Udruženje mladih Bošnjaka Bursa (Genç Boşnaklar Bursa) osnovano je 2018. godine s ciljem povezivanja bošnjačkih studenata kojih je sve više u ovom gradu. Ovo udruženje okuplja oko 60 studenata Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka, odnosno iz Srbije i Crne Gore, te s Kosova.
Elvedin Imamović, predsjednik udruženja navodi da je Bursa postala dom za mnoge bošnjačke studente te da je spajanje i umrežavanje studenata jedan od najznačajnijih ciljeva udruženja.
“U turski grad Bursu koji je postao dom za mnoge Bošnjake, prvi studenti sa prostora Bosne i Hercegovne, Sandžaka i Kosova dolaze 2005. godine. U početku su naši studenti uglavnom dolazili na studije fakulteta Islamskih nauka u Bursi te su generalno boravili na jednom mjestu gdje su se i lahko okupljali. Nakon odluke vlade Republike Turske da se poveća broj stranih studenata u Turskoj povećao se i broj naših studenta u Bursi, samo ovog puta studenti Bošnjaci imali su priliku da studiraju i na drugim oblastima. Iako je bilo nekoliko nažalost bezuspješnih pokušaja da se osnuje neko udruženje ove vrste, sve ove godine pa do 2018. godine studenti su bili prepušteni sami sebi i raštrkani po velikom gradu Bursi koji broji oko tri miliona stanovnika, što je bila i otežavajuća okolnost za okupljanje i druženje studenata. S tim u vezi osjećala se velika potreba da se okupe naši studenti i upoznaju jedni sa drugima. Na incijativu grupe studenata i uz podršku i pomoć počasnog konzula Bosne i Hercegovine u Bursi koji je i sam porijeklom iz Bosne I Hercegovine Muzaffera Čileka u prostorijama Počasnog konzulata održana je osnivačka skupština ovog udruženja”, navodi Imamović.
Imamović ističe da se ulaže dosta truda u očuvanje naše kulture i jezika.
“Trudimo se da u što boljem svijetlu promovišemo našu kulturu i naš jezik. Naše udruženje okuplja oko 60 studenata Bošnjaka sa prostora Bosne i Hercegovine, Sandžaka i Kosova. Djelujemo u prostorijama Počasnog konzulata Bosne i Hercegovine u Bursi. Djelujemo kroz razne, ali skromne aktivnosti kroz koje pokušavamo da prije svega sačuvamo našu kulturu i naš jezik među našim studentima. Prvenstveno imamo cilj da se međusobno dobro upoznamo, steknemo jaka prijateljstva te ojačamo naše veze. Kroz ovo nacionalno osvješćavanje naših studenata nastojimo da radimo na promoviranju bošnjačke kulture kako među domaćim stanovništvom tako i među studentima koji su došli iz drugih zemalja na studije u Republiku Tursku. Trudimo se da budemo najbolji ambasadori naše kulture u Turskoj. Uz redovna mjesečna druženja organizovali smo nekoliko seminara i predavanja u vezi naše kulture I tradicije te smo učestvovali u organizaciji nekih aktivnosti koje su vezane za Bošnjake gdje smo dali svoj doprinos i potrudili se da to protekne u najboljem redu”, ističe Imamović
Turski narod je, kako Imamović kaže, veoma dobro upoznat sa Bosnom i Hercegovinom, njenom prošlošću, ratnim zbivanjima i trenutnim stanjem te da je njihova svijest o tome doprinijela odličnom odnosu prema bošnjačkim studentima.
“Turski narod je poznat po gostoprimstvu, također je to dio njihove kulture, ali i dio islamske tradicije. Poznato je da turski narod veoma dobro prihvaća strance ma koje oni bile nacije, religije ili boje kože. Često smo svjedoci kada neki strani fudbaler dođe u Tursku da ga tako dobro prihvate da ih većina za kratko vrijeme nauče tursku kulturu jezik i odluče karijeru završiti u Turskoj. Kada su u pitanju studenti Bošnjaci ovo gore nabrajano možemo sa sigurnošću pomnožiti sa duplo. Čini mi se da svi međunarodni studenti u R. Turskoj imaju jedan status a studenti Bošnjaci drugi, poseban status. Puno puta sam i sam bio svjedok gdje se Tursko stanovništvo posebno ophodilo prema meni ili drugim kolegama Bošnjacima. Turski narod je veoma dobro upoznat sa Bosnom i Hercegovinom, zajedničkom historijskom, prošlošću, ratnim zbivanjima i trenutnim stanjem, a veliki broj njih je i posjetio našu zemlju. Posebno poštuju prvog predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine rahmetli Aliju Izebegovića. Zbog svega ovoga turski narod poštuje i cijeni naše studente. Osim što je vlada Republike Turske obezbjedila stipendije za školovanje većini naših studenata turski narod je uvjek spreman na razne načine pomoći našim sutentima kako se ne bi osjećali da su u tuđini i kako bi im dani provedeni daleko od domovine protekli ugodno i lijepo. Ovu priliku želim da iskoristim kako bi se zahvalio turskom narodu u svoje ime i ime drugi studenata Bošnjaka na gostoprimstvu i podršci koju su nam pružili i pružaju tokom našeg boravka u Turskoj”, govori Imamović za Intelektualno.com
Imamović je s nama podjelio dio ramazanske atmosfere iz Turske, ali i opisao kako je vjerski život u Turskoj organizovan za vrijeme pandemije.
“Pandemija korona-virusa ima veliki uticaj na obilježavanje mubarek mjeseca ramazana i u Turskoj kao što je to slučaj u drugim državama gdje žive muslimani. Nažalost nije moguće praktikovati uobičajene prakse i ibadete mjeseca ramazana. Još 16. marta ove godine Predsjedništvo vjerskih poslova Republike Turske (Diyanet) suspendovalo je zajedničko klanjanje namaza u džamijama, uključujući i džuma-namaze, a što je još jedna od nizu mjera borbe protiv širenja coronavirusa. Važenje ove odluke je produženo i prošireno početkom mjeseca ramazana kada je suspendovano klanjanje tervih namaza i zajedničko učenje mukabela u džamijama. Vlasti Republike Turske su zabranile okupljanja postača na zajedničkim iftarima. Uprkos gore navedenim mjerama moguće je osjetiti ramazansku atmosferu iako ona nije ista kao u prethodnim godinama. Predsjedništvo vjerskih poslova Republike Turske (Diyanet) je usmjerilo sva srestva kako bi tu atmosferu preko malih ekrana i društvenih mreža prenjelo na vjernike. Na mnogim tv kanalima moguće je pratiti mukabelu uživo te ramazanske programe i razna predavanja. Vjerski službenici osim što obavljaju svoje dužnosti, u koordinaciji sa civilnim službama stoje na usluzi građanima Turske. Prije Jacije namaza muzeini uče salavate kako bi se dodatno osjetila ramazanska atmosfera. Mnoge državne službe vrše podjelu iftara na adresu starijim i iznemoglim osobama te osobama koje se nalaze u teškoj finacijskoj situaciji. Neposredno prije iftara pekare vrše prodaju turskih somuna ili kako to turci popularno kažu ”pide” u svim sokacima i ulicama. Osim toga restorani i aščinice vrše dostavu sa posebnim iftarskim menijom. Iako su džamije zatvorene za vjernike može se reći da su vjernici pretvorili svoje kuće u mesdžide i trude se da ova teška vremena za sve nas provedu na najkorisniji način”, završava Imamović
Muhamed Sporišević, član udruženja i incijator pokretanja kursa bosanskog jezika kaže da je želja za očuvanjem maternjeg jezika i sprečavanje asimilacije jedan od motiva za pokretanje ovog projekta.
“Razlozi i motivi za učenje bosanskog jezika su različiti. Pretežno je to želja za očuvanjem maternjeg jezika i sprečavanje totalne asimilacije. Mnogo njih obilazi svoju rodbinu u domovini kao i oni njih u Turskoj, ali imaju probleme u komunikaciji koja se zbog toga pretežno odvija na engleskom jeziku. Među polaznicima kursa je veliki broj privrednika koji godinama rade s Bosnom i susjednim zemljama, ali i onih koji tek žele da osnuju svoj biznis. Među polaznicima imamo i nekoliko osoba koje su otvorile buregdžinice koje posjećuje jako veliki broj osoba iz Bosne i Hercegovine i regije”, navodi on.
Sporišević kaže da se osnivanje ovog udruženja pozitivno odrazilo na život Bošnjaka u Bursi.
“Od samog osnivanja udruženje se pokazalo kao pravi potez i do danas nastavilo da dopunjava neka jako bitna polja u životima studenata u Bursi. Prije svega mnogi od studenata se prvi put rastaju od svojih porodica, žive samostalno te mnogima to jako teško pada. Udruženje je prije svega stvorilo osjećaj neke male zajednice te upotpunilo taj osjećaj samoće kod studenata. Pored već spomenutog kroz udruženje veliki broj studenata se upoznao međusobno, što prije toga nije bio slučaj iako smo svi studirali i živjeli u istom gradu. I kao treću bitnu odliku naveo bih doprinos izgradnje sopstvene ličnosti i identiteta kod svakog od studenata. Učestvovati u proslavi bitnog datuma za našu državu i narod, doprinijeti jednoj takvoj manifestaciji te na kraju vidjeti kako je veliki broj ljudi došao i uživao u njoj i ostao zadovoljan sa ponuđenim budi kod svakog od studenata ponos i daje dodatni elan za dalji napredak i razvoj kako jedinke tako i društva”, govori Sporišević.
Za Intektualno.com piše: Mirza Malović
