moraju biti glavni motivatori u odluci da njihova djeca pristupe bosanskoj dopunskoj školi. Bojazan roditelja da će njihova djeca slabije biti “uklopljena” u zajednici ako pristupe bosanskim školama sasvim sigurno nema uporište, jer imamo mnogobrojne primjere djece rođene širom svijeta, koja su izuzetno uspješna, a bosanski jezik govore izuzetno dobro.

Posao bosanskih dopunskih škola će u narednim godinama biti definitivno dosta zahtjevniji, zbog očekivane smjene generacija i manjeg interesa za pohađanjem nastave na bosanskom jeziku. Glavni zadatak za mnogobrojne volontere i aktiviste u dijaspori u narednom periodu bit će pronalaženje efikasnog modula za privlačenje novih generacija koji će pohađati programe bosanskih dopunskih škola.

Nadamo se da će u godinama koje su pred nama širom svijeta biti što više organizacija i aktivista koji čuvaju bosanski jezik, historiju i tradiciju, a sve u cilju povezivanja sa maticom Bosnom i Hercegovinom.

Izvor: Preporod.info

Facebook komentar
Tags: Admir LisicaBosanski jezikDan maternjeg jezikaDijaspora
Prethodni post

Udruženje za razvoj saradnje domovine i dijaspore: Čuvajmo bosanski jezik u dijaspori

Slijedeći post

Nedžib Šaćirbegović preselio na Ahiret

Slijedeći post
Nedžib Šaćirbegović preselio na Ahiret

Nedžib Šaćirbegović preselio na Ahiret

Preporučeno

Odabrane misli iz članka Alije Izetbegovića “Zašto su muslimani zaostali?”

Kako je Alija Izetbegović govorio o Bošnjacima iz Sandžaka

06/07/20
21 godina od zemljotresa u kojem je poginulo preko 17.000 ljudi

21 godina od zemljotresa u kojem je poginulo preko 17.000 ljudi

16/08/20
Na današnji dan | 15. juli

Na današnji dan | 19. august

18/08/20
Backstop aranžman – “osigurač” za irsko pitanje

Backstop aranžman – “osigurač” za irsko pitanje

31/01/19

Pratite nas putem:

  • 16.2k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled

Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.

Non-necessary

Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.

Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.