Ajdin Huseinspahić za Intelektualno.com: Za domovinu se moramo boriti svakim danom sve jače i jače Ajdin Huseinspahić za Intelektualno.com: Za domovinu se moramo boriti svakim danom sve jače i jače
Doc. dr. sci. Ajdin Huseinspahić profesor je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici. Huseinspahić u svom djelovanju kombinira komparativno-pravni i pozitivno-pravni metod pristupa sagledavanju... Ajdin Huseinspahić za Intelektualno.com: Za domovinu se moramo boriti svakim danom sve jače i jače

Doc. dr. sci. Ajdin Huseinspahić profesor je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici. Huseinspahić u svom djelovanju kombinira komparativno-pravni i pozitivno-pravni metod pristupa sagledavanju i naučnoj opservaciji nasljedno-pravnih i porodično-pravnih instituta kako kroz nacionalnu tako i kroz opću historiju. Od 2018. godine član je uređivačkog odbora časopisa Anali Pravnog fakulteta u Zenici. Sa Huseinspahićem smo razgovarali o Danu državnosti Bosne i Hercegovine i njegovom značaju.

Razgovarao: Alen Borić

Intelektualno.com: Šta je Dan državnosti i koji značaj se krije u datumu 25.11. za Bosnu i Hercegovinu?

Huseinspahić: U životima svakog od nas postoje dani kojih se prisjećamo s posebnom radošću, kao što su: rođendan, dan kada smo zaradili prvu plaću, dan kada smo se vjenčali… Slično tome postoje i datumi koji su od važnosti za širu društvenu zajednicu, datumi koji su od opće-društvenog interesa kao što su: Dan državnosti, Dan nezavisnosti, Dan prijema u međunarodne organizacije, dan revolucije… Kao što dan rođenja označava trenutak kada smo “došli na ovaj svijet”, Dan državnosti za širu društvenu zajednicu predstavlja prisjećanje na prelomne trenutke u historiji zemlje kada je ta ista zajednica stekla ili obnovila sve elemente državotvornosti: teritoriju, stanovništvo i suverenu vlast. To je dan svečanosti u kojem se svaki odgovoran, ponosan, savjestan i svjestan građanin prisjeća trenutka kada mu je unutar njegove društveno-političke zajednice omogućeno da se angažuje na najvišem i najširem političkom nivou, da upravlja svojom državom, da kreira životne uslove za sebe i svoju porodicu. U pogledu drugog dijela Vašeg pitanja kazao bih da 25.11. možemo opservirati iz dva ugla: onog očitog i skoro svima jasnog i onog prikrivenog, ne baš svima jasnog. Tako je očito i svima jasno da je 25.11. u historiji BiH označio prekretnicu borbe ovdašnjih naroda protiv fašizma, stranih okupatora, domaćih izdajnika i kvislinških formacija. To je dan kada su se stanovnici u BiH organizovali na institucionalnoj ravni i preko ZAVNOBiH-a, kao političko-predstavničkog tijela (tj. parlamenta) poručili da ova zemlja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska (bošnjačka) nego da je i srpska i hrvatska i muslimanska, te da će se zajedničkim snagama boriti protiv neprijatelja ove zemlje. No, ono što je prikriveno i o čemu se malo priča je činjenica da je bh. Zemaljsko antifašističko vijeće osnovano posljednje, da su još tokom Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a postojali vrlo glasni zagovornici negacije bh. države i njene državnosti, da su principi ZAVNOBiH-a izigrani već prvim raspravama o grbu buduće države gdje među pet baklji sve do 1963. godine nije bilo mjesta za šestu baklju – baklju naroda ili baklju države?! Sve u svemu 25.11. obilježavamo kao Dan državnosti, dan kada nije utemeljena naša država nego dan kada je naša BiH samo obnovila svoju državnost, koju je izgubila unutar NDH-e.

Intelektualno.com: Činjenica je da pojedinci u Bosni i Hercegovini negiraju Dan državnosti Bosne i Hercegovine. U jednom dijelu domovine 25.11. je neradni, u drugom radni dan. Kako to spriječiti i na koji način se boriti protiv negiranja Dana državnosti i negiranja Bosne i Hercegovine?

Huseinspahić: Ja bih kazao da po tom pitanju postoje tri zvanične politike. Prva, koja zaslužuje posebno mjesto je politika koju zagovaraju političke stranke koje svoj legitimitet, pretežno, baziraju na bošnjačkom političkom korpusu. U okviru tog korpusa Dan državnosti biva obilježen najsvečanije. Praznični duh je prisutan i moguće ga je osjetiti kako na ulicama tako i na drugim mjestima poput: vrtića, škola, fakulteta… Drugi politički subjekti su također opredijeljeni ka obilježavanju ovog dana, ali vrlo oskudno. U mjestima gdje oni dominiraju nećete vidjeti istaknute bh. zastave, nećete uočiti taj praznični duh, u vrtićima, školama ili fakultetima nema svečane atmosfere. I pored toga 25.11. je i u tim sredinama samo ex lege neradni dan, dok je suština njihovog državotvornog i bosanskohercegovačkog opredjeljenja vrlo upitna. Treća zvanična politika u našoj zemlji je stala na aspekt otvorenog negiranja, minimiziranja, dezintegrisanja i ukidanja BiH, i svega što ima prefiks “bosanskog”. No, i pored svega navedenoga moramo biti realni i konstatovati da nam je u dogovoru budućnost. Bez dijaloga i dogovora nesporazum po ovom pitanju neće biti riješen. Ja bih recimo predložio da se prvenstveno ujedinimo oko ideje da nam je potreban jedinstveni datum. Bez te političke volje ne možemo dalje. Ne moraju biti ukinuti ni 21.11. – Dan parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, ni 25.11. – Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a, to su važni datumi za našu zemlju koje “vlasti” i dalje mogu obilježavati, ali se možemo dogovoriti oko novog datuma državnosti, a koji je gotovo nemoguće naći nakon Drugog svjetskog rata. Tako za datum možemo uzeti 29.08. kada je 1189. godine izdata Povelja Kulina bana; 27.10. kada je 1377. okrunjen bosanski ban Tvrtko I Kotromanić; 03.11. kada je 1918. godine BiH dobila prvu Narodnu vladu u najkratkotrajnijoj državnoj zajednici na ovim prostorima Državi Slovenaca, Hrvata i Srba; 28.04. kada je 1945. godine BiH dobila Narodnu vladu u jugoslavenskoj zajednici država…

Intelektualno.com: Susjedne države nisu blagonaklone prema Bosni i Hercegovini. Političke elite iz Srbije i Hrvatske jako često spominju našu domovinu u negativnom kontekstu, s ciljem sakupljanja političkih poena. Kako se izboriti s tim?

 

Huseinspahić: Ko poznaje historiju ovih prostora jasno mu je da tendencije susjednih zemalja i njihove aspiracije prema bh. teritoriju nikada nisu jenjavale, iredentističke težnje iz Srbije i Hrvatske su starijeg datuma i datiraju još iz vremena postojanja Raške, Duklje, Primorske Hrvatske, Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Poznato nam je  da je 1199. godine, Vukan Nemanjić, zetski knez i stariji sin raškog (srpskog) župana Stefana Nemanje, pisao rimskom Papi Inoćenciju III, osnivaču Inkvizicije, optužbe na bosanskog bana Kulina za krivovjerje. Vukan upozorava Papu da se u zemlji Bosni razvija jeres ne malih razmjera i to u tolikoj meri da je i sam ban Kulin, pošto je sa svojom ženom i svojom sestrom i sa više svojih srodnika zaveden, preveo u ovu jeres više od deset hiljada hrišćana. Stoga, zaključuje Vukan, jedini izlaz je da Papa pošalje ugarskog kralja da oružjem istrijebi ovu jeres kao kukolj iz pšenice. Vukan Nemanjić piše takodje da su izaslanici Pape kao sunce prosvijetlili njegovo kraljevstvo i da je sretan što je otkrio da je u srodstvu sa papom. To je bio vrlo perfidan pokušaj uništenja srednjovjekovne bosanske državnosti, prvi u nizu koji je dolazio od strane istočnog susjeda. Gotovo jednakim žarom na osvajanje srednjovjekovne Bosne je gledao i zapadni susjed koji je još od srednjevjekovnog perioda imao vrlo jasan plan, ovladati Bosnom. Vrhunac moći bribirska dinastija Šubića je desegla upravo tokom druge polovine XIII i početkom XIV stoljeća kada je Bosnom vladao Stjepana I Kotromanić kojega su Šubići uspjeli potući i oduzeti teritoriji, ali ne i bansku titulu. I pored toga što nisu srušili državu iako su osvojili pretežni dio njene teritorije proglasili su se i gospodarima Bosne. Njihovu vlast je uništio i revitalizaciju srednjovjekovne Bosne ostvario ban Stjepan II Kotromanić zahvaljujući hrvatsko-ugarskom kralju Karlu Robertu iz anžuvinske dinastije, koji su opet imali svoj plan ovladavanja Bosnom. Samo iz ova dva primjera možemo uočiti kakve su bile i ostale tendencije susjeda prema našoj BiH, a koje su surove obrise, bez prefinjenih diplomatskih manira, poprimile od sredine XIX vijeka kada je na otvorenu scenu stupilo rastakanje bošnjačkog nacionalnog identiteta, vijekovima svojstvenog državi BiH. Na žalost, rastakanje bošnjaštva kao najstarije nacionalne koncepcije bivših jugoslavenskih prostora ne prestaje te traje do dana današnjeg.

Intelektualno.com: Dan državnosti je dobra prilika poslati poruku narodima u Bosni i Hercegovini. Koji je, po Vama, recept za izgradnju i jačanje Bosne i Hercegovine?

 

Huseinspahić: Cijenjeni narodi-nacije, uvažene nacionalne manjine, poštovani građani jedne nam i jedine BiH uputio bih jedinstvenu poruku, ali zbog posebnosti ove zemlje i njene nacionalno-političke strukture pored univerzalne čestitke kojom vam najsrdačnije čestitam Dan državnosti BiH uputiću vam i posebne čestitke. Cijenjeni sugrađani Srbi, dok god vlastitu sreću ne budete tražili isključivo unutar ove zemlje, unutar njenih vijekovnih granica neće nam biti dobro! Prvenstveno vama neće biti dobro, jer je više nego li poražavajuća činjenica da vaši politički predstavnici po mišljenje moraju, baš moraju, ići u Beograd. Zar vam tuđa avlija, tuđi sokak, tuđa kuća, tuđi toprak može biti draži od vlastitog. Budite svjesni da je ovo vaša zemlja koliko i svih drugih stanovnika koji u njoj žive. Ne bi vam trebao biti draži ni pedalj prekodrinske zemlje, od zemlje posavske, romanijske, semberske… Svoje interese preko političkih predstavnika imate pravo štititi jednako kao i sve druge nacije i nacionalne manjine, ali nikada na štetu vlastite kuće, vlastite države u kojoj živite. Zar vi ne bi znali uzeti koju marku više za iskorištavanje naših prirodnih resursa umjesto da ih ustupate Srbiji? Novac iz Srbije je naš, vaš novac, novac koji bi i vi znali potrošiti. Hidroelektrane su naše bogatstvo! Pokušajte naći posao dalje od BiH, npr. u susjednoj Srbiji, pokušajte pitati da li bi vam Srbijanci ustupili svoj komad kruha, svoje radno mjesto, svoj korpus političkih prava? Sumnjam! Poštovani sugrađani Hrvati, dok god pasivno slušate priče o “lijepoj našoj” do Kupresa ili dalje, dok god su vam draže zastave susjedne države, dok god sreću budete tražili u susjednoj zemlji Hrvatskoj znate da će vaš osjećaj sreće biti samo prividan, imaginaran, nestvaran, fiktivan! Zar vam Dalmacija može biti draža od posavske zemlje, zar vam vjetar Istre miriše jednako kao i povjetarac hercegovački? Budite ubijeđeni da se vaši politički predstavnici prvenstveno moraju boriti za vas, za vašu/našu zemlju, za marku više u vašem džepu, a ne u džepu Zagorca… Ono novca što vam doniraju kao “dijaspori” znajte da uzmu od vas, od nas, od našeg, od vašeg djeteta, od našeg ekonomskog dobra, od Buškog jezera… Reče mi jedan Hrvat, rođeni Splićanin, da smo svi mi za njih Bosanci. On svoj komad kruha čuva za svoje dijete, ne za vaše! Dragi sugrađani Bošnjaci, nije dovoljan samo deklarativni patriotizam, nije dovoljno samo reći: “Ovo je moja domovina!” Za domovinu moramo poskočiti kako u ratu tako i u miru, za domovinu se moramo boriti svakim danom sve jače i jače. Za tu borbu su nam potrebni mladi, pametni, obrazovani, mudri i hrabri ljudi, ljudi koji neće padati na prvoj prepreci koje postavljaju konformisti – ljudi u udobnim foteljama. Za konformiste je država onolika kolika je njihova fotelja, za njih je patriotizam važan onoliko koliko im je isti plaćen, za njih je državnost bitna onoliko koliko su profitirali od nje. Zato vas molim, apelujem, da shvatite kako je kontinuirana borba protiv konformista, ljudi kojima nijedna promjena na odgovara vrlo bitna, a za nju su nam potrebni mladi i odvažni, pametni i obrazovani, odgojeni i istinoljubivi ljudi. Molim sve domoljube da se ujedine oko ideje koja nema cijenu, da u svojim poslovima budu najbolji, da na ovu državu gledaju kao na svoju najveću, najvažniju i najprioritetniju šansu, šansu koje bi se nekada mogli samo sjećati, jer je na vrijeme nismo iskoristili. Cijenjene nacionalne manjine, vašim aktivnim participiranjem u svakodnevnom političkom životu ove zemlje doprinosite njenom institucionalnom jačanju, stabilnosti i demokratičnosti. Vaš glas i učešće u političkom odlučivanju ove zemlje je vrlo bitno. Svjetski i evropski standardi moraju biti ispoštovani kada je u pitanju vaš status u ovoj konsocijacijski uređenoj državi.

Intelektualno.com

Facebook komentar

Intelektualno