• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

U kretanju se traži selamet

Intelektualno Intelektualno
14/01/2019
in Aktuelno, Historija, Mišljenje
0
U kretanju se traži selamet
0
Dijeljenja
35
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

U vremenu kada je priča o migrantima sve aktuelnija u našoj domovini, značajno se podsjetiti  na našu migrantsku prošlost. Početak bošnjačke migrantske priče najčešće se veže za dolazak Austro-Ugarske na ove prostore, tokom 1878. godine kada su Bošnjaci, nezadovoljni promjenom vlasti, organizirano napuštali svoje domove. Destinacije koje su Bošnjaci najčešće pohodili bili su Sandžak i Turska u kojima je još uvijek vladala osmanska uprava. U periodu od 1878. do 1908. godine, Bošnjaci su se iseljavali kontinuirano, a upravo 1908. godine došlo je do najvećeg iseljavanja. Naime, nakon proglašenja aneksije Bosne i Hercegovine, početkom oktobra 1908. godine, nekoliko hiljada Bošnjaka je u veoma kratkom periodu napustilo svoju domovinu.

Put u bolji život

Slični tekstovi

Edin Hajder za Intelektualno: Najveći broj naših građana koji su došli u Dansku devedesetih se dobro snašao

Edin Hajder za Intelektualno: Najveći broj naših građana koji su došli u Dansku devedesetih se dobro snašao

03/02/2023
Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

02/02/2023

Ovi odlasci, koji su trajali tokom cjelokupne austrougarske vlasti, opravdavani su ugroženim vjerskim pravima, uzurpiranjem vakufa i neadekvatnim uvjetima življenja pod novom upravom. Nakon završetka austrougarskog perioda, Bosna i Hercegovina je 1. decembra 1918. godine ušla u sastav tadašnje zajedničke države Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca, što je podržano od tada najutjecajnijeg vjerskog lidera, reisa Džemaludina Čauševića, te istaknutog bošnjačkog političara Mehmeda Spahe, koji je predvodio grupu mlađih intelektualaca.  Između dva svjetska rata iseljavanje Bošnjaka nije imalo onakav intenzitet kao pri dolasku Austro-Ugarske i proglašenju aneksije, ali je ipak bio primjetan broj onih koji su napuštali našu domovinu, nezadovoljni novonastalom političkom situacijom. Političko nezadovoljstvo  među Bošnjacima naročito je bilo izraženo nakon 1945. godine, kada zemlju napuštaju većinom politički disidenti koji se nisu slagali sa Komunističkom partijom Jugoslavije. Ono što posebno treba istaći je porast iseljavanja tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada, zbog loše ekonomske situacije, Bošnjaci najčešće odlaze u Austriju i Njemačku kako bi sebi obezbijedili bolje uvjete za život. Iseljavanja uzrokovana lošom ekonomskom situacijom uglavnom su bila prisutna sve do početka devedesetih godina kada, uslijed agresije na našu domovinu, u zemlje Zapadne Evrope više ne dolaze traženi „gastajbajteri“, već izbjeglice koje su bile primorane napustiti svoje domove pred naletom fašističkih hordi. Između 1992. i 1996. godine stotine hiljada Bošnjaka rasule su se po Evropi, Australiji i Americi u nadi da će se ubrzo vratiti u svoje domove. Za većinu njih ta željena kratka epizoda potrajala je do danas, što je za Bosnu i Hercegovinu u konačnici ipak bilo od koristi, jer je upravo bošnjačka emigracija postala kontinuirano najveći ulagač u domovinu. Bošnjačke izbjeglice većinom su se u početku organizirale putem džemata, koji nisu imali samo vjersku ulogu, nego su oni za izbjegle Bošnjake predstavljali putokaz kako se lakše organizirati u novom društvu. Dobro organizirani džemati plod su kontinuiranog i nesebičnog rada prve generacije iseljenika u zemlje Zapadne Evrope, koji se prenio i na drugu generaciju. Ovu konstataciju potvrđuju mnogobrojni uspješni Bošnjaci širom dijaspore, koji svojim radom aktivno doprinose društvu u zemlji u kojoj trenutno žive. Upravo su uspješni Bošnjaci napravili put za nove dolaske, koji su nažalost danas sve učestaliji.

Odlazak mladih-razlozi stari

U posljednjih nekoliko godina odlasci u zemlje Zapadne Evrope događaju se zbog nepovoljne ekonomske situacije, a posebno je izražen odlazak mladih koji u domovini trenutno ne vide perspektivu. Pokretačka snaga mladih iseljenika nakon završetka Drugog svjetskog rata dovela je do nacionalnog buđenja Bošnjaka, koji su započeli historijsku borbu za povratak nacionalnog imena. Novi mladi iseljenici neće imati tako teško breme na svojim plećima, kao njihovi prethodnici, ali ni motiv za povratak, ukoliko se u međuvremenu ne desi nešto što će domovinu ponovo učiniti primamljivom za život. Poredamo li hronološki razloge migracionih kretanja kod Bošnjaka, vidjet ćemo da se oni mijenjaju svakih dvadesetak godina, što ukazuje na korijene problema koji su nastali mnogo prije nego što nam razni nezavisni analitičari nastoje prikazati. Slični razlozi za iseljavanje prisutni su i kod drugih balkanskih naroda, a migraciona kretanja nisu zaobišla ni zemlje koje se danas nalaze u sastavu Evropske unije. Najbolji primjer toga su Poljaci i Mađari koji su, uslijed rata, političke nestabilnosti i loše ekonomske situacije, u više navrata napuštali granice svojih domovina. Ove činjenice potvrđuju da migraciona kretanja u svijetu traju kontinuirano, kao i da su njeni povodi većinom slični. Danas, kada u našoj zemlji svakodnevno imamo priliku vidjeti izbjeglice i ekonomske migrante, moramo shvatiti da je to proces čiji akteri smo i mi kao narod bili više puta kroz historiju. Povod migracija diktira trenutna situacija, a ono što je uvijek isto je zajednički cilj – bilo da se radi o Bošnjacima, Turcima, Poljacima, Sirijcima – svi žele bolje uvjete za život, koje u svojim zemljama trenutno ne mogu ostvariti.

Piše: Admir Lisica

Preporod, 15. decembar 2018.

 

 

 

 

 

Facebook komentar
Tags: Admir LisicaMigracijePreporod
Prethodni post

Podizanje Isa-begove tekije na Bendbaši usmjerilo je dalji razvoj Sarajeva

Slijedeći post

Birmingham – engleski grad u kojem živi 234.000 muslimana

Slijedeći post
Birmingham – engleski grad u kojem živi 234.000 muslimana

Birmingham - engleski grad u kojem živi 234.000 muslimana

Preporučeno

Dijaspora organizira demonstracije u Štokholmu

Dijaspora organizira demonstracije u Štokholmu

06/01/22
Italijane sve više zanima islam

Italijane sve više zanima islam

23/05/20
Zaboravljeni zločin okupacionih SS trupa nad hercegovačkim Bošnjacima

Zaboravljeni zločin okupacionih SS trupa nad hercegovačkim Bošnjacima

13/01/19
Isić-Balić: Bosna i Hercegovina je top destinacija za halal turiste

Moja jutra

31/05/19

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.