• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Ustikolina – mjesto na Drini koje baštini mnoštvo kulturnih i historijskih znamenitosti

Intelektualno Intelektualno
17/02/2019
in Aktuelno, Historije Bosne i Bošnjaka, Zanimljivosti
0
Ustikolina – mjesto na Drini koje baštini mnoštvo kulturnih i historijskih znamenitosti
0
Dijeljenja
833
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Ustikolina je gradić smješten na glavnoj komunikaciji Foča-Goražde, na lijevoj obali rijeke Drine. Mjesto baštini mnoštvo kulturnih i historijskih znamenitostima. Po nekim predanjima mjesto se vezuje za stare Ilire koji su egzistirali na ovim prostorima, na što nas upućuju stare nekropole iz toga, ali i iz Rimskog perioda. U historijskim dokumentima Ustikolina se pominje kao važan subjekt Starog Rima, gdje se navodi da je Ustikolina bila poznata po kovnici novca, katedrali, mljekovodu, vodovodu i mostovima, što upućuje na zaključak da je tad Ustikolina imala kulturni, administrativni i politički značaj za cijeli region.

Ostaci iz tog perioda postoje na više mjesta u dolini, a nije rijedak slučaj da mještani doline obrađujući svoja zemljišta nailaze na novac i druge materijalne dokaze iz tursko-osmanskog, ali i iz tog perioda.U donjim Pauncima, naselju kod Ustikoline nalaze se i ostaci male ilirske nekropole koja nas vodi i u period starih Ilira. Prije dolaska Turske u Ustikolini je potpisan veoma, za to vrijeme, važan trgovinski i carinski ugovor između vodeće plemićke porodice Pavlović i dubrovačke republike. Bitno je spomenuti da je i ugledni bosanski vladar Kulin ban baš sa tom istom dubrovačkom republikom potpisao jedan značajan ugovor za tadašnju bosansku državu.

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

U tom periodu srednjovjekovne bosanske države u Ustikolini je postojala velika pijaca na kojoj se trgovalo raznim robama sa trgovcima koji su dolazili iz drugih krajeva i sistemom trampe(roba za robu) nudila poljoprivredne, suhomesnate, ali i mliječne proizvode, te kožu i tkaninu. Prije dolaska Osmanlija u brdima oko Ustikoline, ali i u cijelom kraju sadili su se vinogradi, a mjesto je bilo poznato po još nizom različitih zanata, koja su svoj procvat doživjela dolaskom Osmanlija. Na ovom području u vrijeme srednjovjekovne Bosne živjeli su patareni (bogumili), za koje se vezuje i naziv Bošnjaci, odnosno dobri Bošnjani.

Kad su Turci Osmanlije 1463. godine došli u selo Jošanicu i prešli u Bosnu, naišli su na oružani otpor dijela Bošnjaka, odnosno bosanske vojske. Ovi sukobi su proizveli nekoliko grobalja na različitim lokacijama, u Jošanici, na Presjeci i drugo, koje i danas možemo vidjeti ako se krećemo pomenutim lokacijama. Kad je sultan Mehmed Fatih došao na područje Ustikoline, u samom naselju su živjela tri brata ugledne porodice Kujundžić. Dvojica su prihvatila islam, a treći brat je ostao bogumil.

Međutim, sve trojici je sultan poklonio spahiluke i fermane na upravljanje imajući puno povjerenje u njih. Kasnije su ovi Kujundžići uzeli prezime Spahići, osim trećeg brata koji je ostao na staroj vjeri i sa starim prezimenom. Vjeruje se da se nastanio u Ligatima(selu nedaleko od Ustikoline). Kasnije su neki od potomaka pomenute porodice iz Ligata preselili u Foču, gdje su primili pravoslavlje i postali jedni od najpoznatijih zanatlija svoga vremena. Vješti i ugledni.

Prva džamija u Bosni

Po zvaničnom podatku prva džamija na tlu BIH napravljena je u Ustikolini 1491 godine, a nailazio sam i na druge nezvanične podatke koji govore da je to bilo i znatno ranije(čak 1463.godine). Vjeruje se da je zgradnju džamije finansirao Turhan Emin-beg, veoma obrazovana osoba, koja je ostala upamćena po mnogim pozitivnim dobrima koje je učinio za domicijalno bosansko stanovništvo Ustikoline.

Da je bio obrazovan i ugledan čovjek govori i podatak da je u jednom vremenu bio imenovan za turskog konzula u dobrovačkoj republici, a po obavljenom službovanju ponovo se vratio u Ustikolinu. Ostalo je nepoznato gdje je ukopan. 70-tih godina prošlog vijeka grupa arheologa iz Sarajeva tragala je za njegovim mezarom na Presjeci(mjestu iznad Ustikoline). Slijedeći zapisnik o tom istraživanju kaže se da je tom prilikom pronađen samo dio nišana na kome piše ”Turhan”, a drugi dio nije pronađen, te je i dalje ostala tajna mjesta njegovog ukopa.

Prolazeći ovim krajevima čuveni putopisac Evlija Čelebija, u drugoj polovici 17 vijeka, pohodio je Ustikolinu i Foču i tom prilikom za Ustikolinu rekao da je tu zatekao 176 kuća, Turhan Emin-begovu džamiju i turbe, te mnoštvo dućana, kujundžiluka i konaka. Ustikolina je imala status kasabe, a u prvom vijeku Turske vladavine imala je veći kulturni i politički značaj od Foče.Evlija navodi da je u Foči zatekao 18 džamija, sahat-kulu, oko 500 dućana i jednu crkvu. I na kraju Evlija konstatuje da se stanovnici, bez obzira da li bili muslimani ili pravoslavci, masovno bave vinogradarstvom.

Džamija u Ustikolini je prvobitno zidana od kamena u pravoj četvorini, a sa svake strane zida imala je po četiri prozora, koji su bili izrađeni u arapskom stilu. Munara, podignuta na desnoj strani džamije, sazidana je od tesanog kamena, a na vrhu ispod šerefe oko munare istesane su u kamenu fine šare u obliku čaše(stalaktita). Visina munare bila je skoro identična visine Aladža džamije u Foči. Kako sama džamija, tako i munara bila je pokrivena olovom, a sofa pred džamijom crijepom. Krov džamije i munare mjenjao se vremenom, dočim su temeljni zidovi ostajali isti.

U džamiji nije bilo nikakvih šara, osim jedne na zidovima mimbere. U posljednjem ratu došlo je do rušenja Turhan Emin-begove džamije, koja je velikim entuzijazmom i voljom ovdašnjih vjernika ponovo sagrađena. Trenutno je poznata po visini svoge minareta koji iznosi oko 60 m. U blizini džamije nalazi se mekteb, imamska kuća, abdestahana, gusulhana, te ured medžlisa IZ-e. Oko džamije nalazi se staro groblje, a desno od iste nalazi se turbe u kojem je ukopan Kadri alaj-beg Čengić, koji je bio praotac današnje obitelji Čengića sa Odžaka, koje je udaljeno par kilometara od Ustikoline. Ustikoljani su od ranije bili poznati kao vrlo vrijedni i marljivi ljudi. Jedan period uz Fočake bili su poznati i po uzgoju vinove loze, a kasnije po sadnji i obradi duhana, ali i po mnogim bitnim zanatima.

Ustikolina do 1992. godine

Ustikolina je u svom širem području, do 1992.godine, imala oko 6 400 stanovnika, odnosno preko 286 domaćinstava. Nju su činile slijedeće porodice: Šahovići, Mulabdići, Omerbašići, Karovići, Hodžići, Travari, Jamakovići, Imamovići, Matusi, Isanovići, Hadžimuratovići, Delići, Hanjalići, Dedovići, Marevci, Trakići, Zukobašići, Buljubašići, Džani, Čavrci, Ramovići, Bajrovići, Podruzi, Bašići, Bakije, Škami, Čimpi, Kunovci, Ikovići, Karupi, Pišmi, Rahmani, Krndžije, Sakalaši, Gogalije, Osmanspahići, Ćorići, Kalkani, Pjani, Budnje, Mujići, Ljubinci, Mirojevići, Gagovići, Marići, Becirbašići, Čelici, Herići, Smajovići, Kljuni, Ahmetagići, Šišići, Šunji, Kundi, Budimlije, Kartali, Haskovići, Crnete, Omerspahići, Kušundžije, Kurtovići, Mekići, Borovine, Karamani, Drece, Borovići, Muhovići, Jahići, Lagarije, Čengići, Gradišići, Tahmazi, Kadići. Bitno je spomenuti i  CVILIN, lociran odmah preko rijeke DRINE na njenoj desnoj obali. Tu su živjele Drece, Sofradžije, Subašići, Brajlovići, Džombe i ostali. Do 1943. Cvilin je imao i svoju džamiju i mejtef, koji su u Drugom svjetskom ratu zapaljeni i nikad nažalost nije došlo do njihovog obnavljanja. Pored Cvilina pomenućemo i Odžak koji se nalazi oko 2 km uzvodno uz Kolinu. To je poznato begovsko naselje, kog je utemeljio u 18 stoljeću Kadri alaj beg ČENGIĆ. Vršio je službu alajbega hercegovačke nahije sa sjedištem u Foči. Pored kula i stambenih zgrada tu su se nekad nalazili izgrađeni konaci, koji su bili na usluzi musafirima i putnicima namjernicima, posjetiocima Odžaka.

 Za Intelektualno.com piše: Admir Iković

Facebook komentar
Tags: Admir IkovićUstikolina
Prethodni post

Promocije knjige “Nedžmettin Erbakan – život, djelo, ideja”

Slijedeći post

Odnos između Bosne i Dubrovnika u vrijeme Kandijskog rata

Slijedeći post
Mohačka bitka je dovela do ekspanzije Osmanskog Carstva

Odnos između Bosne i Dubrovnika u vrijeme Kandijskog rata

Preporučeno

Usvojena peticija e-1837 u kojoj se traži krivično sankcionisanje negatora genocida u Srebrenici u Kanadi

Doprinos istini i pravdi: You Tube objavio da će ukloniti sadržaj koji negira holokaust i genocid

06/06/19
Zabrana potvrda o djevičanstvu

Zabrana potvrda o djevičanstvu

24/09/20
Safvet-beg Bašagić – markantna ličnost naše historijske scene

Safvet-beg Bašagić – markantna ličnost naše historijske scene

28/01/19
Ukrajinski muftija Ismailov: Muslimani brane svoju državu kao i svi drugi Ukrajinci

Ukrajinski muftija Ismailov: Muslimani brane svoju državu kao i svi drugi Ukrajinci

27/02/22

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.