Zašto je važno da Bosna i Hercegovina i Poljska imaju dobre međudržavne odnose? Zašto je važno da Bosna i Hercegovina i Poljska imaju dobre međudržavne odnose?
U vrijeme kada su Milorad Dodik i strukture vlasti manjeg bh. entiteta krenule u formiranje rezervnog sastava policije, mali broj država iznio je jasnu... Zašto je važno da Bosna i Hercegovina i Poljska imaju dobre međudržavne odnose?

U vrijeme kada su Milorad Dodik i strukture vlasti manjeg bh. entiteta krenule u formiranje rezervnog sastava policije, mali broj država iznio je jasnu procjenu kuda taj proces vodi. Jedna od njih je Poljska. Ambasadorica ove zemlje pri UN-u Joanna Wronecka iznijela je kategoričan stav svoje zemlje: “Uvođenje rezervnog policijskog sastava u entitetu RS je osnivanje entitetskih oružanih snaga”

Tada je Poljska uz Sjedinjene Američke Države i Veliku Britaniju, bila jedna od samo nekoliko zemalja koje su bile spremne stati u odbranu interesa Bosne i Hercegovine u Vijeću sigurnosti UN-a. Mnoge Evropske zemlje iz različitih razloga odlučile su se na veoma pasivan pristup nastalom problemu.

Da to ne bude sve, ambasadorica Wronecka se osvrnula i na formirane komisije od strane vlasti manjeg bh. entiteta kojom bi se revidirala utvrđena istina o genocidu počinjenom u Srebrenici. Ona je taj potez definisala kao reviziju prošlosti, te dodala: “Odluka RS-a da formira komisiju koja bi trebala ponovo otvoriti pitanje interpretacije događaja u Srebrenici je posljednji takav primjer. Nema prostora za drugačiju interpretaciju.“

Neko vrijeme Poljska je bila među deset najvećih donatora za Bosnu i Hercegovinu. Unatoč svemu, svijest o razmjeru uključenosti u stabilizaciju regije vrlo je ograničena i rijetko se koristi na međunarodnoj sceni. Jačanje poljskog saveza sa Sjedinjenim Američkim Državama to stanje polako mijenja.

Primarni cilj Poljske politike jeste smanjenje ruskog utjecaja u Evropi, pa stoga i na Balkanu. Ovdje su interesi naše zemlje i Poljske posebno usklađeni, jer je primarni interes Rusije zaustavljanje širenja NATO pakta. U realizaciji tog strateškog cilja ruske vlasti su pronašli partnera u vlastima manjeg bh. entiteta i Miloradu Dodiku.

Rusija je stavila „veto“ na Rezoluciju UN-a o Srebrenici, a Vitalij Čurkin (Vitaly Churkin) tom prilikom je izjavio: “Britanski nacrt nije konstruktivan i izaziva sukobe, optužuje samo jedan (Srpski) narod. Takav pristup je politički motivisan, nije legitiman i ne služi napretku u Bosni i Hercegovini”

Posljednja izjava Milorada Dodika o tome da bi „zbog Rusije odbio ulazak u EU“ otkrila je mnogo toga bitnog. Sada je jasnije ko je glavni „vanjski kočničar“ euroatlantskih integracija naše zemlje. Srecko Latal, Edit Inotai, Miroslava Germanova, Rob Anderson i Claudia Ciobanu u svom tekstu za „Balkan Insight“ pod nazivom V4 to Carry Flame for Balkan Hopes of EU Membership  navode: “Odnosi Poljske s Balkanom dospjeli su u fokus u julu kada je poljski grad Poznan bio domaćin posljednjeg samita o Zapadnom Balkanu. Održan je u sklopu takozvanog Berlinskog procesa, pokrenutog 2014. godine kao podrška pridruživanju Balkana EU. Tom prilikom poljski predsjednik Andrzej Duda je izjavio: “Bez pune integracije Balkana, s njegovim prekrasnim tradicijama i kulturnim spojem, Europa neće početi disati u potpunosti.“

Zbog toga je potrebno raditi na izgradnji boljih strateških odnosa sa Poljskom, stabilnom članicom i Evropske Unije, ali i NATO pakta. Poljska se pokazala i kao značajan faktor podrške Ukrajini koja se trenutno nalazi u teškoj situaciji, posebno zbog svoje ovisnosti o ruskom gasu. Kao reakcija na takvo stanje, 31. augusta 2019. godine je potpisan sporazum o kooperaciji između Sjedinjenih Američkih Država, Poljske i Ukrajine koji između ostalog predviđa snabdijevanje Ukrajine plinom kroz Poljsku.

Za Intelektualno.com piše: Faris Marukić

 

 

Facebook komentar

Intelektualno