Balkan je područje od posebnog interesa za Tursku, što je rezultat geopolitičke blizine i historijskih i kulturnih veza. U posljednjih nekoliko mjeseci odnosi s balkanskim zemljama i pitanja vezana za njih počeli su da zauzimaju sve istaknutiju poziciju na vanjskopolitičkom planu Ankare.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan posjetio je u ponedjeljak Albaniju, koja je prošle godine potpisala sporazum o unapređenju bilateralnih veza s Ankarom na nivo strateškog partnerstva.
Narednog dana predsjednik Srbije Aleksandar Vučić posjetio je Ankaru na poziv turskog kolege. Posjeta je bila značajna iz više razloga, uključujući i činjenicu da će Turska vjerovatno djelovati kao posrednik u kriznim razgovorima o Bosni i Hercegovini. Očekuje se da će se ti razgovori održati nakon izbora u Srbiji u aprilu.
Bosna i Hercegovina se nalazi usred političke krize u koju su uključeni Bošnjaci i Srbi. Pokrenuta je kada je srpski član tročlanog Predsjedništva zemlje Milorad Dodik pozvao na de facto odcjepljenje bosanskih Srba namjerom formiranja vlastite vojske, pravosuđa i poreskog sistema. Ovo se smatra suprotnim Dejtonskom sporazumu potpisanom uz posredovanje SAD-a koji je okončao rat u zemlji 1995. godine i uspostavio tročlano predsjedništvo.
U zemlji u kojoj su etničke podjele između Srba, Bošnjaka i Hrvata dovele do ratnih zločina u novijoj historiji, trenutne tenzije uzbuna su i za druge zemlje u regionu. Efekti ovih tenzija vjerovatno će se osjetiti daleko izvan granica Bosne i Hercegovine i mogu ugroziti turske, ruske, američke i evropske interese.
Turska, koja ima duboko ukorijenjene veze s balkanskim državama, opisala je Dodikov potez kao “pogrešan i opasan”. Tokom zajedničke konferencije za novinare sa srbijanskim kolegom nakon njihovog ovosedmičnog sastanka, Erdogan je rekao da su se dogovorili da okupe trojicu lidera trojnog predsjedništva BiH na sastanku u Ankari ili Beogradu u nastojanju da se kriza riješi. On je dodao da će Turska intenzivirati diplomatske napore da pronađe rješenje ubrzo nakon izbora u Srbiji.
Lokalni mediji citiraju Erdogana koji je rekao da su lideri balkanskih država izrazili podršku njegovoj ponudi za posredovanje.
Turska, koja ima dobre diplomatske odnose s državama zapadnog Balkana i pruža ekonomsku i humanitarnu pomoć, posljednjih godina njeguje dobre odnose sa svakom zemljom u regionu.
U avgustu je, na primjer, Erdogan krenuo na trodnevnu turneju po Balkanu, tokom koje je posjetio Bosnu i Crnu Goru. Sljedećeg mjeseca, turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu posjetio je Srbiju kako bi otvorio turski konzulat u gradu Novom Pazaru, čije stanovništvo pretežno čine Bošnjaci muslimani.
Erdogan se također sastao s Vučićem, hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem i Dodikom u odvojenim sastancima u mjesecima koji su uslijedili. Dodik posebno podržava ulogu Turske na Balkanu, rekavši:
„Sudbina Bosne i Hercegovine zavisi od dijaloga lokalnih političara, uz podršku Erdogana. Osim toga, ničije mišljenje neće dovesti do dobrog ishoda za Bosnu i Hercegovinu.”
Čini se da značaj Srbije i Bosne za Tursku odražava vodeći projekat Ankare u regionu, autoput Beograd-Sarajevo.
Turska, koja historijski ima bliske veze s Bošnjacima, također je počela da razvija bliže veze sa Srbijom, koja smatra da je stabilna Turska od vitalnog značaja za region Balkana. Ove bilateralne veze su se razvile ne samo duž političke i ekonomske linije, već imaju i vojnu dimenziju.
Okvirni vojni sporazum koji su Ankara i Beograd potpisali 2019. godine naišao je na kritike turske opozicije tokom debata u turskom parlamentu. Kako se navodi, vlada je branila sporazum, koji je Srbija ratificirala 2020. godine, kao rutinski sporazum sličan onima koje su potpisane s drugim zemljama. Ali opozicioni političari kažu da uključuje detalje koji će uznemiriti saveznike Turske i negativno djelovati na interese zemlje na Balkanu. Upozorili su da bi to također moglo ugroziti ulogu Turske kao posrednika u regionu.
Na drugim mjestima, turske vlasti su nedavno navele da će rasporediti 50 policajaca na granici Mađarske s Rumunijom i Srbijom kako bi pomogli u naporima da se spriječi ilegalna migracija, krijumčarenje droge i prekogranični kriminal.
Od raspada bivše Jugoslavije, Balkan je bio prioritet Turske, koja se u posljednje dvije decenije pokazala kao značajan igrač u regionu zahvaljujući rastućem ekonomskom i političkom uticaju.
Ankara je također odigrala značajnu ulogu u promoviranju uključivanja balkanskih zemalja u NATO, uključujući podršku uspješnom nastojanju Makedonije za pridruživanje alijansi. Od 1995. godine Ankara je sudjelovala u svim operacijama NATO-a na Balkanu i osigurala trupe za služenje međunarodnim sigurnosnim snagama na Kosovu i Bosni i Hercegovini.
Iako su ulozi Turske na Balkanu visoki, važno je uzeti u obzir i interese drugih međunarodnih i regionalnih aktera. Region je postao područje interesa za širok spektar stranih sila, uključujući Kinu, SAD, Evropu i Rusiju.
Moskva ima posebno snažan i aktivan interes za region, ulažući napore da poboljša svoje ekonomsko prisustvo i politički uticaj u njemu. Međutim, njena politika na Balkanu nije u skladu s politikom Turske. Stoga će angažman Ankare u trenutnoj regionalnoj krizi i njena buduća uloga vjerovatno ovisiti o koordinaciji s drugim silama, posebno SAD-om i EU.
(Sinem Cengiz je turska politička analitičarka specijalizirana za odnose Turske s Bliskim istokom. Članak je izvorno objavljen na stranici Arab News
(Priredio: Faris Marukić/Politicki.ba)
