• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Ugledni danski politički magazin RÆSON: Punopravno članstvo BiH u NATO je najveći garant mira i stabilnosti na Balkanu!

Ugledni danski politički magazin RÆSON se u tematskom tekstu bavi Bosnom i Hercegovinom, gdje se sasvim jasno i nedvosmisleno naglašava da je prijem Bosne i Hercegovine u punopravno članstvo NATO vojne alijanse najveći garant mira i stabilnosti i u Bosni i Hercegovini i na Balkanu općenito.

Intelektualno Intelektualno
08/05/2020
in Aktuelno, BiH, Dijaspora, Svijet
0
Ugledni danski politički magazin RÆSON: Punopravno članstvo BiH u NATO je najveći garant mira i stabilnosti na Balkanu!
45
Dijeljenja
89
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Ugledni danski politički magazin RÆSON se u tematskom tekstu bavi Bosnom i Hercegovinom, gdje se sasvim jasno i nedvosmisleno naglašava da je prijem Bosne i Hercegovine u punopravno članstvo NATO vojne alijanse najveći garant mira i stabilnosti i u Bosni i Hercegovini i na Balkanu općenito.

Trenutna svjetska kriza uzrokovana zaraznom infekcijom virusom Corone jeste na jedan trenutak u stranu stavila sve ostale svjetske dugogodišnje probleme, ali je zasigurno da je to samo privremenog karaktera.

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

Kao i mnoge druge evropske i svjetske zemlje – i Bosna i Hercegovina je tokom posljednjih sedmica doživjela krizno stanje usljed infekcijske zaraze virusom Corone.

Međutim, i ova krizna situacija nije jednako tretirana u cijeloj Bosni i Hercegovini, što je još jednom pokazalo da se radi o zemlji koja nema jedinstven sistem političkog odlučivanja, a što opet ide na štetu građana ove zemlje.

Konstantni udari na centralnu bosanskohercegovačku vladu (Vijeće ministara BiH) sa sjedištem u Sarajevu (udari dolaze iz manjeg bh.entiteta i dobrim dijelom iz najveće političke partije u BiH sa hrvatskim predznakom, HDZ) i nemogućnost političkog usaglašavanja ima svoje izvorište u Daytonskoj strukturi Bosne i Hercegovine, gdje je Daytonski mirovni sporazum nametnut kao ustav (favorizirajući etničke skupine, a ne građanina, i legitimirajući etničku podjelu zemlje), dok je istinski i po svemu moderni građanski Ustav BiH (sa kojim je Bosna i Hercegovina doživjela svoje međunarodno priznanje i prijem u svjetsku organizaciju UN) nakon potpisivanja Daytona stavljen izvan snage.

Svakom je danas jasno da tzv. Daytonska BiH nakon 25 godina postojanja sa ovakvim nefunkcionalnim i izuzetno skupim političkim uređenjem (riječ je o zemlji sa 3 predsjednika, 13 premijera, 180 ministara, preko 700 parlamentaraca) ne može osigurati puni boljitak svojim građanima i zato Dayton treba izmjenu.

Međutim, zbog mnogih drugih aktualnih žarišta i problema, današnji svijet – ili svjetske sile koje su učestvovale u potpisivanju Daytonskog mirovnog sporazuma – nisu više fokusirane na Bosnu i Hercegovinu i stoga u ovome trenutku nema naznaka da će doći do skore promjene Daytonskog tzv. „ustava“.

Manjak internacionalne pažnje na Bosnu i Hercegovinu daje ohrabrenje nacionalistima koji žele razgraditi Bosnu i Hercegovinu – i koji otvoreno zagovaraju otcjepljenje manjeg bh. entiteta i formalno legitimiranje novih etnički čistih prostora.

U međuvremenu – i prije coronalne krize – Bosna i Hercegovina je zbog graničenja sa EU (Hrvatskom) doživjela pravu najezdu migranata iz dalekih zemalja (Afganistan, Pakistan, Bliski Istok, sjever Afrike), koji nisu imali namjeru ostati u Bosni i Hercegovini, ali se upravo to desilo zbog onemogućavanja prolaska migranata za zemlje EU.

Pripadnici hrvatske granične policije na vrlo brutalan način onemogućavaju prelazak bosansko-hrvatske granice, zbog čega migranti završavaju u Bosni i Hercegovini, koji ne odustajući od svoga cilja da dospiju do EU, odlučuju ostati u Bosni i Hercegovini i za mnoge od njih je boravak u BiH dobio višemjesečni, pa čak i višegodišnji karakter.

Nesposobnost rješavanja migrantske krize u BiH je još jednom pokazala i dokazala neefikasnost vlasti u Daytonskoj BiH. Političari se ne mogu dogovoriti kako da se rješi ovaj problem, bosanskohercegovačke granice također nisu u potpunosti zaštićene od migranata – i sve skupa čini da su mnogi građani u Bosni i Hercegovini sve više zabrinuti ovakvim razvojem situacije.

Politička neučinkovitost, još uvijek prisutna istraumatiziranost ratnim dešavanjima iz 90-tih (rezultatima etničkog „čišćenja“ i genocida), dolazak migranata, sve primjetniji odlazak mlade populacije iz BiH jeste razlog da se od strane međunarodne zajednice mora ponovno dati puna pažnja Bosni i Hercegovini.

Konstantno rusko ohrabrivanje srpskih političara za konstantnim blokiranjem institucija BiH, trenutno vrlo nepredvidivi američki predjednik i bojazan da zvanična američka politika zbog konačnog rješavanja kosovskog pitanja (insistiranjem na zvaničnom priznanju Kosova od strane zvanične Srbije) može direktno ugroziti interese države Bosne i Hercegovine. Sve pobrojano stvara sumornu, ali i vrlo zabrinjavajuću sliku trenutnog stanja u Bosni i Hercegovini, a o čemu pišu i evropski mediji, ali i pojedini američki senatori. Međutim, upravo kontantno rusko uplitanje na prostor Balkana (bivše Jugoslavije) treba biti razlog da američko prisustvo u Bosni i Hercegovini bude dodatno pojačano primitkom Bosne i Hercegovine u najmoćniju svjetsku vojnu alijansu (NATO).

Upravo najezda migranata prema Evropi (EU), koji su se trenutno zaustavili u BiH i što ozbiljno može zaprijetiti stabilizaciji zemlje – uz konstantne ometanje od strane Putinove Rusije, treba biti razlog da i vodeće EU zemlje aktivno agitiraju za prijem Bosne i Hercegovine u NATO Savez.

Pominjući rusko uplitanje u Bosni i Hercegovini, vrlo je zanimljiva činjenica da Rusija u ovome trenutku zbog želje da ne narušava odnose sa EU ne poziva srpske političare u BiH da proglase otcjepljenje od BiH, ali Rusija ohrabruje predstavnike manjeg bh. entiteta da konstantno blokiraju put Bosne i Hercegovine u punopravno NATO-članstvo.

Preko zemalja koje nisu formalne članice NATO vojne alijanse (Srbija i Bosna i Hercegovina), Rusija još uvijek ima utjecaja na region bivše Jugoslavije.

Istovremeno, francuski predsjednik Emmanuel Macron jeste protiv proširenja EU na ostatak bivše Jugoslavije, što znači da zvanični ulazak Bosne i Hercegovine u EU nije realan projekat niti sada, niti u doglednom vremenu ispred nas.

Stoga glavni interes države Bosne i Hercegovine i svih prijatelja Bosne i Hercegovine, koji se nalaze izvan BiH, treba biti što brži prijem Bosne i Hercegovine u najmoćniju svjetsku vojnu alijansu.

Prijatelji Bosne i Hercegovine trebaju uvjeriti kreatore zvanične američke politike da primitak u NATO vojnu alijansu Crne Gore i Sjeverne Makedonije (kao multietničkih država sa svim svojim složenim etničkim i političkim odnosima) treba biti ohrabrenje za Bosnu i Hercegovinu da upravo i Bosna i Hercegovina bude slijedeća NATO-članica sa prostora bivše Jugoslavije.

Primitak Bosne i Hercegovine u NATO šalje jasnu i nedvosmislenu poruku nacionalistima i u BiH, i izvan BiH, da vanjske granice Bosne i Hercegovine ostaju trajno nepromjenjive i stoga je punopravno članstvo u NATO Savez najveći garant mira i sigurnosti i u Bosni i Hercegovini, ali i na Balkanu općenito.

Tematski tekst koji je na danskom jeziku objavljen u uglednom danskom političkom magazinu RÆSON, koji u printanom izdanju izlazi 4 puta godišnje, a redovito u sedmičnom online-izdanju, jeste potpisan od strane danskog gimnazijskog lektora iz Sønderborg Statsskole (Anders Stubkjær) i regionalnog političkog zastupnika bh. porijekla u Regionu Južne Danske (Meho Selman).

Autori: Anders Stubkjær & Meho Selman / BH Glas

Cijeli tematski tekst na danskom jeziku jeste moguće pročitati na internet-stranici danskog političkog magazina RÆSON.

Facebook komentar
Tags: Bosna i HercegovinaEUKraljevina DanskaNATO
Prethodni post

Ismail Ćidić: Američka stvarnost iz dva ugla

Slijedeći post

Dan pobjede nad fašizmom, Dan Evrope i Dan Zlatnih ljiljana

Slijedeći post
Armija Republike Bosne i Hercegovine na paradi u Parizu povodom Dana pobjede nad fašizmom

Dan pobjede nad fašizmom, Dan Evrope i Dan Zlatnih ljiljana

Preporučeno

Teritorijalna organizacija BiH u periodu od 1918-1941: BiH je bila na udaru srpske i hrvatske buržoazije

Teritorijalna organizacija BiH u periodu od 1918-1941: BiH je bila na udaru srpske i hrvatske buržoazije

06/08/19
Rat bosanskog kralja Ostoje sa Dubrovnikom

Rat bosanskog kralja Ostoje sa Dubrovnikom

18/09/19
Abdulah Sidran o Bošnjacima iz Sandžaka: Od petoro poginulih u odbrani grada, barem su dvojica Sandžaklije

Komšija Radovan spremao rat – a ja po dvorištima tražio izgubljenog mačka Hektora

20/02/19
10 odabranih pozitivnih misli iz djela “Otvori vrata sreći” autora Nedima Botića

10 odabranih pozitivnih misli iz djela “Otvori vrata sreći” autora Nedima Botića

24/03/19

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.