Razgovarao: Admir LISICA
Položaj muslimana u Mađarskoj doživio je značajne promjene nakon početka migrantske krize, kada su desničarske stranke i srodne organizacije povele kampanju protiv muslimanskih doseljenika. Predsjednik Islamske zajednice Mađarske Zoltan Bolek kaže da je ova manjinska zajednica osjetila razne pritiske nakon tih dešavanja, ali također ističe da ih to nije obeshrabrilo u njihovom nastojanju da Islamsku zajednicu Mađarske ojačaju. U razgovoru za Stav Bolek govori o muslimanskoj zajednici u Mađarskoj, njihovom položaju, ali i o Bošnjacima, koji su predmet njegovog doktorskog istraživanja.
STAV: Predsjednik ste Islamske zajednice u Mađarskoj, koja se u posljednjih nekoliko godina suočava s problemom islamofobije. Jeste li zadovoljni položajem muslimanske zajednice u ovoj državi?
BOLEK: Mogu reći da sam zadovoljan djelomično, a za to postoji više razloga. Naime, Islamska zajednica Mađarske od samog je početka svog djelovanja 1988. godine imala značajnih problema pri registraciji jer je trebala biti tretirana prema tadašnjem crkvenom zakonu koji se odnosio na vjerske zajednice. Novi zakon koji je regulirao prava “crkvenih zajednica” stupio je na snagu 2012. godine. Što se tiče drugih okolnosti, svima je poznato da od 2015. godine počinje migrantska kriza, koja je znatno utjecala na odnos prema muslimanima u Mađarskoj. Od tada počinje ofanzivna antiislamska kampanja, što nije zaobišlo ni nas čiji su preci stotinama godina prije živjeli u Mađarskoj. Primjerice, bilo je pitanja “kada ćemo se (muslimani Mađarske) vratiti kući”. Naš odgovor je bio da je ovo naša kuća jer smo se tu rodili kao i svi naši preci mnogo godina prije.
STAV: Koliko je brojna muslimanska zajednica u Mađarskoj, te u kojoj mjeri taj postotak otpada na Mađare koji su konvertiti?
BOLEK: Veoma važno pitanje. Otprilike, u Mađarskoj trenutno živi između 40 i 50 hiljada muslimana koji su, naravno, različite nacionalne pripadnosti. Na ovaj navedeni broj blizu 10.000 su rođeni Mađari koji su konvertirali na islam u toku svog života. Očekivano, najviše je onih muslimana koji vode porijeklo iz neke od arapskih zemalja, ali treba napomenuti da je tu i sigurno oko 3.000 muslimana iz Republike Turske. Kada je riječ o muslimanima s Balkana, očekivano je najviše Bošnjaka i Albanaca, a njihov se broj procjenjuje na 3.000. Bitno je napomenuti da veliki broj muslimana koji dolazi iz drugih država nema riješeno pitanje državljanstva, što im predstavlja problem.
STAV: Prije nekoliko godina ste se susreli s delegacijom Islamske zajednice Bosne i Hercegovine. Na tom ste sastanku izrazili zahtjev za pristupanje krovnoj kući muslimana u Bosni i Hercegovini. Da li je bilo određenih pomaka kada je riječ o tom pitanju?
BOLEK: Moram istaći da mi imamo aktivne odnose s Islamskom zajednicom Bosne i Hercegovine. Ipak, na našu žalost, naš zahtjev za pristupanje ovoj zajednici koji smo uputili prije nekoliko godina na spomenutom sastanku još uvijek nije prihvaćen. Uputili smo taj zahtjev jer želimo pristupiti Sarajevskom muftijstvu, što bi nam olakšalo naše buduće djelovanje. Nadamo se da ćemo u budućnosti biti primljeni.
STAV: U prethodnom periodu napisali ste nekoliko značajnih studija o historiji Bošnjaka koji su tokom Prvog svjetskog rata živjeli u Mađarskoj. Koje su Vaše spoznaje o ovoj pomalo zaboravljenoj temi?
BOLEK: Integracija Bošnjaka, bošnjački vojnici u vrijeme postojanja Austro-Ugarske, njihov životni put tokom trajanja Prvog svjetskog rata – teme su koje istražujem. Također, bavio sam se i njihovim životnim putem i nakon završetka navedenog rata. Definitivno, došao sam do zaključka da su u svim razdobljima Bošnjaci bili izuzetno odani Mađarskoj, u kojoj su živjeli. Mogu čak reći da su bili izuzetno dobre patriote koje su branile teritorijalni integritet ove države. Pisao sam mnoge studije o tome na mađarskom jeziku jer su to izuzetno važne teme. Trenutno sam baziran na učenje bosanskog jezika kako bih svoje doktorsko istraživanje upotpunio. Naše političke, kulturne i historijske veze čine nas izuzetno povezanim, što je značajna prednost. S druge strane, ono što moramo više potencirati jeste taj ekonomski odnos između dvije države koje trebaju više sarađivati. Upravo u tome vidim potencijal buduće saradnje jer je ekonomski aspekt izuzetno važan za svaku državu, pa tako i za Mađarsku i Bosnu i Hercegovinu.
STAV: Kako ocjenjujete trenutni položaj muslimana u Evropi?
BOLEK: Autohtoni evropski muslimani i imigranti muslimani nalaze se definitivno pred istim izazovima danas. Zbog toga je učenje izuzetno važno. Moramo imati imame koji su dovoljno obrazovani i koji poznaju lokalne običaje mjesta u kojima žive. Međusobna saradnja među muslimanima izuzetno je važna, ali i razvoj dijaloga s različitim vjerskim zajednicama. Slabost muslimana u Evropi jeste u tome što nema jedinstva među njima, a znamo da su jedinstveni stavovi i promišljanja izuzetno važna unutar određene grupacije.
Stav.ba
