Treba raskrinkati sve one pojedince koji zloupotrebljavaju povjerenje građana Treba raskrinkati sve one pojedince koji zloupotrebljavaju povjerenje građana
Očekujem da 2020. godina bude period konačnog obračuna građana s pojedincima i politikama koje su se pokazale jako štetnim po našu zajednicu u Brezi.... Treba raskrinkati sve one pojedince koji zloupotrebljavaju povjerenje građana

Očekujem da 2020. godina bude period konačnog obračuna građana s pojedincima i politikama koje su se pokazale jako štetnim po našu zajednicu u Brezi. Očekujem mlade ljude koji će biti jedinstveni i odlučni u kreiranju boljih i korisnijih politika za dostojanstven i ugodan život svih građana bez obzira na pripadnost jednom ili drugom političkom, vjerskom, ili nekom drugom kolektivu.

Razgovarao: Admir LISICA

 

Vedad Jusić rođen je 1990. godine u Sarajevu. Osnovnu školu završio je u Brezi, a Gazi Husrev‑begovu medresu u Sarajevu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu. Stručno usavršavanje stekao je kroz nastavni angažman u Medresi “Osman ef. Redžović”. Trenutno je uposlenik Industrije mesa “Semić” u Visokom na poslovima prodaje i marketinga. Zastupnik je u Skupštini ZDK ispred Stranke demokratske akcije, a političko iskustvo stjecao je i kao predsjedavajući Općinskog vijeća Breza. S Jusićem razgovaramo o društvenom i političkom aktivizmu mladih, stanju u bh. društvu, BKZ “Preporod”…

STAV: Jedan ste od najmlađih kantonalnih zastupnika u državi. Kakva su bila Vaša očekivanja pri ulasku u Skupštinu, te da li ste zadovoljni dosadašnjim rezultatima?

JUSIĆ: S obzirom na okolnosti u kojima se formirala Vlada ZDK i na ukupno stanje u Bosni i Hercegovini u odnosu na procese formiranja vlasti nakon izbora 2018. godine, mogu reći da sam zadovoljan dosadašnjim radom. Skupština ZDK realizirala je 15 sjednica do ovog trenutka i sve aktivnosti obavlja u skladu s usvojenim Programom rada Skupštine ZDK za 2019. godinu.

Naravno da uvijek može i mora bolje i nikad neće biti dovoljno dobro. O aktivnostima koje realizira Vlada i Skupština ZDK, prije svih, trebaju se izjasniti građani Zeničko-dobojskog kantona. Vjerujem da će se rad Vlade i Skupštine ZDK intenzivirati s početkom naredne godine i da će rezultati biti dosta konkretniji i korisniji za sve građane ovog kantona.

STAV: Osim Vašeg političkog aktivizma, dugo ste godina član i nekoliko nevladinih organizacija. Koliko su Vam volonterske aktivnosti pomogle u Vašoj afirmaciji?

JUSIĆ: Vrlo često ćemo čuti od predstavnika nevladinog sektora kako se vlasti moraju otvoriti prema civilnom društvu, uspostaviti efikasniju komunikaciju s građanima, uključiti građane i nevladin sektor u društveno-političke procese. Vjerujem da inicijativa mora biti dvosmjerna, da nevladin sektor ima obavezu nametnuti se kao važan i stabilan faktor, govoriti mnogo glasnije i jasnije. Više od 12.000 registriranih nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini mora znati svrhu postojanja, na kraju podijeliti i odgovornost za društveni ambijent zajedno s vlastima i institucijama. Volonterske aktivnosti jako su važne za mlade ljude koji imaju ambiciju priključiti se političkim organizacijama i njihovim aktivnostima. Mladi koji se uključuju u političke partije bez ranijeg iskustva volontiranja i učešća u bilo kakvim društvenim procesima očekuju da će im partija omogućiti ugodan i lagodan život. Iz tog razloga je važno da se još od srednjoškolskih dana mladi uključuju u procese kreiranja ljepšeg, zdravijeg i tolerantnijeg društva. Samim tim, mladi će sa sobom donijeti pozitivno iskustvo i energiju u rad političke organizacije kojoj se priključe i smanjiti prostor uvijek prisutnim manipulatorima i parazitima koji stalno nastoje da u ime općih ostvare vlastite interese, zloupotrijebe i iskoriste kolektive čiji su članovi.

STAV: Za razliku od velikog broja mladih, odlučili ste se za ostanak u domovini. Kakvu perspektivu imaju manje sredine poput vaše rodne Breze?

JUSIĆ: Tu je još mnogo mojih prijatelja i drugih mladih ljudi koji čine napore nadajući se sigurnijoj i ljepšoj budućnosti. Mi u Brezi imamo samo dva izbora: aktivno se uključiti u politički i društveni život lokalne zajednice ili otići u veće i razvijenije gradove Bosne i Hercegovine i Evrope. Manje sredine poput Breze imaju perspektivu biti ugodnim mjestima življenja ljudi sa svim različitostima i potrebama koje imaju. Nažalost, to trenutno nije slučaj i mnogi mladi ljudi koji nemaju strpljenja i volje boriti se sa svim pošastima koje su zarobile našu sredinu odlaze diljem svijeta u potrazi za onim što u Brezi ne mogu pronaći. Uvjeren sam da će se situacija kroz nekoliko godina promijeniti i da će mladi u Brezi postati istinski faktor odlučivanja i kreiranja procesa u cilju ugodnijeg i ljepšeg društvenog ambijenta. Dokle god postoji barem jedan mladi čovjek koji se želi boriti za takav ambijent, ja ću mu biti partner i prijatelj na tom putu.

STAV: Znači li to da mladi kroz svoj politički i društveni aktivizam mogu kreirati sebi bolje životne uvjete?

JUSIĆ: Mladi nemaju pravo na izgovor. Moraju se uključiti u društvene procese ako nisu zadovoljni stanjem u zajednici. Uopće nije važno da li je taj angažman u okviru političke, nevladine, kulturne, sportske, humanitarne ili bilo koje druge organizacije. Da bismo se borili protiv nepravde ili korupcije, moramo se organizirati i svakodnevno činiti napore u procesima kreiranja boljeg i sigurnijeg ambijenta. Kao građani naše države, a posebno mladi, koji će doktoru za zagarantiranu uslugu ponuditi ili pristati dati neku materijalnu vrijednost ili policajcu da bi izbjegli određenu sankciju ili opet političaru da bi nam ovaj “pogurao” neki predmet ili posao i slično, ne možemo očekivati da nepravda i korupcija samo tako nestanu. Iskreno se nadam da će mladi koji odlaze iz Bosne i Hercegovine biti uspješni građani cijelog svijeta i da će pomoći onima koji ostaju svojim iskustvom, da će i oni biti faktor ozdravljenja Bosne i Hercegovine i da će se jednog dana s radošću vratiti u jedinu nam domovinu.

STAV: Kakva su Vaša očekivanja od predstojećih lokalnih izbora 2020. godine, da li će doći do pozitivnih promjena u Vašoj lokalnoj zajednici, općini Breza?

JUSIĆ: Očekujem da građani općine Breza napokon prepoznaju i raskrinkaju sve one pojedince koji povjerenje građana kao i svojih političkih organizacija prethodnih godina, a i dan-danas uporno eksploatiraju i zloupotrebljavaju. Svi ti pojedinci imali su priliku kroz različite funkcije u Rudniku mrkog uglja, Općini Breza i drugim javnim ustanovama i preduzećima pokazati koliko znaju i mogu, koliko vole građane i Brezu. Očekujem da 2020. godina bude period konačnog obračuna građana s pojedincima i politikama koje su se pokazale jako štetnim po našu zajednicu. Očekujem mlade ljude koji će biti jedinstveni i odlučni u kreiranju boljih i korisnijih politika za dostojanstven i ugodan život svih građana bez obzira na pripadnost jednom ili drugom političkom, vjerskom, ili nekom drugom kolektivu.

STAV: Zanimljivo je da je u Brezi nakon dugo vremena s radom počeo BZK “Preporod”, čiji ste istaknuti aktivista. Koji su planovi ove bošnjačke institucije u narednom periodu?

JUSIĆ: Mnogo je puta istaknuta važnost BZK “Preporod” kao temeljne i najstarije kulturne ustanove i kulturne matice Bošnjaka. Članovi upravljačke strukture BZK “Preporod” u Brezi imaju volju i ambiciju revitalizirati tu ulogu “Preporoda” u našoj lokalnoj zajednici, čineći istovremeno i aktivnosti koje će doprinijeti poboljšanju svakodnevnog života svih građana općine Breza. U toku su pripreme za izradu godišnjeg i trogodišnjeg plana rada ove organizacije i nadam se da će članovi i rukovodstvo BZK “Preporod” Breza uspjeti u ostvarivanju definiranih ciljeva.

STAV: Kada je riječ o Vašem rodnom gradu, činjenica je da obiluje s raznim historijskim znamenitostima. Koliko to može doprinijeti turističkom razvoju Breze u budućnosti?

JUSIĆ: Opće je poznato da se Breza kao naselje spominje u historijskim dokumentima još od 2. stoljeća naše ere, kao sjedište ilirskog plemena Desitijata. Bazilika smještena u srcu naše općine svjedoči tome. Kulturnu baštinu Breze čini zaostavština iz raznih historijskih perioda, od ilirske, preko osmanske do austrougarske kulturne baštine, koja se ogleda u različitim segmentima kroz stambene i vjerske građevine, stećke, dokumente. Davne 1938. godine u selu Župča, nadomak Breze, mještani su pri radovima na polju pronašli čuvenu Batonovu ploču. Batonova ploča jedan je od najznačajnijih epigrafskih natpisa o Ilirima i najvažniji pisani spomenik ilirske kulture u cijelom svijetu. To su svakako neiscrpni resursi na kojima stanovnici općine Breza u budućnosti trebaju graditi pozitivne priče koje će sačuvati historijske vrijednosti, ali i pomoći općini Breza u ekonomskom, privrednom, obrazovnom, kulturnom i turističkom razvoju.

Izvor: STAV

Facebook komentar

Intelektualno