Teroristi među nama Teroristi među nama
Nakon sumanutog terorističkog napada na džamiju na Novom Zelandu, svijet je ovih dana ponovo užasnut fotografijama sa Šrli Lanke gdje je  u terorističkom napadu... Teroristi među nama

Nakon sumanutog terorističkog napada na džamiju na Novom Zelandu, svijet je ovih dana ponovo užasnut fotografijama sa Šrli Lanke gdje je  u terorističkom napadu ubijeno više od 300 ljudi. Šri Lanka je u prošlosti bila poprište tridesetogodišnjeg građanskog rata koji je veoma ozbiljno naštetio ekonomiji ove zemlje. Ipak, u posljednjih nekoliko godina vlasti ove zemlje učinile su mnogo na suzbijanju međuetničkih sukoba što je rezultiralo općim rastom u zemlji, posebno kada je riječ o posjeti turista. Napad će sasvim sigurno utjecati na ekonomiju ove zemlje, što je slučaj i sa sličnim napadima u drugim dijelovima svijeta.

Prema podacima Globalnog indeksa terorizma2014. godine zabilježeno najviše napada, čak 17.000 širom svijeta u kojem je poginulo gotovo 45.000 ljudi. Od 2014. godine pa sve do danas teroristički napadi su u konstantnom padu o čemu svjedoče istraživanja Međunarodnog centra za analizu terorizma koji je tokom 2018. godine zabilježio 15.321 napada u kojem je poginulo 13.483 osobe. Primjer Republike Turske u kojoj je za čak 67% pao broj terorističkih napada također ide u prilog konstataciji da na globalnom nivou broj napada ove vrste opada. Što se tiče evropskih zemalja također se kao i Republika Turska mogu pohvaliti sa drastičnim padom terorističkih napada koji su prethodnom periodu najviše potresali Francusku i Belgiju. Ono što predstavlja veoma ozbiljan izazov za većinu evropskih zemalja je povratak boraca i njihovih porodica koji je jedna od glavnih tema prethodnih dana i u zemljama regiona.

Naime, Republika Kosovo je među prvima provela repatriaciju svojih državljana kojih je na desetine vraćeno iz sirijskih kampova u kojima su boravili. Radi se većinom o ženama i djeci, ali je među njima registrirano je i nekoliko bivših boraca koji su uzeli učešće u ratu u Siriji. Direktorica Međunarodnog centra za kontraterorizam u Hagu Renske van der Veer u nekoliko svojih medijskih istupa navela je da se prema problemu povratka stranih državljana iz Sirije treba pristupiti pojedinačnom problematiziranju njihovog povratka jer među povratinicima ima različitih kategorija. Bitno je napraviti razliku između onih boraca koji su odgovorini za neke od zločina i majki koje su se našle u veoma nezavidnom položaju sa djecom čij su očevi većinom stradali u ratnim sukobima.

Definitivno, Evropa će se u narednom periodu naći pred jednim velikim izazovom, a to je svakako pronalaženje najuspješnijeg mehanizma koji će učesnicima u sirijskom ratu pomoći da se nakon predviđenih mjera na što biljo način ponovo uključe u društvenu svakodnevnicu. Inkluzija u društvo je bitan element i pri suzbijanju nekog eventualnog radikalnog istupa što svakako Evropa, ali i regija trebaju sprovesti što profesionalnije. Među onima koji su se odlučili na mosovniji povratak svojih državljana je i Čečenija iz koje je veliki broj dobrovoljaca uzeo učešće u ratu na strani neke od mnogobrojnih frakcija. Evropski analitičari ovaj potez čečenskih vlasti tumače kao taktiziranje Ramazana Kadirova, koji je često bio na meti zapadnih medija zbog određenih represivnih metoda koje je provodio.

Činjenica je da će prije ili kasnije sve zemlje iz kojih dolaze bivši borci i njihove porodice biti suočene sa istim problemom koji zahtjeva pažnju i dobru procjenu. Prema podacima sigurnosnih agencija u čak 94 države u  svijetu postignut je značajan napredak u sigurnosti. Ono što treba spomenuti je da polovina terorističkih napada koji su se dogodili u posljednjih nekoliko godina otpada na zemlje u kojima se još uvijek odvijaju određeni sukobi, a to su Indija, Irak, Afganistan, Pakistan. Ovo je još jedan jasan pokazatelj da je terorizam kao evropski neprijatelj broj jedan u velikoj mjeri potisnut.

Desničari širom Evrope svoje predizborne kampanje zasnivali su na pričama o potencijalnoj terorističkoj opasnosti, što je rezultiralo da primjerice u Kraljevini Danskoj veliki procenat stanovništa u anketama kontinuirano izjavljuje da se u svojoj zemlji ne osjećaju sigurni, iako je broj incidenata koji se mogu dovesti u vezu sa terorizmom u ovoj zemlji u konstantnom padu. Sigurno je da će teroristički napada koji se ove nedjelje desio u Šri Lanki populistima poslužiti u širenju straha od teroroizma, iako im stanje na „terenu“ ne ide baš u prilog. Ono što predstoji u narednom da vidimo je da li će i na koji način porodice boraca sa stranih ratišta masovnije biti vraćene u svoje matične zemlje, ili će teroristički napad u Šri Lanki biti jedan od razloga usporavanja procesa sa kojim će se evropske zemlje morati ozbiljno pozabaviti.

Piše: Admir Lisica

Stav.ba

Facebook komentar

Intelektualno