U IGMG centru obilježen Dan bošnjačke dijaspore U IGMG centru obilježen Dan bošnjačke dijaspore
U povodu Dana bošnjačke dijaspore u prostorijama Centra IGMG Balkans održano je predavanje magistra Admira Lisice na temu „Dijaspora kao potencijal u izgradnji BiH“.... U IGMG centru obilježen Dan bošnjačke dijaspore

U povodu Dana bošnjačke dijaspore u prostorijama Centra IGMG Balkans održano je predavanje magistra Admira Lisice na temu „Dijaspora kao potencijal u izgradnji BiH“. Za početak, prisutnima se obratio dr. Sedad Bešlija koji je istakao da su organizatori predavanja Omladinski sektor i Ženski omladinski sektor IGMG-a Balkans. Dr. Bešlija smatra da je dijaspora mnogim državama pomogla da se ponovo revitalizuje, te da je ovo prilika da i mi u Bosni i Hercegovini razgovaramo na ovu temu, te da vidimo koje su to naše mogućnosti.

Magistar Lisica je na počeku istakao da je ovo veoma važan datum za Bošnjake, jer je dijaspora kroz 20. stoljeće uradila mnogo za Bosnu i Hercegovinu. Dijaspora je također, imala i veliki značaj u reafirmaciji imena Bošnjak. Dalje se Lisica osvrnuo i na pojedine crtice iz historije, kada je u pitanju organizacija Bošnjaka u dijaspori. Tako je istakao primjer Hazima Šatarića koji je 50-tih godina prošlog stoljeća, pisao u Londonu o problemima organizacije Bošnjaka. Također, jako važno ime je i Adil Zulfikarpašić, koji se osnovao Institut u Cirihu, a potom isti preselio u Sarajevo. Još tada je dijaspora vidjela u kakvom stanju se nalaze Bošnjaci, koji su reagirali kroz časopise. Jak kritički osvrt dat je na tekstove Ive Andrića, čiji su tekstovi puni islamofobije i na Bošnjake gleda kao na „strani elemenat“.

Tokom 80-tih godina 20. stoljeća, ističe Lisica, veliku ulogu su odigrali Bošnjački džemati, koji su bili nosioci svih promjena, te su odgajali kadrove koji su i danas mnogo uticajni u svojim državama. U periodu agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu džemati su uradili mnogo za izbjeglice. To je bio stub gdje su se organizirali. Izlagač je nabrojao sve one koji žive u drugim zemljama, ali koji kroz svoj rad nastoje da u svojim sredinama stvore prijatelja Bosni i Hercegovini.

Ono što Admir Lisica ističe kao problem u odnosima između dijaspore i matice, jeste što se na dijasporu gleda kao na „bankomat“. Lisica smatra da mi koji smo u Bosni i Hercegovini, trebamo gledat kako da dijasporu što više uključimo u društvo, kako bi i njima dali što veću šansu da pomognu i da pomažu Bosnu i Hercegovinu. Također smatra da ta pomoć više ne bi trebala da bude jednokratna. Naime, moraju se tražiti dugoročne ideje i poslovi, te da dijasporci, zapravo, budu investitori u svoju maticu Bosnu i Hercegovinu. Lisica smatra da bi trebalo što više ljudi pozvati i zajednički mijenjati zakone, koji bi olakšali otvaranje tvornica, te da bi to bio zajednički uspjeh matice i dijaspore. S tim u vezi, dijasporu treba gledati kao partnera.
Ono što dijaspora može da ponudi, kaže Lisica, su radna mjesta. Naime, postojanjem konkretnih projekata, kao što je učiti djecu u dijaspori bosanskom jeziku, time bi i dijaspora vezala Bošnjake u Bosni i Hercegovini za sebe, što bi ponovo bilo na obostranu korist. Na kraju Lisica zaključuje da u Bosni i Hercegovini ne postoji ministarstvo za dijasporu na državnom nivou, ali da moramo čuvati veze jer smo jedan narod te da se zajednički organizujemo i uredimo Bosnu i Hercegovinu.

Prisutnima se ponovo obratio dr. Sedad Bešlija koji je zaključio da Omladinski sektor i Omladinski ženski sektor IGMG-a treba da nastavi sa ovakvim i sličnim inicijativama poput organizacije seminara i radionica, kako bi se stvorili uslovi da se matica i dijaspora približi jedna drugoj. Također, dr. Bešlija je dodao da moramo steći više znanja o dijaspori, te da na taj način poboljšamo našu zajedničku situaciju.

Za Intelektualno.com piše: Alen Borić

Facebook komentar

Intelektualno