• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Živimo u korumpiranom svijetu, gdje se ne drži ni riječ, ni obaveza !

Intelektualno Intelektualno
14/04/2022
in Aktuelno, Mišljenje, Zanimljivosti
0
Živimo u korumpiranom svijetu, gdje se ne drži ni riječ, ni obaveza !
0
Dijeljenja
134
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Piše: Meho Karavdić

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

Svaki čovjek u životnoj zbilji susreće se sa brojnim izazovima. Na tom putu svakodnevnih odgovornosti čovjek kao induvidua mora donositi brojne odluke, pri čemu se svaki pojedinac tobože pita kako postupiti u takvim situacijama. Mnogi preispituju svoju savjest odakle i dolazi jedna izreka „to moja savjest ne dopušta“ ili „postupio sam u skladu sa svojom savješću“. Što zatim problematizira pitanje koliko smo zapravo uopće svjesni toga i moralne uloge u samom odlučivanju, koliko smo svjesni slobode i slobodnog djelovanja. Tokom historije brojni veliki mislioci su se bavili ovakvim pitanjima kao što su John locke i Emile Durkheim koji su savjest shvačali kao proizvod odgoja i duštva. Dok prema J.J. Roussseau poduhvat savjesti nisu sudovi nego čuvstva, dok je sama savjest prema njemu božanski instikt. Kant je bio suprotnog mišljenja i iz savjesti isključuje svaki čuvstveni element. Za Kanta je savjest funkcija autonomnog uma. Autonomija volje za Kanta postaje najviši princip moralnosti po kojemu je ona sebi samoj zakon ili drugačije rečeno „šta drugo može biti slobodna volja, ako ne autonomija, tj svojstvo volje da sama sebi bude zakon“.

Immanuel Kant tvrdi: Sloboda ne može nikada biti djelovanje iz vlastitih prohtjeva, interesa, želja i slično, jer time se pokazuje da ja djelujem u skladu s prirodnim zakonom, dakle kao životinja. Pa prema tome kao neko ko nema slobodnu volju. Samo djelovanje koje je moralno, koje je bezinteresno, osigurava moju slobodu, jer na taj način sebe potvrđujem kao moralno biće, kao agenta svog djelovanja, kao subjekt.

Znamo svi da sloboda  jeste stanje subjekta, jedinke ili društvene skupine u kojem se nastoji zadržati stav dosljednosti i neovisnosti o pritisku/nuždi. U filozofiji starih grka se ona svrsishodno i prvi put razvija kao misao o slobodi prvenstveno kao političkoj slobodi, slobodi građana i u konačnici slobodi države. Platon i Aristotel problematiziraju slobodu i razlikuju ju od anarhije i despotizma. Anarhija je sloboda bez vladavine u smislu zakona, a despotizamvladavina bez slobode. Prava politička vladavina temelji se pak na zakonima, koji ne ukidaju nego omogućuju slobodu onih koji su te zakone sami sebi dali, pa im se i pokoravaju kao vlastitim zakonima. I smisao suvremenoga pojma političke slobode ima izvor u antičkom, prije svega u grčkom određenju slobode. Borba za građanske slobode, ljudska prava, autonomno djelovanja počinje sa slobodnim razvojem čovjeka, njegovog duha, zakonodavstva itd. Najprije kod Rene Descartes a zatim i kod Tomasa Hobbes koji se u djelu „Levijatan“ bavi prirodnim pravima čovjeka , te kod  J.J Rousseaua u djelu „društveni Ugovor“  koji je politički i filozofski koncept kojim se objašnjava odnos između pojedinca i vlasti.

Pitanjem slobode djelovanja bavio se i savremeni sociolog Zygmunt Bauman pri čemu kaže: „Sloboda realizacije mojih želja uvijek se reflektira na situaciju drugih ljudi. A to se onda reflektira na mene, na moju moralnu savjest. Imam skrupule ako činim nešto protiv drugih, pokušavam to umanjiti opravdanjima, objašnjenjima da sam morao. Da nije bilo drugog načina ni alternative. Ponekad čak sebi pokušavam objasniti da sam učinio za drugog čovjeka sve, a on za mene ništa. Kao da je uzajamnost objašnjenje za moj nedostatak moralnih obaveza! Moralnost ne iziskuje uzajamnosti. Moja moralna obaveza je uvijek o korak ispred tvoje obaveze“. Takva izbjegavanja, objašnjavanja vlastitoj savjesti uostalom nisu efikasna, jer je savjest surova i teško ih prihvaća. Dakle, s jedne strane, drugi čovjek je prepreka za slobodu.Ali s druge kako je ponavljao s upornošću manijaka svećenik Jozef Tischner postajem slobodan kad sretnem drugog slobodnog čovjeka. I dodavao bi: opijamo se slobodom videći prizor drugog slobodnog čovjeka. Dakle, pretpostavka “moja i tvoja sloboda” je uvjet moje slobode. Sloboda je opća ili je nema. Sloboda je uvijek povezana s nužnošću kompromisa. Apsolutna sloboda, koja istovremeno pomiruje obje strane, nemoguća je. Emanuel Levinas odbacuje pojam prebivanja s drugim kao osnovu morala. Ne radi se o tome da se zajednički maršira, nego da se bude zajedno u moralnoj zajednici. Ne o tome da se bude s drugima u grupi, nego da se bude za druge. Dakle, treba staviti sa strane svoje maksimalne želje i odustati od mnogih od njih. To zahtijeva samoposvećenje, odlaganje na policu svog vlastitog interesa. Čovjek je biće zajednice, upućen je na zajednicu na suživot sa drugima, da bi uopće opstao upućen je na drugoga Aristotel je to davno dijagnosticirao.  Što upučuje na činjenicu da čovjek nije samodovoljan. Tako da čovjek ne samo da tvori zajednicu (koinonikon), nego i političku zajednicu (zoon politicon).

Čovjek je društveno biće koje unutar zajedničkog društvenog života istražuje i pronalazi svoju osobnu sigurnost, egzistenciju, radost, sreću itd a upravo je to smisao moralnog djelovanja/odgoja.  Prema tome  treba imati na umu J.J Rousseauvu misao „sloboda čovjeka nije u tome da može činti sve što želi, nego u tome da ne mora činiti ono što ne želi“.

Zato što djelujemo slobodni mi smo odgovorni za svoja djela, dužni smo da djelujemo moralno (dobro/slobodno), ako to ne učinimo onda se kajemo (javlja se savjest tj. sudimo sami sebi), jer smo znali da smo mogli bolje.

Velika tekuća postmodernost, u kojoj živimo: individualizacija, raspad etičkih konteksta, oslabljenje autoriteta, njhov veliki broj i nedostatak jedne duhovne vlasti koja bi poništila druge glasove to je s jedne strane velika opasnost. Dovoljno je pogledati oko sebe: živimo u korumpiranom svijetu, gdje se ne drži ni riječ, ni obaveza.

Intelektualno.com

Facebook komentar
Tags: Meho KaravdićMoralVrijeme
Prethodni post

Na Kovačima obilježena 30. godišnjica formiranja Armije RBiH: Uvijek ćemo odavati priznanje i poštovanje najboljim sinovima

Slijedeći post

Kako ukrajnski muslimani provode ramazan u Lavovu

Slijedeći post
Kako ukrajnski muslimani provode ramazan u Lavovu

Kako ukrajnski muslimani provode ramazan u Lavovu

Preporučeno

Kako su epidemije mijenjale svijet: Primjer malih boginja

Kako su epidemije mijenjale svijet: Primjer malih boginja

08/07/20
“Bijela ptica: Rukopisna ostavština Arifa Sarajlije (1861-1916)” autora dr. Fuada Baćićanina

“Bijela ptica: Rukopisna ostavština Arifa Sarajlije (1861-1916)” autora dr. Fuada Baćićanina

11/03/19
Abdulah Skaka za Intelektualno.com: Imamo generaciju mladih sugrađana koja je u toku sa svjetskim trendovima

Abdulah Skaka za Intelektualno.com: Imamo generaciju mladih sugrađana koja je u toku sa svjetskim trendovima

16/10/19
Na današnji dan | 15. juli

Na današnji dan | 18. septembar

17/09/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.