• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Zašto su otoci najljepša i najunikatnija mjesta na zemlji?

Mjesta poput Novog Zelanda, Australije, Havaja i Galapagosa daju nam prostora za maštanje i razmišljanje, ali šta je to na otocima koji čine naučnike znatiželjnima?

Intelektualno1 Intelektualno1
03/06/2020
in Aktuelno, Magazin, Svijet, Zanimljivosti
0
Zašto su otoci najljepša i najunikatnija mjesta na zemlji?
5
Dijeljenja
129
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Slični tekstovi

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

02/02/2023
Dr. Misala Pramenković za Intelektualno o saradnji SDA i SPP: Bošnjaci ovim dobivaju prilično jak politički blok čija obaveza je da zastupa interese Bošnjaka

Dr. Misala Pramenković za Intelektualno o saradnji SDA i SPP: Bošnjaci ovim dobivaju prilično jak politički blok čija obaveza je da zastupa interese Bošnjaka

02/02/2023

Toliko je čarobnog o Galapagoskim otocima. Rodno mjesto Teorije evolucije, pacifički otok je poput laboratorija prirodnih znanosti u kojoj možete gledati kako specifikacije i prilagodbe zaživljavaju. A znajući da su sve divlje životinje vjerojatno tamo došle bilo letom, flotacijskim splavovima ili čistom nesrećom, sve je to puno znatiželjnije i apsurdnije. Šta je to na otocima koji čine naučnike znatiželjnim?

Pet od 19 rezidencijalnih vrsta na ostrvu endemske je vrste, što znači da ih prirodno ne mogu naći nigdje drugo na zemlji. Jedan od njih je pingvin, Galapagoski pingvin, koji je jedini pingvin koji postoji sjeverno od ekvatora -bizaran koncept kad razmislite. Također, gmazovi ovdje obiluju, u usporedbi s sisarima, a neke poput morskih iguana mogu se vidjeti ispružene na spokojnoj plaži bez gotovo nikakvog straha od ljudi. Takav endemizam gotovo uvijek postoji na otocima zbog njihove udaljenosti i fizičke povezanosti s drugim kopnenim masama tijekom dužih vremenskih razdoblja. To omogućava visoko specijaliziranim vrstama da se pojave s neobičnim prilagodbama, uključujući patuljke, neletenje i gubitak odbrambenih mehanizama – koji zauzimaju ekološke niše ovisno o veličini i topografiji otoka na kojem se nalaze.
Stvari postaju intenzivnije na mjestima poput Havaja, gdje je preko 90% otočnih vrsta endemsko. Sejšeli imaju najviši nivo endemizma vodozemaca u svijetu, a Madagaskar podržava više od 8.000 endemija, najviši u subsaharskoj Africi. Ova stvorenja kreću se od naučno čudesnih do potpuno slatkih. Uzmimo za primjer gnoj s tri prsta koji se nalazi na otoku Isla Escudo de Veraguas, malom otoku kraj obale Paname. Službeno opisan davne 2001. godine, otkriveno je da se lijen znatno razlikuje od najbliže rodbine na susjednom ostrvu kao rezultat procesa poznatog kao izolirani patuljasti. To se događalo kroz historiju, upravo od dinosaura. Javlja se na otocima na kojima se vrste smanjuju tako da resursi mogu duže trajati, a termoregulacija je lakša.
Općenitije pravilo otoka – koje se naziva i Fosterovo pravilo – uključuje i otočni gigantizam, koji djeluje obrnuto na patuljasti oblik, što najvjerojatnije omogućava određenim vrstama mogućnost prelaska veće udaljenosti radi dobivanja resursa. Divovske kornjače na ostrvima Galapagos i na Sejšelima sjajni su živi primjeri toga danas.
“Otoci” staništa mogu se pojaviti i na kopnu kroz duge vremenske periode – posebno u tropskim prašumama koje su možda razbijene u fragmente, ali zatočenje ostavlja ostrvske vrste podložne prijetnjama stranaca. Trgovina, turizam i promet slučajno su nosili invaziju širom svijeta, najznačajnije u brodskoj balastnoj vodi, a to je uzrokovalo masovno propadanje osjetljive ravnoteže stvorene na otocima kroz stoljeća. Neke vrste koje trenutno postoje na otocima nekada bi se smatrale invazivnim, ali ljudska aktivnost složila je stopu uništavanja – neke vrste ulaze na Havaje oko 2 miliona puta brže od prirodne stope.

Mjesta poput Novog Zelanda, Australije, pa čak i Galapagosa, imaju stroge zakone protiv invazivnih osoba, jer se slika njihove potencijalne štete samo pojačava.

Discovery

Za Intelektualno.com preveo i pripremio: Mirza Malović

Facebook komentar
Tags: Endemske vrsteotocizanimljivosti
Prethodni post

Hrvatska granica: Između nade i brutalnosti

Slijedeći post

Naučnoistraživački tim Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u saradnji sa ANUBiH izolirao „BiH“ soj COVID-19 virusa

Slijedeći post
Naučnoistraživački tim Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u saradnji sa ANUBiH izolirao „BiH“ soj COVID-19 virusa

Naučnoistraživački tim Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u saradnji sa ANUBiH izolirao „BiH“ soj COVID-19 virusa

Preporučeno

Zločin Njemačkog carstva u Namibiji

Zločin Njemačkog carstva u Namibiji

28/09/19
Emigracija u SAD prije 1965. godine

Emigracija u SAD prije 1965. godine

04/06/20
Njemačka: Svaki četvrti kršćanin razmišlja o napuštanju crkve

Njemačka: Svaki četvrti kršćanin razmišlja o napuštanju crkve

15/12/22
Klopka za Putina: Rat sve duži, teži, neugodniji

Klopka za Putina: Rat sve duži, teži, neugodniji

03/10/22

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.