Značaj stimulisanja prirodno priraštaja: Finska općina Lestijärvi daje majkama “bebin bonus“ od 11.000 dolara po djetetu Značaj stimulisanja prirodno priraštaja: Finska općina Lestijärvi daje majkama “bebin bonus“ od 11.000 dolara po djetetu
Ukupna stopa prirodnog priraštaja u Južnoj Koreji prošle godine pala je na najniži nivo od početka mjerenja. Ukupna stopa plodnosti mjeri prosječan broj djece... Značaj stimulisanja prirodno priraštaja: Finska općina Lestijärvi daje majkama “bebin bonus“ od 11.000 dolara po djetetu

Ukupna stopa prirodnog priraštaja u Južnoj Koreji prošle godine pala je na najniži nivo od početka mjerenja. Ukupna stopa plodnosti mjeri prosječan broj djece koju će žena imati tokom svog života. U 2018. godini priraštaj se smanjilo na 0,98  ili manje od jedne bebe po ženi, a pad u odnosu na prethodnu godinu kada je stopa iznosila 1,05 beba po ženi.

Južna Koreja spada u grupu najsofisticiranijih ekonomija svijeta, a pad prirodnog priraštaja čest je u visokorazvijenim zemljama.  Gdje je tu Bosna i Hercegovina?

Zvanične statistike navode da je prirodni priraštaj u Federaciji Bosne i Hercegovine bio negativan. U prvoj polovini ove godine iznosio je -2757. U Republici Srpskoj stanje je i lošije jer je tokom 2018. godine rođeno ukupno 9.568 djece, a umrlo 14.763 osoba.

Problem predstavlja percepcija koja se kroz izvještavanja i „analize“ brojnih medija stvara o djeci i porodici. Neke idu tako daleko da se veći broj djece u porodici pripisuje njihovoj nazadnosti, nedostatku seksualne edukacije. Ustvari naprotiv, veći broj djece nam je prijeko potreban. Smanjen broj stanovnika odbija strane investitore, koji ne vide u takvim zemljama potentno tržište. S druge strane potreban je i radi održavanja penzionog sisteme, koji ne može opstati bez povećanja broja radnika.

Stopa zamjene stanovništva, stopa prirodnog priraštaja potrebna za održavanje veličine stanovništva u društvu, je 2,1 djece po ženi. Iako stope priraštaja variraju od zemlje do zemlje, u globalnom planu oni opadaju. U Europi je ta stopa u 2017. godini bila 1,59 rođenih po ženi. Ako se taj trend nastavi, Europska unija neće imati dovoljno radnika, koji bi pokrili troškove sve starijeg stanovništva. Zato je radna snaga iz drugih zemalja prijeko potrebna.

Neke zemlje poduzimaju značajne mjere kako bi poboljšale negativnu statistiku. Mađarska je kroz različite mjere stopu nataliteta podigla sa 1,25 na 1,40. U 2013. godini, općina Lestijärvi, na finskoj obali, počela je rješavati vlastiti jaz između stanovništva nudeći ženama „bebin bonus“ od 11.000 dolara po djetetu, koji isplaćuju u periodu od 10 godina. Od tada, gotovo dva puta više beba rođeno je u Lestijarvi – što je značajan napredak jer Finska doživljava najnižu stopu nataliteta ikada. Zemlja nije dostigla nivo zamjene stanovništva od 1969. godine.

„WeForum“ navodi da Francuska troši više javnog novca za porodice od bilo koje druge zemlje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Uz mjesečni dodatak za djecu i dječji vrtić, subvencioniran od strane države, roditeljima je dodijeljeno 1.000 američkih dolara za pomoć za rođenje beba. Dok se francuski natalitet smanjuje, on je  i dalje među najvišim u Europi, sa 758.000 beba rođenih u 2018. godini.

U našoj zemlji smanjen prirodni priraštaj praćen je i drugim negativnim trendovima. Nedostaje opsežan paket mjera kojim bi se ovaj trend zaustavio. Administrativna organizacija Bosne i Hercegovine značajna je prepreka. Neke lokalne zajednice, čine što je u njihovoj mogućnosti da kroz pomoć porodicama s više djece pomognu demografskom oporavku.  Osim toga , potrebna je demistifikacija mnogobrojnih porodica. Mediji svojim izvještavanjem često stavljaju znak jednakosti između mnogobrojne porodice i siromaštva. Pozitivni primjeri kojih ima mnogo više ostaju u sjeni depopulacijske kampanje koja se svjesno ili ne vrši aktivno.

Za Intelektualno.com piše: Faris Marukić

Facebook komentar

Intelektualno