Nagon da se otkrije šta dolazi sljedeće, želja da se okrene strana, potreba da se nastavi, iako je teško zato što je neko u nevolji a Vi morate znati šta će se dogoditi na kraju, to je stvaran nagon. On vas tjera da naučite nove riječi, da mislite nove misli, da nastavite, da otkrijete da čitanje po sebi donosi zadovoljstvo. Jednom kada ste to naučili, na putu ste da čitate sve. A čitanje je ključ. Prije nekoliko godina pojavile su se slutnje da živimo u svijetu koji je prevazišao čitanje, svijetu u kome sposobnost da nalazimo smisao u pisanoj riječi postaje suvišna. Je li to doista tako?
Okrilje za ljubitelje pisane riječi
Gradske biblioteke za mnoge predstavljaju fenomen, s obzirom na to da su knjige različitih žanrova i sadržaja dostupne u izuzetno velikom broju, potpuno besplatno. Na raspolaganju su stara i nova izdanja najboljih svjetskih i domaćih djela, ilustracije i motivi, carstvo raznolikih tematika koje će vas opustiti, inspirisati, naučiti, podstaći. JU Biblioteka Sarajeva tihi je kutak za sve ljubitelje knjige, koji bogatim bibliotečkim fondom nastoji zadovoljiti potrebe svojih posjetitelja. Kako je spomenuto, ustaljena je fluskula da živimo u svijetu koji je prevazišao čitanje. Bibliofili današnjice pak ruše prisutna uvjerenja, a šta i koliko se čita u Sarajevu, pitali smo Amelu Đelilović-Malešević, voditeljicu Službe za rad sa korisnicima bibliotečkih usluga JU Biblioteka Sarajeva „Naši korisnici su različitih starosnih grupa i posuđuju publikacije u skladu s afinitetima ili potrebama. Učenici osnovnih i srednjih škola posuđuju obavezne lektirne naslove i publikacije koje čitaju u slobodno vrijeme, studenti – stručne knjige iz svih naučnih disciplina, akademski građani i penzioneri – najnovija izdanja beletristike, najnovije knjige bosanskohercegovačkih autora i autora iz regije, naučno – popularnu literaturu.“
Čitanjem se otvaraju vrata opažanja, te u tom procesu, u pokušaju razumijevanja značenja stvari, otkrivamo sami sebe, a Amela Đelilović – Malešević nam je otkrila imena najčitanijih autora protekle godine, kroz čija djela su čitaljelji tragali za posebnim „Neki od traženijih autora u protekloj godini su: Jo Nesbo, Jonasson Jonas, Alamaddine Rabih, Murakami
Haruki, Orhan Pamuk, Elif Safak, Margaret Atwood, Amos Oz, Patricio Modiano, Ferrante Elena a od domaćih: Bekim Sejranović, Damir Ovčina, Aleksandar Hemon, Miljenko Jergović, Semezdin Mehmedinović, Dževad Karahasan, Derviš Sušić. Kad je u pitanju književnost za djecu i mlade čitaju se posebno djela sljedećih autora: Sonja Polak, Nura Bazdulj Hubijar, Branko Ćopić, Sanja Pilić, Sara Mlinovski, Mirsad Bećirbašić, Stephenie Meyer, J. K. Rowling. Tinejdžeri svakodnevno pozajmljuju knjige iz biblioteke, ovisno o afinitetima : vampiri – saga Sumrak od Stephanie Meyer; saga Noćna škola od Daugherty, Christiy J., ali mladi žele čitati i klasike koji nisu u lektiri – Tolstoj, Dostojevski, Mann. Tinejdžeri se najviše interesuju za formu fantastike i popularne ljubavne romane, tako je jedan od najčitanijih romana za mlade u 2018 bio „Ako ostaneš“, „ Krive su zvijezde“ Green John-a kao i popularna „Igra prijestolja“ autora G.R.R. Martin te Stephen King i njegov roman „To“. Tinejdžeri ali i oni stariji rado čitaju stripove koji su dio interesante zbirke stripova koje se nalaze na pozajmnim odjeljenjima Multimedijalni centar Mak i Dobrinja. Iznenađujuća je i ohrabrujuća potražnja za dobrom književnošću – klasicima, dobitnicima nagrade Nobel i ostalih književnih nagrada. Korisnici često čitaju publikacije iz oblasti filozofije, sociologije, psihologije, historije.“
Program za djecu i mlade
Jezgra orijentacije Biblioteke je motivacija na čitanje i samostalno traženje informacija, tj. poučavanje kako učiti od najranije dobi. JU Biblioteka Sarajevo djeluje kao institucija informacija i znanja koja podupire cjeloživotno učenje, a ujedno ne zanemaruje svoju kulturnu zadaću – most je između kulture i obrazovanja, a uz mnogobrojne programe za informiranje i obrazovanje, cjeloživotno učenje, nudi lepezu programa za djecu i mlade „Biblioteka Sarajeva iz godine u godinu pravi velike korake u cilju podsticanja najmlađih da se s knjigom druže od najranije dobi organizirajući različite programe i aktivnosti za djecu, mlade i naravno roditelje. Sve je popularniji trend da generacije mladih roditelja svoju djecu upisuju u biblioteku od najranije dobi. Svake godine realiziramo projekat „Zimski raspust“. Cilj projekta je da djeci uzrasta od 4 do 14 godina omogućimo da na edukativan i kreativan način provedu dane zimskog raspusta, družeći se sa vršnjacima i osobljem Biblioteke. U Dječijoj biblioteci Radićeva, svakodnevno se realizira program namijenjen djeci predškolskog uzrasta. Na pozajmnim odjeljenjima Dobrinja i Trg nezavisnosti sedmično se relaliziraju edukativno-kreativne radionice za djecu predškolskog uzrasta i učenike nižih razreda osnovnih škola. U Američkom kutku redovno se realizuju kursevi engleskoj jezika za djecu i mlade…“
Dakle, JU Biblioteka Sarajeva je posvećena radosti čitanja, čaroliji stvaranja i užitku svakovrsne igre „Iz dosadašnjeg iskustva zapažamo da djeca zaista rado posjećuju biblioteku, ponosno svaki dan nose kući slikovnicu, knjigu po svom izboru ili po preporuci bibliotekara, prijatelja, roditelja. Jedan od naših mnogih ciljeva je da najmlađoj populaciji približimo knjigu – slikovnicu na jedan popularniji, interesantniji način, a to je kroz kreativno i edukativno druženje“ – zaključuje Đelilović – Malešević.
Život i misao autora pretočeni u pisanu riječ i upakovani u korice knjige vjerni su saputnici svakog čovjeka, podsjetimo se. Iz JU Biblioteke Sarajeva upućuju poziv da postanemo članovi velike čitalačke porodice, sačuvamo vrijednosti kulture čitanja i obrazovanja, promovišemo informatičko znanje i informacijsku pismenost, izgradimo zajedno savremenu i prepoznatljivu biblioteku kakvu Sarajevo zaslužuje i mora imati – biblioteku koja će u 21. vijeku imati sve one atribute koje imaju biblioteke evropskih i svjetskih metropola i koja će biti spremna odgovoriti izazovima u vremenu koje predstoji, a na nama je da podsjetimo na značaj i očuvamo vrijednost pisane riječi, te da pak šaljemo svijetlu sliku u eter, da je sadašnjica, kao i proteklo, a nadati je se i buduće, ipak vrijeme knjige.
Piše: Rabija Arifović
intelektualno.com
