• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Za “manjak ljubavi” – obostrana je krivica

Intelektualno Intelektualno
11/01/2019
in Aktuelno, Dijaspora, Mišljenje
0
Kontinuiranim radom i stvaranjem pozitivne atmosfere možemo doći do zajedničkog cilja
0
Dijeljenja
61
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Bošnjačka “migrantska priča” započela je još krajem 19. stoljeća, kada, uslijed okupacije Bosne i Hercegovine, veliki broj stanovnika svoje utočište traži, prije svega, u Turskoj, ali i u ostalim evropskim zemljama. U prvoj polovini 20. stoljeća, a posebno nakon svjetskih ratova, Bošnjaci su, najčešće iz ekonomskih razloga, napuštali domovinu, odlazeći u bogate evropske zemlje. Trend migracija nastavljen je i u drugoj polovini 20. stoljeća, kada Bošnjaci najviše naseljavaju Njemačku i Austriju te skandinavske zemlje. Prema zvaničnim podacima koje je 2014. godine objavilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, 1.941,729 ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine živjelo je izvan granica svoje zemlje. Uzme li se u obzir rast iseljavanja u posljednjih nekoliko godina, dolazimo do zaključka da u zemljama iseljeništva ima više od dva miliona građana koji vode porijeklo iz Bosne i Hercegovine.

NEZAINTERESIRANA TREĆA GENERACIJA

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

Činjenica da bosanskohercegovačka dijaspora godišnje ulaže oko 1,57 milijardi eura u Bosnu i Hercegovinu govori o njenoj veoma važnoj ulozi u ekonomskom razvoju ove zemlje. Kao najveći ulagač, dijaspora bi trebala mnogo više utjecati na procese u zemlji svog porijekla, ali to nije slučaj. Na izborima 2014. godine pravo glasa iskoristilo je svega 30.000 državljana Bosne i Hercegovine koji žive van granica domovine, što je poražavajući podatak. Shvativši da je dijaspora uspavana po pitanju političkih procesa koji se odvijaju u Bosni i Hercegovini, širom dijaspore organizirane su ovog ljeta brojne akcije s ciljem animiranja dijaspore pred predstojeće izbore.

Akcije su urodile plodom, a rezultat toga rekordan je broj prijavljenih Bošnjaka iz dijaspore za izbore koji se održavaju 7. oktobra. Međutim, zbog čega je potrebno organizirati akcije i razne skupove kako bi se bosanskohercegovačka dijaspora zainteresirala za aktivno učešće u izbornom procesu? Jedan od odgovora svakako se krije u općoj situaciji koja vlada na političkoj sceni Bosne i Hercegovine, što dijasporu demoralizira u pogledu izlaska na izbore. Mnogo značajniji faktor jeste slaba zainteresiranost treće generacije iseljenika, koja je većinom rođena u zemljama u koje su njihovi roditelji došli prije tridesetak godina.

U jednom od razgovora prvi predsjednik Svjetskog saveza bosanskohercegovačke dijaspore Namik Alimajstorović naveo je da “ova generacija neće biti novi bankomat”, kako se prethodnih godina najčešće gledalo na bosanskohercegovačku dijasporu. Maćehinski odnos i isključivanje iz bitnih procesa u prethodnim godinama u velikoj je mjeri dovelo do “otuđivanja” nove iseljeničke generacije, koja svoju povezanost sa zemljom porijekla sve više manifestira kroz rijetke sportske događaje i povremene godišnje dolaske. Bosna i Hercegovina nema ministarstvo za dijasporu, koje bi preuzelo brigu za svoje građane u zemljama iseljeništva, a upravo krovna organizacija koja bi se bavila pitanjima iseljeništva već je godinama nešto što priželjkuju Bosanci i Hercegovci u svijetu.

Sigurno je da bi osnivanje takve institucije dovelo do unapređenja odnosa na relaciji dijaspora – matica, međutim, mnogo toga treba uraditi i naša dijaspora po pitanju jačanja ovog odnosa. Primjer turskog iseljeništva koje, bez obzira na to gdje se nalazi, veoma brižno i ljubomorno čuva svoj jezik, kulturu i tradiciju četiri ili pet generacija nakon što su njihovi preci napustili Republiku Tursku govori nam da je za “manjak ljubavi” između matice i dijaspore krivica ipak obostrana. Rasprave o dijaspori u Bosni i Hercegovini najaktuelnije su tokom ljeta, kada, zbog godišnjih odmora, dolazi veliki broj naših ljudi rasutih po cijelom svijetu. Septembar je mjesec kada priče i rasprave utihnu, a to potraje sve do kraja decembra, kada određeni dio njih ponovo dolazi u posjetu svojoj rodbini. Činjenica je da treća generacija, koja je rođena van Bosne i Hercegovine, polahko gubi poveznicu sa svojom domovinom, a posjete domovini sve su rjeđe.

PODJEDNAKA ODGOVORNOST

Nezanemariv broj onih što su za svoje životne saputnike izabrali domicilne stanovnike zemalja u kojima sada žive također ima veoma snažnu ulogu na izgradnju ličnosti Bošnjaka koji odrastaju daleko od svoje domovine. Usporedbe radi, na dalekom Islandu, na kojem boravi oko 300 stanovnika porijeklom iz Bosne i Hercegovine, živi i nekoliko hiljada doseljenika iz Poljske. Poljaci su najveća nacionalna manjina na Islandu, a, po načinu svog organiziranja i njegovanja tradicije zemlje iz koje dolaze, mogu poslužiti kao veoma pozitivan primjer. Poljaci su se izborili da njihova djeca kontinuirano uče o kulturi, historiji i jeziku Poljske, što ne utječe na njihovu dobru integriranost u islandsko društvo. Bošnjaci su po dolasku na Island bili veoma srdačno primljeni od Islanđana, a činjenica da su općinske vlasti na Islandu pomagale i finansirale učenje bosanskog jezika svega nekoliko godina nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu dovoljno govori o mogućnostima koja nudi ova zemlja.

Ova napomena veoma je važna zato što danas druga i treća generacija Bosanaca i Hercegovaca ne iskazuju dovoljnu zainteresiranost za učenje bosanskog jezika i historije svoje domovine. Sve je, dakle, do razvijene svijesti i volje koje, nažalost, ima sve manje među mlađom populacijom u dijaspori. Bilo da je riječ o uključenosti u političke procese, njegovanju svoje tradicije ili nečemu trećem, vidljiv je pad interesiranja, za šta sasvim sigurno ne može biti kriva samo matica. Tvrdnja da su loša ekonomska i politička situacija dovele dodatno do zahlađenja odnosa na relaciji matica – dijaspora stoji, ali priče o tome da su upravo ovi faktori presudni nemaju uporišta. Primjeri zemalja iz regije u kojima također ne “cvjetaju ruže” pokazuju da za ljubav trebaju dvije “strane”. Kolika je krivica države zbog udaljavanja dijaspore, toliko odgovornost leži i na dijaspori, posebno na mlađoj populaciji.

Naravno, situacija nije onakva kakvom se dominantno predstavlja, imamo i niz pozitivnih primjera širom Evrope gdje bošnjačka djeca uče bosanski jezik u našim dopunskim školama (Velika Britanija, Švedska, Danska, Njemačka itd.). Iako kroz dopunske škole nastavnici nastoje u djeci probiti ljubav prema domovini na originalan i zanimljiv način, interesiranje za dopunskim školama polahko opada. Najbolji pokazatelj ovakvog trenda jeste Velika Britanija, u kojoj je prije petnaest godina postojalo jedanaest dopunskih škola na bosanskom jeziku, dok ih sada postoji svega šest.

Slična je situacija i u ostalim zemljama u kojima žive Bošnjaci, što je jasan znak da se nešto treba poduzeti. Nastavnici ističu da su dopunske škole nemoćne u situacijama kada roditelji djeci ne razvijaju ljubav prema domovini. Jedno je sigurno, bilo da je riječ o Bošnjacima u Bosni i Hercegovini, ili o Bošnjacima u iseljeništvu, to je jedan narod koji ne bi trebao tražiti izgovore za zahlađenje odnosa. Kao i u svemu, tako i na ovom planu zajedničkim i koordiniranim akcijama može se mnogo uraditi na jačanju domovine Bosne i Hercegovine. Rasprave nam ne donose ništa dobro osim što onim nedobronamjernim zadovoljavaju dnevnu kvotu negativnih vijesti od kojih ni matica ni iseljeništvo nemaju koristi.

Piše: Admir Lisica

Stav.ba

Facebook komentar
Tags: Admir LisicaDijasporaStav
Prethodni post

“Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja” pružaju prikaz života Bošnjaka izvan matice

Slijedeći post

Dokumentarni film Avde Huseinovića: Junak umire jednom (VIDEO)

Slijedeći post
Dokumentarni film Avde Huseinovića: Junak umire jednom (VIDEO)

Dokumentarni film Avde Huseinovića: Junak umire jednom (VIDEO)

Preporučeno

Prelazak na islam tekao je postepeno

Prelazak na islam tekao je postepeno

27/01/19
Doc. dr. Amir Duranović za Intelektualno.com: Gavrilo Princip je prošao put od „zločinca“ pa  „heroja“ do „celebrity ličnosti“

Amir Duranović za Intelektualno.com: Islamska zajednica je od svoga osnutka do danas, zajednica koja kontinuirano radi

28/04/21
Proces integracije: Koliko su islam i muslimani zapravo dio Njemačke?

Proces integracije: Koliko su islam i muslimani zapravo dio Njemačke?

19/09/20
Šest lekcija o produktivnosti iz “Bitke na Bedru”

Šest lekcija o produktivnosti iz “Bitke na Bedru”

09/05/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.