• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Baronesa Arminka Helić: Ako ne reagujemo sukob u regionu nije nezamisliv

Intelektualno Intelektualno
28/11/2021
in Aktuelno, Dijaspora, Geopolitika
0
Bošnjačko nacionalno vijeće poručilo: Otvorena genocidna prijetnja Bošnjacima  u Sandžaku
0
Dijeljenja
62
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Alarmantni odjeci iz 1990-ih danas se šire zapadnim Balkanom. I dok razgovori o proširenju Evropske unije na region zastoje, postoji uznemirujući zajednički faktor u krizama s kojima se suočavaju Bosna i Hercegovina, Kosovo i Crna Gora: Vlada Srbije aktivno podržava napore da ih destabilizuje, podržava interne zastupnike i prijeti njihovim suverenitet i teritorijalni integritet.

Zajedno s ruskim miješanjem, podjelom EU i slabostima NATO-a, ovo se pokazuje kao smrtonosna mješavina. Napredak koji je ostvaren u regionu tokom 2000-ih — ka mirnim, prosperitetnim, multietničkim državama — se poništava, a prostor je širom otvoren za izazivače nevolja. Došlo je vrijeme da NATO i EU rade zajedno i preduzmu mjere kako bi zaustavili pad i zaštitili napredak koji je postignut.

Slični tekstovi

Kratka historija izraelskih napada na Palestince

Kratka historija izraelskih napada na Palestince

09/08/2022
Diplomatske aktivnosti Alije Izetbegovića rezultirale su priznavanjem nezavisnosti Bosne i Hercegovine

Diplomatske aktivnosti Alije Izetbegovića rezultirale su priznavanjem nezavisnosti Bosne i Hercegovine

08/08/2022

U septembru ove godine, na granici sa Kosovom, Srbija je postavila oklopna vozila i ratne avione, izazivajući demilitarizaciju nakon 1999. godine. U Bosni i Hercegovini secesionistički političari bosanskih Srba, koji politički i finansijski ovise o Srbiji, jednostrano i protivustavno se povlače iz državnih institucija uspostavljenih kao rezultat Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok izvode specijalne policijske vježbe u otvorenom pokazivanju snagu. U Crnoj Gori, Beograd raspiruje vjerske podjele, doprinoseći sve toksičnijoj političkoj klimi koja je ponovo pokrenula pitanja spoljnopolitičke orijentacije, etničke pripadnosti i vjere.

Sve ove destabilizujuće akcije su podržane konceptom „srpskog sveta“ – idejom koja je alarmantno slična „Velikoj Srbiji“ bivšeg predsednika Slobodana Miloševića – koju sada otvoreno zastupa ministar unutrašnjih poslova zemlje Aleksandar Vulin. Ovdje se mogu vidjeti jasni tragovi 1990-ih, tokom kojih je Miloševićev režim osmislio niz ratova koji su kulminirali etničkim čišćenjem i genocidom.

Ovoga puta, međutim, situaciju pogoršavaju dodatni faktori. Najvažnije među njima je aktivno miješanje Rusije. Kremlj je podržao pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine i nastavlja da brani Kosovo od punog međunarodnog priznanja u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Ona je također podržavala paravojne formacije i izdavala otvorene prijetnje kao odgovor na svaku sugestiju da se Bosna pridruži NATO-u, nastojala je potkopati visokog predstavnika odgovornog za nadgledanje napretka Dejtonskog sporazuma i podržava secesioniste i nacionaliste širom regiona.

Zatim postoji problem razjedinjene EU. Dok Bugarska ostaje jedini veto na pregovore o članstvu Sjeverne Makedonije i Albanije, mađarski premijer Viktor Orbán ponudio je platformu za opasnu islamofobičnu i antibosansku retoriku i historijski revizionizam koji iskrivljuje utvrđene činjenice o ratovima iz 1990-ih u bivšoj Jugoslaviji. Sa ovakvim idejama u otvorenom prometu, EU nije u stanju da odgovori na izazov očuvanja mira i stabilnosti na Balkanu.

Dovršavanje het trika — i ohrabreno haotičnim povlačenjem iz Avganistana — je percepcija da je NATO impotentan i da je sada pravi trenutak da se ospori njegovo držanje u regionu.

Kao takvi, ključno je da zajednički preduzmemo akciju. Prvo, regionu se mora pristupiti kao koherentnoj cjelini: zapadna politika mora uzeti u obzir da su krize i tenzije u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Crnoj Gori sve povezane i da je oslanjanje na Srbiju kao stub stabilnosti na Zapadnom Balkanu, nažalost, , pogrešna politika.

Srbija više nije saveznik od pomoći u rešavanju političkih problema na Balkanu; nego je to njihov glavni uzrok. Stoga se naš pristup mora pomeriti ka obuzdavanju, pozivanju predsjednika Aleksandra Vučića i Vlade Srbije na odgovornost za izazivanje nestabilnosti.

Drugo, NATO mora osigurati da njegovo prisustvo u regionu bude dovoljno značajno da djeluje kao sredstvo odvraćanja od nasilja. To znači povećanje broja vojnika. Stabilizacijske snage EUFOR-a u Bosni i Hercegovini imaju samo oko 700 pripadnika, oskudan kontingent za koji je malo vjerovatno da će zadržati bilo kakvu značajniju nestabilnost. Kosovo takođe treba da bude primljeno u NATO-ov program Partnerstvo za mir zajedno sa Bosnom i da bude dobrodošlo u NATO što je pre moguće.

Treće, EU treba da se probudi pred prijetnjom na svojim granicama. Pristojne riječi nas nikuda neće odvesti. Snažan odgovor potkrijepljen prijetnjom sankcijama je jedina poruka koja će proći. Prijetnje nasiljem, etnički nacionalizam i poricanje genocida trebale bi biti dočekane jasnom i brzom osudom, a ne uobičajenom neugodnom šutnjom EU. Niti bi izjave trebale i dalje biti zaštićene jezikom “obje strane”.

Neki evropski političari mogu biti zabrinuti da će takav snažan odgovor poslužiti samo otuđenju Zapadnog Balkana, ali ovaj strah je neosnovan. Rusija neće zamijeniti EU. Mladi iz regiona ne odlaze u Moskvu već u EU. Kada su evropski lideri 2003. godine izjavili da je „budućnost Balkana u Evropskoj uniji“, bili su u pravu. Pitanje je kroz koliko će još sukoba region morati da prođe pre nego što tamo stigne.

Ako evropski lideri poput mađarskog Orbana ili slovenačkog Janeza Janše blokiraju ovaj zaokret prema principijelnoj politici, onda bi progresivne vlade trebale koordinirati, zajedno sa SAD-om i Ujedinjenim Kraljevstvom, i kratkoročno nastaviti naprijed. Dugoročno, evropske zemlje će morati da izgrade strategiju i politiku oko koje se svih 27 članica mogu složiti – nešto na čemu bi SAD trebale da rade na tome da podstiču. Ako članstvo u EU za zemlje zapadnog Balkana nije u planu, onda treba razmotriti privremene korake, kao što su članstvo u jedinstvenom tržištu i carinskoj uniji i povećano finansiranje.

Ne sumnjajte, sukob u regionu više nije nezamisliv – ako ne reagujemo, to je jednostavno pitanje vremena. Rusija to zna i namjerno testira odlučnost i sposobnosti NATO-a. Ako NATO i EU nisu u stanju da se zauzmu za stabilnost na Balkanu – ne toliko u svom dvorištu koliko u dvorištu u samom srcu svoje kuće – onda su male šanse da to učine bilo gdje drugdje. A u nedostatku kredibilnog evroatlantskog angažmana, neće patiti samo Balkan.

Arminka Helić je članica britanskog Doma lordova. Bila je specijalni savjetnik britanskog ministra vanjskih poslova Williama Haguea od 2010. do 2014. 

Izvor: Politico.eu
Facebook komentar
Tags: Arminka HelićPolitico.euSrpski svet
Prethodni post

Pettigrew: Zauvijek prekinuti s politikom ustupaka genocidnim ciljevima RS-a

Slijedeći post

Izgradnja stabilne države mukotrpan je proces

Slijedeći post
Dan državnosti BiH: Patriotizam i ljubav prema domovini se iskazuju kontinuiranim radom, djelovanjem i aktivizmom

Izgradnja stabilne države mukotrpan je proces

Preporučeno

Dan kada je oslobođeno brdo Žuč

Dan kada je oslobođeno brdo Žuč

08/06/19
Izložba „Mir i nemir“

Izložba „Mir i nemir“

14/04/19
Aida Mandić za Intelektualno.com: Preživio je naš duh, šarm i kultura

Aida Mandić za Intelektualno.com: Preživio je naš duh, šarm i kultura

14/03/21
Premijerno prikazan dokumentarni film “Kasim-ef. Dobrača”

Premijerno prikazan dokumentarni film “Kasim-ef. Dobrača”

18/11/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.