• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Alimajstorović za Intelektualno.com: Odnos domovine i dijaspore unaprijedilo bi i to da se nekoliko miliona pripadnika naše dijaspore prijavi za glasanje i iskoristi mogućnost da budu birani

Intelektualno Intelektualno
10/02/2021
in Aktuelno, BiH, Dijaspora, Intervju
0
Alimajstorović za Intelektualno.com: Odnos domovine i dijaspore unaprijedilo bi i to da se nekoliko miliona pripadnika naše dijaspore  prijavi za glasanje i iskoristi mogućnost da budu birani
0
Dijeljenja
73
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Širom naše dijaspore postoje pojedinci koji svojim ličnim doprinosom nastoje jačati svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu. Jedan od njih je i Namik Alimajstorović iz Birminghama, koji je bio jedan od osnivača Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine i njen prvi predsjednik. Sa ovim Sarajlijom razgovaramo o stanju među pripadnicima naše dijaspore u Velikoj Britaniji, promoviranju ljepota glavnom grada Sarajeva i lobiranju za domovinu Bosnu i Hercegovinu.

Kada započinje Vaša migrantska priča?

Slični tekstovi

VKBI će dostaviti Rječnik bosanskog jezika svim ustanovama u RS-u

Mediji čuvaju bosanski jezik u dijaspori i domovinskim zemljama

24/02/2021
Grčka vanjska politika prema zemljama bivše Jugoslavije tokom devedesetih

Grčka vanjska politika prema zemljama bivše Jugoslavije tokom devedesetih

24/02/2021

Alimajstorović: Moja izbjeglička priča počinje u septembru 1994. godine kada sam sletio na londonski Heathrow. Naime, u Veliku Britaniju sam došao kao medicinski evakunt nakon ranjavanja u opkoljenom Sarajevu. Prethodno UNHCR ili IOM nisam više siguran koji je tada vršio medicinske evakuacije želio me poslati na liječenje u Ameriku, ja sam insistirao na Engleskoj jer je moja najuža familija majka, supruga djeca i maloljetni brat već bili tamo u izbjeglištvu. Bio sam uporan u tome i nekako su ti “papiri” konačno bili sređeni i ja sam stigao na Ostrvo. Ovdje sam sreo najkvalitetnije liječnike, koji su nakon detaljnih pregleda imali samo riijeci pohvale za naše ratne ljekare. Potvrdili su njihove dijagnoze i način liječenja te propisali tada najmoderniju terapiju koja je u Sarajevu bila misaona imenica. To mi je pomoglo da  na neki nacin stabilizujem svoje zdravstveno stanje. Naravno čim su se stekli uslovi uključio sam se u društveni rad bh. zajednice u Birminghamu.

Na koji način je naša zajednica organizirana u zemlji Vašeg trenutnog življenja?

 Alimajstorović: Bosanskohecegovačka zajednica u Velikoj Britaniji broji nekih 10.000 članova koji vode porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Poprilično mali broj u odnosu na Njemačku ili Ameriku u to doba, razlog za to leži u činjenici da je tada Velika Britnija primala samo organizovane grupe, pretežno medicinske evakuante i bivše logoraše sa porodicama. Moram reći da tako kažem da smo imali (ne)srežu da nismo imali stare predratne dijaspore kao u Njemačkoj ili Austriji, već smo svi bili novi na ovom tlu i morali smo preko svojih leđa proturiti sve dobro i loše što prati organizovanje udruženja. Jednostavno nije nas imao niko uputiti nismo poznavali sistem i morali smo to sve naučiti. Naravno bilo je i tada dosta praznog hoda jer svako od nas je mislio da je on u pravu. Uglavnom Bosanci i Hercegovci u Velikoj Britaniji počeli su se već 1993. godine organizovati kroz bh. udurzenja i bošnjačke džemate, od tada osnovano je nekih dvadesetak bh. udruženja i humanitarnih organizacija, te nekoliko džemata. U to doba svima je prava aktivnost bila humanitarna pomoć našem narodu u Bosni Hercegovini, potom njegovanje tradicije i kulture naše zemlje. Borba protiv asimilicaje vodila se osnivanjem dopunskih škola na bosanskom jeziku i folklornih i sportski sekcija. Naravno bošnjački džemti uporedo su radili na jačanju vjerskih aktivnosti, znači dzuma, ramazanske aktivnosti, vjeronauka, mevludske svečanosti i obilježavanje značajnih vjerskih praznika. Uglavnom svi skupa smo u skladu sa svojim mogućnostima činili da zadržimo zajednicu na okupu. Tako usitnjeni 1996. godine smo se ukrupnili i u Birminghamu osnovali Zajednicu bh. asocijacija i humanitarnih organizacija u Velikoj Britaniji – Bosnia UK Network. Tada se krenulo sa većim i značajnijim projektima kao što su: Godišnji skup bh dopunskih škola, zajedničko obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici, kulturno sportske manifestacije povodom Dana državnosti i Dana nezavisnosti. Pokrenuti je i magazin Haber koji je u to vrijeme bio rado čitano glasilo. Već tada se počelo raditi i na pronalaženju fondova za rad udruženja i bilo je dosta uspjeha, i sa stabilnijom financiskom situacijom počelo se razmišljati i o kapitalnim objektima u kojima bi se održavale aktivnosti. Uporedo s tim 2000 godine Bosnia UK Network je otpočeo aktivnosti na osnivanju zajednice bh. udruzenja u svijetu koji je kasnije nazvan Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine. napravljen je respektabilan incijativni odbor  već 2001. godine u Londonu je održan pripremni sastanak za orgnizovanje kongresa bosanskohercegovačke dijaspore, a osnivački kongres održan uz prisustvo 250 delgata iz 24 zemlje svijeta je u Vogosci u hotelu Park 2002 godine. Što se tiče Velike Britanije mi koji sebe smatramo “prvoborcima” u osnivanju bh. udruženja i vođenju aktivnosti, sljedćim genracijama za sada ostavljamo objekte koji su u vlasništvu bh udruženja i džemata a to su: Bosanska kuća Birmingham, Bosanski centar Derby, Bošnjacki mesdžidi u Londonu, Birminghamu i Dewsbury-u. Iskreno se nadamo da ce sljedeće generacije Bosanca i Hercegovaca koje su odškolovane u ovom sistemu i koju ga bolje poznaju nego što smo mi to znali učiniti jos više i u svakom gradu gdje iole živi iole veća skupina naših ljudi obezbjediti neke prostorije u kojim će prva riječ biti Bosna i Hercegovina. Organizavane zajednice bilo kroz bh. udruženja ili džemate još uvijek egzistiraju u Londonu, Hertfordshireu, Coventryu, Birminghamu, Derbyu, Manchesteru i Dewsbury-u.

 Rođeni ste u Sarajevu. Na koji način promovirate i pomažete da se o našeg glavnom gradu proširi pozitivan glas?

Alimajstorović: U proteklih dvadesetak godina povodom raznih povoda dovodio sam svoje prijetelje i prijatelje moje djece iz Engleske u Sarajevo. Sve sa jednim ciljem da im pokažemo da su ratne slike Sarajeva jedno, a sadašnje nešto sasvim drugom. Stavljao sam se u ulogu turističkog vodiča i pokazavao im sve što je bitno u Sarajevu i okolini. Na njihovim licima mogalo se vidjeti da su iznenađeni onim što su vidjeli i mnogi od njih su se u više navrata vraćali u grad na Miljacki. Potom sam sa svojim prijateljima napravio FB grupu SARAJEVO-RAJVOSA kroz koju mi Sarajlije širom svjeta svako u svojim sredinama promoviše naš grad, a ujedno i mi sami liječimo svoju nostalgiju. Naravno kroz naš portal za bh. dijasporu BHDINFODESK koristimo svaku priliku ne samo da promovišemo Sarajevo već i cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Šta smatrate da je potrebno unaprijediti u kontekstu razvoja saradnje na relaciji domovina – dijaspora?

Alimajstorović: Potrebno je unaprijediti apsolutno sve. Nevjerovatno je da o bh dijaspori vode brigu četiri institucije BiH, Predsjedništvi BiH, Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice. Naravno, kada se pojavi neki problem koji treba rješavati, vruć krompir se prebacuje iz ruke u ruku, i uvijek je neko drugi nadležan ili čak dobijemo odgovor „oni“ tamo to koče.  Sama činjenica da u dijaspori prema zvaničnim podacima živi preko dva miliona ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine, svakoj normalnoj državi bi bila signal da po hitnom postupku formira Ministarstvo za dijasporu i donese Zakon o dijaspori.  Nažalost, zahtjevi kongresa bosanskohercegovačke dijaspore, razni signali, mnogobrojni apeli, molbe, inicijative organizacija i pojedinaca iz dijaspore nisu naišli na plodno tlo. Kako stvari sada stoje, teško je osim stalnih obećanja očekivati neke konkretne pomake u vezi s tim. Vlada BiH je 2017. godine usvojila POLITIKU O SARADNJI SA ISELJENIŠTVOM (Službeni glasnik BiH, broj 38/17). Zamislite znači nakon 22 godine nakon završetka rata naša Vlada se sjetila da nešto uradi i usvojila je taj dokumenat. Da ga nisu usvojli mi u dijaspori ne bi znali kako Vlada Bosne i Hercegovine gleda na organizacije u dijaspori, prenjeću vam jedan citat iz tog dokumenta, a zaključak neka izvuku sami čitaoci: “Karakteristično je da su članovi udruženja iseljenika iz BiH uglavnom iz jedne etničke grupe. U iseljeništvu djeluje Svjetski savez dijaspore BiH (SSDBiH), organizacija koja okuplja iseljenike iz 15-ak država. Međutim, riječ je o organizaciji koja okuplja većinom Bošnjake, te u smislu reprezentativnosti ne predstavlja krovnu organizaciju cjelokupnog iseljeništva iz BiH. Zavičajni klubovi poput Udruženja Majevičana u Švicarskoj, Saveza Banjalučana u Švedskoj, Zavičajnog kluba Jajce u Hrvatskoj, Zavičajnog kluba Usorskog kraja u Hrvatskoj, Udruženja Kozarčana u Srbiji, Prijatelja Ključa u Švicarskoj, Udruge Prsten u Hrvatskoj itd. mogli bi biti najreprezentativniji i najzainteresiraniji za saradnju, naročito s lokalnim zajednicama u BiH. Također, u iseljeništvu postoje i strukovna udruženja, npr. udruženja nastavnika maternjih jezika, udruženja akademskih radnika, umjetnika, poduzetnika, te nekoliko ženskih organizacija. Treba naglasiti da vjerske zajednice iz BiH u iseljeništvu okupljaju veliki broj iseljenika. Institucije u BiH ne pružaju dovoljno podrške organizacijama u iseljeništvu.”     Treba li tome išta dodati?!?! Ipak vlasti  u BiH ne treba da brinu jer, dok roditelji i rodbina bosnaskohercegovačke dijaspore budu živi i zdravi u domovini, veza i pomoć njima će biti velika. Kažu da ta pomoć koju dijaspora šalje rodbini i prijateljima čuva socijalni mir u Bosni I Hercegovini. Druga stvar koja bi ubrzala i poboljšala odnose matice i dijaspore je kada bi se preko 1,5 miliona Bosanca i Hercegovaca koji žive u dijaspori i imaju pravo glasa, registrovalo za glasanje, glasalo i iskoristilo mogućnost da bude birana i da izabere vlast u domovini, onda bi bosankohercegovačka dijaspora imala svoj identitet. Bila bi, itekako, pitana i uvažavana, od strane vlasti.

Udruženje za razvoj saradnje domovine i dijaspore putem svoje platforme Intelektualno.com u narednom periodu će javnosti prezentirati mnogobrojne pozitivne priče iz dijaspore, a u sklopu projekta “Uspješne Sarajlije u dijaspori”. Projekat je podržan od strane Grada Sarajeva.

Intelektualno.com

Facebook komentar
Tags: BhdinfodeskBirminghamBošnjaci u Velikoj BritanijiNamik AlimajstorovićSarajevoUdruženje za razvoj saradnje domovine i dijasporeUspješne Sarajlije u dijaspori
Prethodni post

Čomaga za Intelektualno.com: Ministarstvo za dijasporu i Zakon o dijaspori bi institucionalno riješili pitanje dijaspore u Bosni i Hercegovini

Slijedeći post

Mackinder: Ko vlada istočnom Evropom vlada svijetom

Slijedeći post
Mackinder: Ko vlada istočnom Evropom vlada svijetom

Mackinder: Ko vlada istočnom Evropom vlada svijetom

Preporučeno

Kurban, žrtva koja približava Bogu

Kurban, žrtva koja približava Bogu

28/07/20
Protesti zbog ubistva Georga Floyda proširli se i na Buenos Aires

Protesti zbog ubistva Georga Floyda proširli se i na Buenos Aires

03/06/20
Ispovijest preživjelih genocida u Srebrenici: ‘Majke su vrištale i nisu dale svoje sinove’

Ispovijest preživjelih genocida u Srebrenici: ‘Majke su vrištale i nisu dale svoje sinove’

02/07/20
Skoplje: Objavljen bosanski prijevod knjige “Kral K’zi”

Skoplje: Objavljen bosanski prijevod knjige “Kral K’zi”

23/03/20

Pratite nas putem:

  • 16.2k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled

Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.

Non-necessary

Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.

Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.