• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Historija

Zaboravljeni genocid nad Čerkezima

Intelektualno Intelektualno
18/12/2022
in Historija, Historijski događaji, Svijet, Svjetska historija
0
Zaboravljeni genocid nad Čerkezima
0
Dijeljenja
509
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Gruzijska skupština, 20. maja 2011. godine, donijela je Rezoluciju kojom je kao genocid označen plansko, masovno ubijanje i protjerivanje Čerkeza od strane ruske carske vojske 60-ih godina 19. stoljeća. U Rezoluciji se također navodi da one koji su deportovani iz svoje domovine i njihove potomake treba priznati kao izbjeglice. Taj potez bio je iznenađenje za svijet koji je ovaj zločin zaboravio desetljećima nakon uništenja ovog, većinski muslimanskog, kavkaskog naroda 1864. godine.

Brisanje Čerkeza iz kulturnog sjećanja Europe bilo je naglo i totalno: dok je između 1830-ih i 1860-ih bilo gotovo nemoguće kupiti europske novine bez da nađete članak koji bi raspravljao o Čerkezima, do 1900. godine, jedina referenca na “Circassiu” u europskim medijima odnosila se na luksuzni brod koji nosi to ime.

Slični tekstovi

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

02/02/2023
Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

31/01/2023

Čerkezi su nastojali da sačuvaju svoj identitet, uvijek s nadom da će se jednoga dana vratiti u svoju domovinu, ali krvavo 20. stoljeće odvratilo je svjetsku pozornost od njihove borbe, te su se suočili s mogućnošću da će njihova žrtva zauvijek biti zaboravljena.

Riječ je o dešavanjima u malom kanjonu koji je nekad bio poznat pod nazivom Qbaada. Ovdje su Čerkezi i njihovi abhazijski saveznici pružili zadnji otpor protiv Rusa u maju 1864. godine. Rusi su nakon slamanja otpora 21. maja (prema starom ruskom kalendaru) održali povorku i banket u Qbaadi na kojoj su medalje dodijeljene oficirima odgovornim za konačnu pobjedu. Čerkezi su odvedeni u Soči, gdje ih je na hiljade umrlo, dok su čekali da ih brodovi odvedu u Osmansko Carstvo.

Ruski oficir Ivan Drozdov opisao je prizor oko Sočija dok su Rusi slavili: Na putu naše oči su se susrele sa zapanjujućim slikama: leševi žena, djece, starih osoba, rastrganih i napola pojedenih od pasa; protjerani , gladni i bolesni, gotovo preslabi da bi pomaknuli noge, urušavajući se od iscrpljenosti i postajući plijen psima dok su još živi.

Qbaadu su 1869. naselili ruski imigranti i oblast preimenovali u Krasnaya Polyana (Crvena Livada). Možda bi ovaj genocid i bio prepušten zaboravu da Međunarodni olimpijski komitet (MOO) nije dodijelio organizaciju Olimpijskih igara 2014. godine Rusiji i Sočiju, koje su se održale na 150. godišnjicu uništenja Čerkeza na Crvenoj Livadi, gdje su Rusi slavili, dok su Čerkezi izdisali na obali. MOO je, moguće nesvjesno, ponovo aktualizirao gotovo zaboravljeni genocid i doveo Čerkeze ponovo u  međunarodnu arenu.

Kavkazom su ruski carski oficiri vladali kao svojim ličnim feudom, a car i njegovi ministri nisu bili dovoljno informisani o regiji kako bi osporili njihovu prosudbu. Muriel Atkin ističe, da je ta slabost u sistemu upravljanja stvorila probleme za Rusiju na cijelom Kavkazu i šire: To je naročito istinito kada su u pitanju područja kao što su Kavkaz i Iran, koji su bili udaljeni od tradicionalnih interesa većine ruske elite. Malo je ljudi razumjelo, ili čak tvrdilo, da razumiju tamošnje stanje, pa carevi nisu imali drugog izbora nego da se oslone na iste neobrazovane ili pristrane ljude kakve je Katarina Velika imala prije njih.

Zapovjednici od Alekseja Ermolova 1820-ih do Nikolaja Evdokimova 60-ih godina 19. stoljeća redovno su obmanjivali St. Petersburg i namjerno sabotirali politike koje su mogle dovesti do mirnog okončanja rata. Uništenje Čerkeza počelo je u fizičkom smislu desetljećima prije konačnog udarca 1860-ih i nastavio se nakon genocida 1864. godine. Jednom kada je Katarina Velika odlučila 1760-ih da sjeveroistočne obale Crnog mora treba biti ruska, carska vojska malo po malo potiskivala je Čerkeze sve dok nisu bili okruženi u visokim planinama. Do 1820-ih velika većina Kabardijanaca je ili ubijena ili protjerana u „Zapadnu Čerkeziju“, gdje su boravili do kobne 1864. godine.

Kemal H. Karpat je u svom djelu napisao da Počevši od 1862., i nastavljajući se kroz prvo desetljeće dvadesetog stoljeća, više od 3 milijuna ljudi pripadnika kavkaskih naroda, često zajednički nazivani Čerkezi, bili su prisiljeni od strane Rusa da napuste zemlju svojih predaka. 

Salaheddin-beg spominje 1867. ukupno 1.008.000 izbjeglica s Kavkaza i Krima, od kojih je 595.000 u početku bilo naseljeno na Balkanu. Dodatnih pola miliona iseljava se 1879., i još pola miliona do 1914. godine.  Većina njih bili su Čerkezi, iako su među njima bili i krimski Tatari, Čečeni i drugi muslimanski narodi. Stotine hiljada muškaraca, žena, staraca i djece stradalo je na ovom putu bez povratka. Rusi su ih progonili i iz njihovih novih domova na Balkanu. Oni koji su ostali u Rusiji i oni u dijaspori borili su se sljedećih pet generacija da očuvaju svoju kulturu. Nažalost, države u kojima živjeli su bili više zainteresirani za njihovu asimilaciju.

Za Intelektualno.com piše: Faris Marukić

Facebook komentar
Tags: ČerkeziFaris MarukićGenocidGenocid nad ČerkezimaRusija
Prethodni post

Okrugli sto povodom 110 godina od rođenja Husein-ef. Đoze

Slijedeći post

Hodžić za Intelektualno: Srbija ne želi da prihvati da Kosovo, Crna Gora i BiH odavno nisu njeno dvorište

Slijedeći post
Hodžić za Intelektualno:  Srbija ne želi da prihvati da Kosovo, Crna Gora i BiH odavno nisu njeno dvorište

Hodžić za Intelektualno: Srbija ne želi da prihvati da Kosovo, Crna Gora i BiH odavno nisu njeno dvorište

Preporučeno

Naučnoistraživački tim Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u saradnji sa ANUBiH izolirao „BiH“ soj COVID-19 virusa

Naučnoistraživački tim Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u saradnji sa ANUBiH izolirao „BiH“ soj COVID-19 virusa

03/06/20
Džemat Ikre Minhen: Očuvanje bošnjačkog identiteta, običaja i bosanskog jezika jedan su od značajnih ciljeva našeg djelovanja

Džemat Ikre iz Minhena do sada prikupio 95% sredstava za kupovinu centra

20/05/20
Promocija knjige “Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja” u Mostaru

Promocija knjige “Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja” u Mostaru

13/11/19
Dr. Omer Kovčić za Intelektualno: Aktuelna dešavanja u Ukrajini nisu nikakvo iznenađenje, gledajući sa aspekta hidropolitike

Analiza dr. Kovčića za Intelektualno: Reverzibilne hidroelektrane ponovo se vraćaju na velika vrata

18/04/22

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.