Kako bi ukazali na važnost žena i onoga što su uradile u odbrani domovine tokom agresije, Arhiv Federacije BiH je u saradnji s Udruženjem žene borci 92/95 i drugim institucijama, u Domu orućanih snaga BiH izložbom i okruglim stolom pod nazivom “Žene borci Amrije RBiH” obilježio 30.godišnjicu osnivanja Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Direktor Arhiva FBiH Hajrudin Ćuprija je kazao da su današnje aktivnosti organizirane jer žene nisu na adekvatan način ispoštovane, shodno onome što su uradile u odrbani BiH od agresije.
Izložba ima 387 jedinica, od toga su 204 slike i 183 novinska članka. Ćuprija kaže da su obuhvaćeni svi korpusi u BiH.
– Naša obaveza je da se u narednom periodu pokrene inicijativa za gradnju spomen obilježja za heroine BiH i spomen soba. Na taj način da ih otrgnemo od zaborava – kazao je Ćuprija.
Potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmudbegović je uz čestitke pripadnicima Armije RBiH, čestitala i Arhivu FBiH što je prvi put akcenat stavio na ulogu žene u oslobodilačkom ratu.
– Prvi put na jedan ozbiljan pristup i način govorimo o značaju žene u oslobodilačkom ratu. Bez žena i njihove uloge, mislim da rezultat odbrane Bosne i Hercegovine bio bi drugačiji – kazala je Mahmutbegović.
Pravnica, borkinja, žena, majka, Sabaheta Ćutuk, stala je u redove Armije RBiH. Tokom agresije na BiH učestvovala je u mnogim akcijama, ali je najponosija na akciju izvlačenja više od 2.000 civila na području Višegrada.
Podsjeća da je u redovima Armije RBiH bilo aktivno 5.360 žena boraca. Oko 30 žena odlokovano je Zlatnim ljiljanom. Dvije su pripadnice dobile odlikovanja: Fadila Odžaković Žuta dobila je orden “Zlatni grb sa mačevima”, a Edina Čamdžić dobila je “Medalju za hrabrost”.
– Iako su žene na margini, mi idemo dalje. Da na jedan ženstven način kažemo koliko smo mi zapravo dale. Čovjek nema moć da čini svakome dobro ali ima mogućnost izbora da nikom ne učini zlo – ističe Ćutuk.
Znajući da žene čine pola čovječanstva, rađaju i odgajaju onu drugu polovinu, putem Udruženja će nastojati da daju ogroman doprinos napretku Bosne i Hercegovine, povezati sa srodnim udruženjima, jer, kako kaže, ma kako se ona zvala, koje vjere bila, koje boje kože, majka je majka.
– Bosanskohercegovačka žena općenito, dala je ogroman doprinos za odbranu naše domovine, jer je na front slala svoje najbolje kćeri i sinove, znajući da zemlja pomiješana sa vodom je obično blato – ali samo ona zemlja koja je pomiješana sa krvlju je domovina – naglasila je Ćutuk.
Podsjetila je na spisateljicu Šefku Begović koja je u svom stihu najbolje opisala bosanskohercegovačku majku, ženu: “..majka, pred čijim saburom i melek osta začuđen, i pod čijim nogama nama džennet bi ponuđen”.
