Vođa venecuelanske opozicije Juan Guaido se proglasio predsjednikom u srijedu, nakon čega je zadobio podršku SAD-a i većine latinoameričkih zemalja. Trenutni predsjednik Venecuele socijalista Nicolas Maduro je zbog ovog čina podrške prekinuo diplomatske veze sa SAD. Maduro je dao rok od 72 sata američkim diplomatama da naspuste Venecuelu. Američki predsjednik Donald Trump je podržao Guaida te je pozdravio njegovu namjeru da uskoro održi izbore. Kanadske vlasti su ubrzo nakon toga podržale američku izjavu, a sa njma i vlade Brazila i Kolumbije koje pripadaju desnoj političkoj ideji. Američi State Department je u izjavi nakon Madurove odluke naveo kako ne namjerava opozvati svoje diplomate, budući da ne priznaje Madurov režim kao legitiman.
Na skupu podrške koji se održao u istočnom djelu grada Caracasa, Guaido je naveo kako namjerava uspostaviti tranzicionu vladu koja bi pomogla zemlji da izađe iz ekonomske krize koja je izazvana hiperinflacijom. Guaidov potez vodi Venecuelu u nepoznatu teritoriju, sa mogućnošću dodatnog usložnjavanja situacije. Ako ne bi došlo do razrješeja krize postoji mogućnost da u Venecueli dođe do djelovanja dvaju paralelnih vlada, Guaidove koja je priznata od strane Zapadnih demokratija i Madurove. Guaido ima podršku velikih sila no nema upravu nad institucijama kakvu ma Maduro.
U televizijskom obraćanju Maduro je naveo kako je državni udar ostvaren podrškom SAD koja nastoji da upravlja Venecuelom iz Washingtona. Unatoč ekonomskoj krizi Maduro je pozdravio dolazak dva ruska bombardera Tu-160. Ove ruske letjelice su prošlog mjeseca sletjele u Caracas, a imaju mogućnost nošenja nuklearnog oružja. Ovaj potez je pokazao podršku Moskve socijalističkom režimu Madura. Državni sekretar Mike Pompeo i glasnogovornik Pentagona pukovnik Rob Manning su kritikovali ovaj potez dvaju vlada.
Maduro je svoj drugi mandat započeo 10. januara, nakon većinom bojkotovanih izbora održanih prošle godine. Mnoge svjetske vlade su izbore nazvale farsom. Trump je naveo: “Nastavit ću da koristim snagu američke diplomatije i ekonomije u cilj vraćanja demokratije u Venecueli”. Moguće ja da dođe do uvođenja sankcija na venecuelansku naftu, u toku naredne sedmice. Ova Južnoamerička zemlja ima najveće rezerve sirove nafte na svijetu i jedan je od glavnih dobavljača za američke rafinerije, iako je izvoz opterećenj ekonomskim uslovima. Tokom Madurove vlasti država je dožvjela najveću ekonomsku krizu sa predviđanjima da bi hiperinflacija mogla dosegnuti 10 miliona procenata ove godine.
Oko 3 miliona građana Venezele je naspustilo ovu zemlju u poslijednjih pet godina bježeći od nestašice hrane i lijekova. Situacija u Venecueli je jako složena, a izgleda da bi moglo uskoro doći do kuliminacije. Maduro zasigrno nema isti politički kakacitet kao što je to imao Hugo Chavez prijašnji predsjednik Venezuele. Zaista socijalizam u teoriji izgleda primamljivo ali ispostavlja se da je Venecuela još jedan primjer da ovaj sistem ne može da prati moderne ekonomske tokove.
Piše: Haris Popaja
intelektualno.com
