Ustavi četiri kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine koriste termin „županija“ iako je još 1998. godine odlukom Ustavnog suda Federacije BiH oglašen kao neustavan. Osim navedenog, ključni dokument ovih kantona koriste i termin „bošnjački jezik“ što je također u neskladu sa Ustavom Federacije, a o čemu se Ustavni sud FBiH jasno odredio, jer najviši pravni akt Federacije kao službene jezike definiše „bosanski jezik i hrvatski jezik“.
Ustavni sud je navedene odluke donio po apelaciji tadašnjeg premijera FBiH Edhema Bičakčića 7. jula 1998. godine. Kanton 10 (Livno), Hercegovačko-neretvanski kanton, Posavski i Zapadnohercegovački kanton u svojim propisima potpuno neustavno koriste termine „županija“ i „bošnjački jezik“. Odluka sude se pored navedenog bavi i pitanjem simbola koji se upotrebljavaju na grbu i zastavi Zapadnohercegovačkog kantona.
Presudu po apelaciji premijera Bičakčića donosimo u cijelosti:
Ustavni sud Federacije BiH, na osnovu člana IV. C. 10 (2) b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i čl. 13, 18, 28. i 29. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 6/95), nakon održane rasprave, na sjednici od 7. jula 1998. godine, donio je
PRESUDU
Utvrđuje se da čl. 8, 9, 10. i 30. Ustava Zapadnohercegovačkog kantona (“Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, broj 1/96), nisu u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Utvrđuje se da upotreba naziva “županija” u čl. 1-18, 21, 26, 27, 29, 30, 36, 38, 42, 43, 45, 47, 49, 57, 71, 73, 78, 82. i 84. Ustava Zapadnohercegovačkog kantona nije u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Utvrđuje se da je član 11. Ustava Zapadnohercegovačkog kantona u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Ova presuda objavit će se u “Službenim novinama Federacije BiH” i u “Narodnim novinama Zapadnohercegovačkog kantona.
Obrazloženje
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Edhem Bičakčić, pod brojem 01.7.192/98 podnio je 5.3.1998. godine Ustavnom sudu Federacije BiH Zahtjev za utvrđivanje ustavnosti čl. 8, 9, 10, 11. i 30. Ustava Zapadnohercegovačkog kantona i čl. od 1-18, 21, 26, 27, 29, 30, 36, 38, 42, 43, 45, 46, 47, 49, 57, 71, 73, 78, 82. i 84. Ustava Kantona u kojima je sadržana riječ “županija”.
U obrazloženju zahtjeva naveo je da su čl. 8. i 9. Ustava Kantona kojima se uređuje grb i zastava ovog Kantona, koncipirani na način koji upućuje na prisustvo samo jednog konstitutivnog naroda (Hrvata), suprotni čl. I. 1. (1). II. A. 2. (1) d) i V. 4. b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojima se garantuje nacionalna ravnopravnost, utvrđuje konstitutivnost Bošnjaka i Hrvata, zabranjuje diskriminacija po nacionalnom porijeklu i predviđa da se kantonalnim ustavom osigurava zaštita prava i sloboda utvrđenih Ustavom Federacije BiH. Članom 10. stav 1. Ustava Zapadnohercegovačkog kantona uređeno je da su službeni jezici Kantona “hrvatski i bošnjački jezik”, suprotno je članu I. 6. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, prema kojem su službeni jezici u Federaciji “bosanski jezik i hrvatski jezik”. Članom 11. Ustava Kantona nedosljedno je preuzet član V. 3. Ustava Federacije BiH, tako da je dobio drugi smisao i da je član 30. Ustava Kantona koji uređuje da Kanton ima “župana” suprotan članu V. 3. 8. (1) Ustava FBiH kojim je uređeno da svaki kanton ima “predsjednika”, da Ustav Federacije BiH ne poznaje ni termin “županija” nego termin “kanton”, (čl. I. 2, V. 4. stav 2.) i da upotreba naziva “županija” u čl. 1-18, 21, 26, 27, 29, 30, 36, 38, 42, 43, 45, 46, 47, 49, 57, 71, 73, 78, 82. i 84. Ustava Kantona nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
U odgovoru na zahtjev od 17.4.1998. godine predsjedatelj Skupštine Zapadnohercegovačkog kantona, Ivan Paponja, naveo je da je Ustav Federacije Bosne i Hercegovine uredio grb i zastavu samo za Federaciju i da je pravo kantona da samostalno uređuju svoje simbole, da je struktura stanovništva u Kantonu 98,5% Hrvata i 1,5% Bošnjaka, pa je nelogično očekivati da se ugrađuju simboli bošnjačkog naroda, i da su osporeni članovi koji uređuju grb i zastavu Kantona u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Pored toga naveo je da je naziv jezika određen saglasno članu I.6.(1) Ustava Federacije na hrvatskom jeziku prema izvornom tekstu koji je usvojila Ustavotvorna skupština Federacije Bosne i Hercegovine 30. 3. 1994. godine i da je član 11. Ustava Kantona u skladu sa članom VI. 3. Ustava Federacije, te da su nazivi “župan” i “županija” koji se koriste u članu 30. Ustava Kantona umjesto “predsjednik” i “kanton” u skladu sa Ustavom Federacije kojim se osiguravaju jednaka prava konstitutivnim narodima (Bošnjacima i Hrvatima).
Amandmanom III na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine osigurana je konstitutivnost Bošnjaka i Hrvata na teritoriji Federacije BiH, koja se sastoji od federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima. Zbog toga ovaj Sud nalazi da osnovna ideja ravnopravnosti ova dva naroda mora biti održana i na kantonalnom nivou odnosno na svim nivoima Federacije.
Ta ideja mora doći do izražaja i u simbolima kantona (grbu i zastavi). Simboli kantona ne smiju predstavljati tradicije samo jednog konstitutivnog naroda, jer je to protivno osnovnoj ideji Ustava Federacije o ravnopravnosti ova dva naroda. Prema tome, grb i zastava moraju izražavati pripadnost Federaciji i kantonu. To znači da mogu sadržavati i regionalne geografske karakteristike kantona (član I. 2.).
Kako su grb i zastava u čl. 8. i 9. Ustava Kantona koncipirani na način da su u njima izražene tradicije samo jednog konstitutivnog naroda (Hrvata), u suprotnosti su sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Članom 10. stav 1. Ustava Kantona uređeno je da su službeni jezici Kantona “hrvatski i bošnjački jezik”, što je u suprotnosti sa članom I. 6. (1) Ustava Federacije (“Službene novine Federacije BiH”, broj 1/94 od 21. jula 1994. godine), objavljenom na bosanskom i hrvatskom jeziku, kojim je propisano da su službeni jezici Federacije “bosanski i hrvatski jezik”.
Izvor: http://www.ustavnisudfbih.ba
Za Intelektualno.com priredio: Faris Marukić
