• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Vedad Deljković za Intelektualno.com: Mladima savjetujem da ne budu pasivni

Intelektualno Intelektualno
06/08/2019
in Aktuelno, BiH, Intervju
0
Vedad Deljković za Intelektualno.com: Mladima savjetujem da ne budu pasivni
91
Dijeljenja
367
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Vedad Deljković Vijećnik je grada Sarajeva. Rođen je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, gdje je magistrirao politologiju.  Sa njim smo razgovarali o stanju mladih u bh. društvu, aktivizmu, ali i o dosadašnjim političkim aktivnostima

Intelektualno: Vijećnik ste u skupštini grada Sarajeva, koliko ste zadovoljni dosadašnjim radom i koji su Vaši prijedlozi za poboljšanje života u glavnom gradu Bosne i Hercegovine?

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

Deljković: Da, vijećnik sam u Gradskom vijeću Grada Sarajeva i često mi se, s pravom, postavljaju ovakva i slična pitanja. Živim u ovom gradu i mislim da razumijem potrebe i želje njegovih stanovnika za čistim zrakom, čistom rijekom,  kvalitetnim javnim prevozom, zelenim površinama kojih je sve manje umjesto da ih bude sve više… Dugo bih nabrajao šta sve treba popraviti i unaprijediti samo do zadovoljavajućeg nivoa. Zato sam, čim sam imenovan vijećnikom, želeći se odmah aktivirati, tražio strateške dokumente na osnovu kojih se radi u Gradu Sarajevu. Nisam to našao. U Gradskoj upravi se realizuje puno projekata ali na temelju podnesenih inicijativa različitih subjekata, a na koji se način odabiru projekti za realizaciju, nisam siguran. Moj stav je da, ako imate puno posla, ako mnogo toga treba popraviti, unaprijediti, uljepšati, podići na veći nivo, morate znati taj posao klasificirati i poredati po važnosti. A kad je riječ o jednom gradu, njegovi građani najbolje identificiraju izazove i prioritete kojima se predstavnici vlasti trebaju baviti.  Zato preferiram donošenje kvalitetne i provedive, lokalne razvojne strategije, gdje se kroz javne rasprave svih zainteresiranih strana definišu prioriteti. Tako bismo dobili jasnu viziju o tome kakvo Sarajevo u budućnosti žele njegovi stanovnici.  U tom dokumentu, naravno, definiše se i kojim sve aktivnostima želimo ostvariti zadane prioritetne ciljeve, zatim ko će to uraditi, u kom vremenskom okviru i od kojeg novca. Mislim da bi se na ovakav način radilo bolje i kvalitetnije.

Pozitivan primjer toga je pilot inicijativa „Sarajevo-Smart City inicijativa“ koju finansira UNDP, a koja ima za cilj otvoriti dijalog između građana, predstavnika vlasti, akademske zajednice i privatnog sektora o budućnosti razvoja Sarajeva kao „pametnog grada“. Čim se zove pilot inicijativa, znači da je malih razmjera, ali je zamišljena da potakne javnu raspravu između gore navedenih strana s ciljem poboljšanja javnih usluga (čist i predvidljiv javni prevoz, poboljšan gradski saobraćaj kao rezultat pametnog parkiranja, unaprjeđenje javne rasvjete, unaprjeđenje kvaliteta zraka, upravljanje otpadom…) i to pomoću novih najnaprednijih tehnologija. U martu ove godine provedeno je istraživanje u kojem su građani Sarajeva jasno rekli koji su izazovi, a koji potencijali prioriteti, i na osnovu toga je raspisan poziv za podnošenje prijedloga za projekat Smart Sarajevo. To je ono o čemu pričam i na čemu kontinuirano insistiram. Najprije pitajmo one  koje zastupamo, šta je to prioritetno da se radi, a ne odlučujmo to u njihovo ime. Onda transparentno odaberimo ko će i na koji način to realizirati. Budimo ozbiljni!

Intelektualno: Uputili ste inicijativu da svaki učenik primi stipendiju. Kakva su očekivanja od ove inicijative ? Šta će to značiti za mlade ljude?

Deljković: U razvijenim zemljama školovanje je prepoznato kao jedan od najvažnijih i najutjecajnijih elemenata za budućnost jedne države. Obrazovni sistem se u tim zemljama kontinuirano usklađuje sa potrebama tržišta rada, uvodi se više praktične nastave u skladu sa standardima iz EU, pa poslodavci dobivaju stručni kadar koji je odmah produktivan, jer već posjeduje potrebno znanje i kompetencije. U isto vrijeme potiču se privredni subjekti da primaju učenike na praksu i za to im se daje podsticaj. To su sistemska rješenja koja uveliko doprinose razvijenosti realnog sektora i privrednog napretka.

Kod nas je situacija potpuno drugačija. Najviše učenika upisuje gimnazije, a manji broj se odlučuje za druge vrste stručnih škola. Zato smo u Gradskoj upravi odlučili da prednost stipendiranja imaju učenici koji se školuju za zanatska zanimanja i učenici tehničkih škola. Podnio sam inicijativu da se stipendiraju svi učenici koji su aplicirali i imaju propisane uslove jer je to društveno-odgovorna aktivnost  posebno  značajna za one učenike koji, bez dodatnih finansijskih sredstava, ne bi bili ravnopravno uključeni u proces obrazovanja. Stigao je veliki broj prijava, pa smo zaključili da postoji i  velika potreba za ovakvom vrstom pomoći. Na ovaj način smo željeli potaknuti i druge učenike na konstruktivno razmišljanje o svojoj budućnosti, a roditelje da im pomognu pravilno ih usmjeriti prema izboru zanimanja koje će im omogućiti ostvarivanje osobnih potencijala i zadovoljstva u budućem radnom životu. Inicijativa je jednoglasno podržana i oko 300 učenika, čije su aplikacije bile potpune, dobili su stipendiju koja iznosi 100 KM mjesečno.

Intelektualno: Kako vidite stanje naše omladine? Koji su Vaši savjeti mladima za uspjeh?

Deljković: Imam 33 godine i dosta vremena provodim sa mladim ljudima. Iz  razgovora s njima, ali i na osnovu mnogih drugih izvora informacija mislim da je najveći problemi mladih u BiH nezaposlenost i materijalno-ekonomska nesamostalnost. Neka vas ne zavara skupocjena, markirana odjeća i cjelodnevno sjedenje po ljetnim baštama i kafanama. Sve to finansiraju roditelji. Također je problem što obrazovni sistem  nije usklađen sa potrebama tržišta rada, i  nudi mnoštvo nepotrebnih informacija, a pri tome je praktična edukacija nedovoljna ili nikakva. Tako poslodavci nemaju stručan kadar koji može biti produktivan odmah nakon zaposlenja. Svima je poznata činjenica da postoje deficitarna, vrlo tražena zanimanja poput gotovo svih vrsta zanatskih usluga, zatim informatika, elektrotehnika, mašinstvo, telekomunikacije, energetika, rudarstvo, građevinarstvo, a opet se najviše učenika i studenata upisuje u gimnazije i na visokoškolske ustanove gdje stiču diplome iz oblasti administracije, računovodstva, menadžmenta i upravljanja, ekonomije, marketinga-PR, ….I o ovom sam već govorio. Jako malo mladih ljudi stiče obrazovanje izvan formalnog, po nekim pokazateljima tek svaka treća mlada osoba uključena je u programe neformalnog obrazovanja i to najčešće na kurseve stranih jezika i informatike, te možemo zaključiti da je mali broj njih spremno da se dalje obrazuju za neku novu karijeru ili zanimanje. Bez posla mladi se ne odlučuju  oformiti porodicu niti imati potomstvo. Mislim da bi predstavnici vlasti hitno trebali da se bave usklađivanjem obrazovnog sistema sa tržištem rada, smanje poreze i doprinose za zaposlene, pojačaju borbu protiv rada na crno, ponude prekvalifikacije i doedukacije za deficitarna zanimanja jer će se time dati šansa mladima da dobiju posao i ohrabriti ih da stupe u brak i imaju potomstvo, a samim tim će se zaustaviti i negativni prirodni priraštaj.

Mladima savjetujem da ne budu pasivni, apatični… Da budu aktivni u traženju posla, makar posao bio van struke za koju su se obrazovali. Preporučujem im i da pohađaju neformalne programe obrazovanja s obzirom na sve veće zahtjeve tržišta rada sa sve većim rasponom potrebnih profesionalnih vještina i na sve veću potrebu za cjeloživotnim učenjem. Ovo ističem jer je, u okviru jednog projekta koji implementiraju UNDP, UNICEF i UNESCO rađena je studija u kojoj je navedeno da „Relativno visok postotak nezaposlenih uopće ne traži posao, a većina tokom šest mjeseci prije istraživanja nije radila niti honorarne poslove“. Već sam jedne prilike spominjao ovaj primjer. Moj prijatelj završio fakultet, menadžment nečega, pitam ga šta trenutno radiš, on kaže da čeka posao. Čuj čeka posao! Zato ne čekajte posao, budite proaktivni, radite i poslove izvan struke koju imate, doprinosite, to može samo biti u vašu korist, na štetu nikako!

Intelektualno: Zašto je po Vama bitan aktivizam?

Deljković: Aktivizam razumijevam kao nastojanje da se zagovaraju promjene na bolje u oblasti politike, ekonomije, ekologije, zaštiti ljudskih prava, zaštiti socijalnih i radničkih prava… i u tom smislu aktivno djeluje. Po mom mišljenju biti aktivista je od suštinske važnosti za život svakog čovjeka, jer takav čovjek želi mijenjati sebe i svoju okolinu na bolje. Takav čovjek je socijalno osviješćen, želi napredak za sebe, ali i za druge, ne podnosi nepravdu pa joj se suprostavlja, posjeduje empatiju, često volontira, privržen je i voli svoju mahalu, grad, državu… Takav čovjek može se odmah prepoznati jer on djeluje, aktivno se uključi u proces odlučivanja u lokalnoj zajednici, tako interveniše, ometa nepravdu kad god može, ukazuje na nezakonite poslove, zalaže se da se svačije pravo poštuje… Također, vodi brigu o zaštiti prirode, ali prije nego počne pričati o nečistoći gradskih ulica, organizuje čišćenje svoje, ako želi pričati o potrebi zaštite djece iz osjetljivih grupa obavezno ode da ih posjeti, nečim ih obraduje, riješi im neki problem, često volontira jer ga pokreće želja da čini dobro, voli svoju  državu i  kupuje domaće i samo domaće…To je aktivizam! Inače,  peticije, protesti, prisustvo  javnim skupovima, javna obraćanja, diskusije na internetu… sve je to prazno i jalovo ako prije toga nisi u svom mikro okruženju bio aktivan, ukazao na nepravdu, pomogao potrebnom, prijavio korupciju, odnosno ako se nisi trudio  da pokažeš djelom ono što zagovaraš. Posebno bih istakao volontiranje kao, po mom mišljenju, jedan od najvrijednijih oblika građanskog aktivizma. Volontiranje razvija toleranciju i solidarnost,  ističe ono najbolje u čovjeku, mijenja svijest ljudi, poboljšava kvalitet života, ruši predrasude i negativne stereotipe. Volonterskim radom se doprinosi zajednici, a u isto vrijeme se i onaj koji daje doprinos u tom smislu osjeća korisno. Svako od nas, svjesno ili nesvjesno, postavlja vrijednosti u svojoj mikro i makro sredini u kojoj živi i radi. Te vrijednosti se prihvataju, usvajaju i žive. Pazimo koje vrijednosti promovišemo!

 

Intelektualno: U zadnje vrijeme u našoj državi imamo negativan trend odlaska mladih u razvijenije zemlje. Kako to zaustaviti ili barem ublažiti, odnosno na koji način zadržati mlade u Bosni i Hercegovini?

Deljković: „Siva ekonomija“, velika korupcija, socijalna nesigurnost, loša zdravstvena zaštita, loša politička situacija, loš obrazovni sistem, loše komunikacije, loša infrastruktura… to su teme o kojima stalo slušamo i gledamo, često i zato što ih mediji preferiraju u odnosu na pozitivne vijesti.  Tako među mladima imamo atmosferu nezainteresovanosti, pasivnosti, nedostatka perspektive… U prelijepoj i prebogatoj zemlji Bosni i Hercegovini široko je rasprostranjeno  nezadovoljstvo životom i želja za odlaskom. Kroz cijelu historiju čovječanstva dešavaju se migracije stanovništva i to je normalna stvar. Nemoguće ju je zaustaviti. Međutim, kad je to u ovolikoj mjeri izraženo to je postao ozbiljan problem. To će imati nesagledive posljedice na ekonomiju kroz nedostatak radne snage, zemlja gubi talentirane mlade ljude koji bi mogli pokrenuti ekonomsku, kulturnu i političku obnovu, a država gubi kroz poreze koje bi ti ljudi uplatili. I svi to znaju! Zato nam, kao i u svakom ozbiljnom poslu trebaju strategije i mjere koje će mladima vratiti nadu da je moguće ovdje dobro živjeti. Pokušava se nešto na tom polju, ali bez ozbiljnijeg pristupa neće biti rezultata. Naprimjer, dajemo poticaj mladima da riješe stambeno pitanje, a neizvjesno je da li će u narednoj godini imati posao, radimo na rasterećenju realnog sektora (smanjenje poreza i doprinosa), ali nema mehanizma da ti poslodavci  povećaju plaće…Ja poznajem mnoge mlade ljude koji žele da ostanu i da se izbore za bolji život ovdje. Stoga treba što prije osigurati implementiranje postojećih zakona i mjera kako bismo im dali naznake da radimo na kreiranju boljeg ambijenta i da nam je stalo da ostanu, te konačno početi praviti strateški plan za dugoročni razvoj ove zemlje u kojoj će demografska problematika biti  shvaćena kao strateško razvojno pitanje. Ja se bavim politikom na lokalnom nivou i nažalost, ne mogu mnogo doprinijeti na ovom polju.

Za Intelektualno.com razgovarao: Alen Borić

 

Facebook komentar
Tags: aktivizamAlen BorićMladiSarajevoVedad Deljković
Prethodni post

U Foči održana promocija knjige “Foča – središte Hercegovačkog sandžaka”

Slijedeći post

Kolinda Grabar-Kitarović zloupotrebljava muslimane za predizbornu homogenizaciju

Slijedeći post
Razlog zbog čega je sve manje Bošnjaka na hrvatskim plažama može se pronaći u istupima hrvatske predsjednice

Kolinda Grabar-Kitarović zloupotrebljava muslimane za predizbornu homogenizaciju

Preporučeno

Hoće li Rusija moći otplatiti dugove nakon zapadnih sankcija?

Hoće li Rusija moći otplatiti dugove nakon zapadnih sankcija?

20/03/22
Adis Ahmetović postao novi izvjestitelj Bundestaga za Z. Balkan

Adis Ahmetović: Šah mat, Dodik je gotov!

15/01/22
Poslije intervjua Rada Đokić otišla na kafu, a Muradif na strijeljanje

Poslije intervjua Rada Đokić otišla na kafu, a Muradif na strijeljanje

04/04/21
Inicijativa “Mi to možemo” predstavila konkretne mjere za jačanje bh. ekonomije

Inicijativa “Mi to možemo” predstavila konkretne mjere za jačanje bh. ekonomije

16/06/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.