• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Zlatan Hadžić: To je “samo” retorika, ne treba joj pridavati pažnju

Intelektualno Intelektualno
22/01/2023
in Aktuelno
0
Zlatan Hadžić: To je “samo” retorika, ne treba joj pridavati pažnju
0
Dijeljenja
22
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Piše: Zlatan Hadžić

NATO-ova web stranica (www.nato.int) je krajem 2021. godine objavila sjajan članak o hibridnom ratovanju pod naslovom “Hybrid Warfare – New Threats, Complexity, and ‘Trust’ as the Antidote”. Elaborirajući stav da se nekinetičke aktivnosti mogu nazvati ratom, autor članka je prizvao opservaciju drevnog kineskog stratega Sun-Cua da je superiorno umijeće ratovanja pokoriti neprijatelja bez borbe, dakle bez vojnog sraza. Veliki broj ključnih sukoba u današnjem vremenu i modernim konfliktima, mišljenja su NATO-ovi analitičari, dobiva se upravo hibridnim dejstvima koja izazivaju konfuziju, a učinak im se ogleda u uspješnom učitavanju dvosmislenosti u jasnu, objektivnu stvarnost, odnosno u atributivnoj interpretaciji postupaka političkih aktera i događaja umjesto kvantitativno-kvalitativnoj analizi koja bi ih empirijski pojasnila, čime se insistira na nejasnoćama, neodređenosti i maglovitosti tamo gdje su stvari čak i intuitivno jasne.

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

Moderni konflikti sugeriraju dinamiku koja u potpunosti potire granice između kinetičkog i nekinetičkog dijela rata radi same prirode modernog društva (društvene mreže i sredstva komunikacije), potvrđujući opservaciju još jednog stratega iz bliže prošlosti, Clausewitza, koji je tvrdio da je rat samo nastavak politike drugim sredstvima. Društveni narativ, politički diskurs, vojno nasilje jesu fenomeni ljudskog stanja i jedan proces sa različitim varijacijama. Sve navedeno pak još jednom potvrđuje zaključke empirijske “teorije ograničene racionalnosti” Herberta Simona: “Mehanizmi usmjeravanja pažnje, definiranja situacije i evociranja spadaju u ciljeve političkog istraživanja koji najviše obećavaju” (Human Nature in Politics: The Dialogue of Psychology with Political Science, 1985, str. 303).

U tom smislu NATO-ovi analitičari upozoravaju da izazivanje nepovjerenja u kritične društveno-političke institucije putem zloupotrebe informacija (frame, anchor, spin) “pretvara domenu kognitivne i društvene dimenzije u okosnicu hibridnog ratovanja, pa će svako rješenje koje ne bude tretiralo pitanje izgradnje povjerenja podbaciti u proizvodnji efikasnog protuotrova (protivmjere, op.a.)”. Ljudska ograničena racionalnost, dimenzija hibridnog ratovanja koja se oslanja na kognitivni specifikum ljudi, na primat emocija u sistemu ljudskog razmišljanja, polje je na kome odlučan i sposoban akter može postići više nego u slučaju da se odmah angažira u nasilnom domenu konflikta za koga se mora kontinuirano spremati jer je vojni sukob najčešće izgledan.

Politike bh. susjeda sa pridruženim lokalnim polugama i afektivno-diskurzivnim djelovanjem istinski uspješno izazivaju sumnju i nepovjerenje probosanskih pojedinaca i skupina u svrsishodnost aktivnog političkog djelovanja na linijama istinske suverenosti BiH. Koruptivne radnje kao konstanta političke prakse u BiH snažna su poluga protiv najugroženijih, u ovom slučaju ljudi koji percipiraju BiH kao svoju jedinu domovinu, jer pružaju nebrojene mogućnosti u kontekstu hibridnih prijetnji.

Istina, susjedne politike zadnjih godina djeluju uz izdašnu pomoć globalno izazvanog zapadnog faktora koji želi istisnuti Rusiju i postati benevolentni pokrovitelj velikodržavnih apetita u BiH, CG, Makedoniji i Kosovu u zamjenu za odanost balkanskih “snagatora”.

U tom smislu jasan je povratak moći i sposobnosti proizvodnje nasilja kao ključnih determinanti politike i međunarodnih odnosa. Iako moderna politička nauka ne vidi permanentni kraj nekog konflikta osim u slučaju odlučujuće pobjede jedne strane ili “bolne pat pozicije” koja tjera na kompromis, narativi kreirani s ciljem političkog usmjeravanja i afektivno-emotivne evokacije (npr. izazivanje mržnje prema jednoj političkoj poziciji kojoj se mistično pripisuje uzrokovanje svih problema određene političke situacije bez osvrta na mikro i makro-geopolitičke prilike i kontekst) uspjeli su kreirati kritičnu masu unutar ciljane populacije koja počinje vjerovati da je pasivnost, izostanak reakcije na diskurzivnu i praktičnu proizvodnju ekskluzivnih etnonacionalnih prostora i predaja zapravo politika kojom se izbjegava konflikt i samim tim srž probosanskog suverenističkog djelovanja.

Prema ovom misaonom filteru zaštita državnih interesa, prije svega prava na goli život i vlastiti subjektivitet, zapravo predstavlja izazivanje konflikta i provociranje drugih strana koje samo reagiraju.

Država naroda kojem su hibridna dejstva polomila kičmu teško može opstati ili ispunjavati svoju svrhu, napominju NATO-ovi analitičari u spomenutom tekstu. Demokratije, zemlje sa pristojnim slobodama govora posebno su izložene ovom riziku. Ili će bh građani koji žele opstanak svoje domovine u sve neizvjesnijem svijetu u kome se vode geopolitičke borbe za suverenitet proniknuti kroz magle narativa koji skreću pažnju sa stvarnosti, ili će nesumnjivo postati žrtvama distorzirane realnosti. Negativni mir je zamrznuo konflikt čiji potencijal i dalje postoji, ima svoje uzroke i pravnim putem utvrđene motive i posljedice, i kao da niko ne zna da će eventualna predaja ili pokušaj kreiranja paralelne realnosti u odnosu na objektivno utvrđene činjenice imati daleko pogubnije posljedice nego troglavo iscrpljivanje do “bolne pat pozicije” koja će primorati sve na kompromis.

Pokušaj da se kreira narativ o novoj prošlosti i novoj antičinjeničnoj bh. stvarnosti u kojoj je sve maglovito i “svi su isti” ali se promaljaju konstruktivni pozitivci SNSD-HDZ-Osmorka i apsolutni negativci SDA-DF nauštrb realnog stanja i objektivnih namjera i aktivnosti političkih aktera liči na spomenuta hibridna dejstva.

U tom kontekstu politolog Jasmin Mujanović s Univerziteta York je rezignirano reagirao na Fortine izjave u Klixu o tome da će Dodik zauzeti “proevropski kurs” i to samo devet dana nakon odlikovanja predsjednika Putina, a slično su reagirali mnogi intelektualci liberalno lijeve provenijencije porijeklom iz BiH koji žive na Zapadu. Lokalnim liberalnim ljevičarima čiji je Forto predstavnik gubi se trag još otkako su “srušili režim”, “promijenili” SNSD i Dodika, pobijedili nacionalizam koga više nema i time ispunili svoju misiju pa su prionuli na raspodjelu fotelja.

Mujanović je svoju kritiku “samoubilačkih aktivnosti Naše stranke”, kako je nazvao Fortine postupke, završio opaskom “Uh…!?” Politički znanstvenici i intelektualci liberalnog svjetonazora porijeklom iz Bosne zapravo ne vjeruju da njihovi ideološki istomišljenici u BiH postaju, bili oni toga svjesni ili ne, poluga hibridnih dejstava protiv BiH. Jesu li članovi Osmorke pristali na to da predstavljaju alatku kojom će velikodržavni susjedni projekti izvojevati “nekinetičku pobjedu” protiv BiH ili ne, manje je važno – važno je da njihovo dosadašnje djelovanje pretvara iscrpljujući i frustrirajući troglavi sraz koji potencijalno ide ka “bolnoj pat poziciji” u kapitulaciju koja bez imalo sumnje vodi krajnje neželjenim i potencijalno opasnim okolnostima na teritorijama na kojima Osmorka djeluje.

Osobno bih više volio da u djelovanju Osmorke postoji namjera udovoljavanju susjednim velikodržavnim projektima sa nekakvim planom “spasa” za “nepoćudni, krivi narod” kako neki liberali nazivaju Bošnjake, ali se bojim da to nije tako. Insistiranje intelektualaca, a posebno političara iz ove skupine na tome da je “retorika nevažna”, da se radi o “blefiranju”, da se radi o “skretanju pažnje s ekonomije ili korupcije” nije samo intuitivno manjkavo, nego je suštinski oprečno i navedenoj analizi NATO Reviewa, ali i empirijskim rezultatima desetljeća istraživanja na koje su se oslonili autori teksta.

Herbert Simon je dobio Nobelovu nagradu za teoriju kojom je dokazao ograničenu racionalnost ljudi, koji egzistenciju svojih društvenih i kulturoloških pokreta održavaju u domenu diskursa i paralelnih vandiskurzivnih trendova (simbolički sletovi, odlikovanja, vojne parade i sl.) jer je, kako su navele Reisiglova i Wodak u svom radu iz 2009. pod nazivom “The Discourse-Historical Approach”, “diskurs klaster semiotičkih (simbolično-značenjskih) praksi ovisnih o kontekstu i smještenih u specifično polje društvene akcije; društveno konstituiran i društveno konstituirajući!!!; i povezan sa makro temom”. Ima li potrebe reći da su i neuroznanstvenici MRI-om utvrdili direktnu vezu između ljudske akcije i “ideološke upotrebe jezika koja je tako moćna zato što se obraća ljudskim emocijama” (Isenberg i dr., 1999, Linguistic threat activates human amygdala).

Dugoročan narativ i diskurs jesu sva politika a ne “samo retorika”, vandiskurzivne aktivnosti su njihov odraz i dopuna, a volatilnost koja prati njihove posljedice bit će nepredvidiva i pogubna za one koji bauljaju u politici, doživljavajući je intuitivnom djelatnošću koja pribavlja svojim uživaocima materijalnu korist i benefite.

(Autro je doktor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Tekst je izvorno objavljen na portalu Prograls.ba)

Facebook komentar
Tags: Hibridni ratoSMORKAZlatan Hadzić
Prethodni post

Kako su Savatage i Trans-Siberia Orchestra svirali o Sarajevu

Slijedeći post

Bh. diplomatija kao turistička agencija. I deponija!

Slijedeći post
Bh. diplomatija kao turistička agencija. I deponija!

Bh. diplomatija kao turistička agencija. I deponija!

Preporučeno

Općina Ilijaš po brojnosti stećaka prva u centralnoj Bosni, a pronađeni artefakti dio su stalne izložbene postavke Zemaljskog muzeja

Općina Ilijaš po brojnosti stećaka prva u centralnoj Bosni, a pronađeni artefakti dio su stalne izložbene postavke Zemaljskog muzeja

29/05/21
Ministarstvo za dijasporu riješilo bi mnoge probleme

Povećanje stranih investicija u BiH tokom 2021. za čak 60 %

06/01/22
Branio je Mostar i odbranio ga je

Branio je Mostar i odbranio ga je

25/07/20
Izbor je u našim rukama

Izbor je u našim rukama

10/01/19

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.